Na ekipnom svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah po AIDA federaciji, najprestižnijem ronilaÄkom natjecanju u svijetu, Hrvatska je uvjerljivo osvojila prvo mjesto u muškoj konkurenciji te time potvrdila status najuspješnije nacije u ronjenju na dah u svijetu.
Hrvatsku reprezentaciju Äinili su Goran ÄŒolak, Veljano Zanki i Božidar Petani. U zadnjem krugu natjecanja u disciplini ronjenje u daljinu – dinamici Goran ÄŒolak je ostvario najbolji rezultat preronivši 236 m, dok su Božidar Petani i Veljano Zanki preronili 200 m.
Nakon prvoga kruga natjecanja, u dubinskoj disciplini s nepromjenjivom težinom – Constant Weight, hrvatski su ronioci bili drugi s blagim zaostatkom za francuskom reprezentacijom. Veljano Zanki je u toj disciplini imao najbolji rezultat, što je ujedno i novi hrvatski rekord – 90 m, a Božidar Petani i Goran ÄŒolak su zaorinili na 85 m.
Druga disciplina, zadržavanje daha u mirovanju - statika - donijela je prednost Hrvatskoj. Najbolji je u toj disciplini bio Petani sa 6 minuta i 57 sekundi, Čolak je imao rezultat 7 minuta i 26 sekundi, a Zanki 7 minuta i 30 sekundi.
Na Timskome svjetskom prvenstvu koje se održavalo od 9. do 15. rujna 2012. u Nici sudjelovalo je ukupno 37 zemalja. Za svaku zemlju nastupala su po tri natjecatelja u tri discipline: ronjenje u dubinu s nepromjenjivom težinom (Constant Weight) za što se za svaki preronjeni metar mogao ostvariti 1 bod, zadržavanje daha u mirovanju (statika) u kojem je svaka sekunda nosila 0,2 boda te ronjenje u daljinu (dinamika) gdje je svaki preronjeni metar donosio 0,5 bodova. Plasman pojedinoga tima odreÄ‘ivao se zbrojem ostvarenih bodova svih natjecatelja u sve tri discipline.
Hrvatski je tim prema stanju natjecateljske forme i prethodno ostvarenim rezultatima bio jedan od favorita no zbog iznimno velike konkurencije do pobjede nije bilo lako doći, pogotovo i zato što se svaka i najmanja pogreška u strogim protokolima ronilaÄkih natjecanja mogla kazniti diskvalifikacijom natjecatelja Äime bi cijeli tim ostao bez plasmana.
Hrvatska reprezentacija u ronjenju na dah je i prošle godine na pojedinaÄnome svjetskoprvenstvu po AIDA federaciji bila najuspješnija reprezentacija s osvojenih pet medalja (od Äega dvije zlatne) i jednim svjetskim rekordom, a osvajanjem ovogodišnjega timskog natjecanja, koje se u ronilaÄkim krugovima smatra najprestižnijim natjecanjem, samo je potvrdila svoje uspjehe i status vodeće nacije u ronjenju na dah.
Djelatnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u petak su dovršili ovoljetnu akciju istraživanja vrijednog lokaliteta srednjovjekovnog brodoloma na sjeveroistoku otoka Mljeta.
Istraživali su se koso položeni ostaci jedrenjaka koji se na dnu mljetskog akvatorija nalaze na dubini izmeÄ‘u 10 i 28 metara. Tu su ostaci trgovaÄkog broda koji je iz više radionica istoÄnog Mediterana prevozio bizantske amfore i stakleno posuÄ‘e. Otkrili su ga domaći ronioci još 60-ih godina prošlog stoljeća kada je primijećeno ilegalno odnošenje amfora i ostalih vrijednih nalaza.
Prvi je struÄni oÄevid na tom lokalitetu izveden 1975., ali se daljnja istraživanja, zbog devastacije površinskog sloja, nisu provodila. Nakon gotovo 35 godina, Odjel za podvodnu arheologiju je u sklopu detaljne dokumentacije, odnosno rekognosciranja dubrovaÄkog podmorja, 2009. ponovno pregledao lokalitet te utvrdio da se ispod devastiranog površinskog sloja nalazi netaknuti arheološki sloj s cjelovitim ostacima.
Ovog su ljeta, predvođeni voditeljem Odjela Igorom Miholjekom, u podmorju istraživale ekipa Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a; arheolozi mr. Vesna Zmaić i Igor Mihajlović i snimatelji Robert Mosković i Denis Jakopović.
ZnaÄajnu su pomoć pružili vanjski suradnici dokumentaristi Ana SkraÄić i Jacek Kwiatkowski, Mario Orlandini iz ronilaÄkog centra “Aquatica Mljet”, Vladimir i Damir Onofri iz dubrovaÄkog centra “ECO-MAR”, Miljenko Marukić iz ronilaÄkog centra “MM SUB Lumbarda”, arheolog Pavle Dugonjić, Ante PlanÄić (“Red Tech”), ronilac Jerko Macura (“Panitula”, Šibenik), zapovjednik RonilaÄkog centra Specijalne policije MUP-a RH Damir Banković te ronioci JVP-a grada Zagreba Dražen Pavlić i Ante Batinović.
Akcija je, uz struÄnu suradnju s Dipartamento di Science dell’ Antichita e del Vicino Oriente-Universita Ca’ Foscari iz Venecije, realizirana pod vodstvom prof. Carla Beltramea,Valja naglasiti kako su sredstva za ronjenje osigurali Ministarstvo kulture RH te regija Venetto.
Nedirnuti dio brodskog tereta je ispod površinskog sloja pijeska koji je zarastao travom te su arheolozi primijenili podmorski iskop da bi utvrdili dubinu arheološkog sloja. Stoga su na 25 metara dubine postavili ÄeliÄnu mrežu za dokumentiranje iskopa u dvije razine. Ispod samo 20 centimetara debelog sloja pijeska pronaÄ‘eno je 55 amfora složenih u više slojeva.
Kako se nalaze u potpalublju broda, s vremenom su pale na morsko dno, ali su sve fotogrametrijski i nacrtno dokumentirane. U dosadašnjim je akcijama pronaÄ‘eno već 30 cjelovitih amfora, tako da je na dnu dokumentirano i izvaÄ‘eno ukupno 85 bizantskih amfora u deset razliÄitih oblika.
Ovo je jedinstveni brodolom u podmorju istoÄne obale Jadrana, a kao bazu za datiranje koristimo brodolom kod Serçe Limanija u Turskoj gdje je otkriven srodan tip amfora što su datirane u prvu polovicu 11. stoljeća. I u Turskoj je otkrivena velika koliÄina stakla te više od 100 amfora. Već sada sa sigurnošÄ‡u možemo reći kako se istraživanja podmorskog blaga istoÄnog Jadrana nastavljaju i sljedećeg ljeta, kako bi se taj lokalitet potpuno istražio i znanstveno obradio – rekli su mr. Vesna Zmaić i Igor Miholjek iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
