Uroniti u morsko plavetnilo dublje od uobiÄajenih metar i pol, san je velikog broja rekreativnih kupaÄa, no ovaj je san u stvarnost pretvorila Splićanka Vedrana Vidović, štoviše, zaronila je na dah puna 52 metra pod morem i tako osvojila prvo mjesto u Hrvatskoj. Dogodilo se to na nedavnom otvorenom prvenstvu “Pakostane deep challenge 2012.”, a disciplina u kojoj je Vedrana tako suvereno i tako duboko zaronila jest constant weight, jedna, kažu, od najtežih.
Ronjenje je, kaže 36-godišnja Vedrana, njezin stil života i zato ima osjećaj da roni cijeli život. NatjeÄe se zadnjih osam godina u freedivingu i oko deset godina u podvodnom ribolovu. Ljubav prema morskim dubinama prati je od djetinjstva, od onog prvog trenutka kad se susrela s morem.
– Mislim da je to bila ljubav na prvi pogled koja traje i danas. More daje puno toga lijepog. More te promijeni na mnoge naÄine. More ti otkrije tko si i što želiš! – veli vesela Vedrana, inaÄe službenica u raÄunovodstvu splitskoga FESB-a, koja s posebnom radošÄ‡u svijet brojki mijenja za svijet morskog plavetnila.
Ronjenje je Vedrani donijelo velik broj priznanja:
– Oborila sam 12 hrvatskih rekorda u ronjenju na dah i istodobno držala rekorde u svih pet morskih disciplina (CWT, FIM, CNF, NL i VWT). Od osam službenih AIDA disciplina, u sedam njih sam držala hrvatski rekord.
Nekoliko puta bila sam prvakinja Hrvatske u ronjenju na dah.
S obzirom da je za poÄetak ronjenja potrebna zainteresiranost, ali za ostati u njemu strah svakako nije dobra pratnja, Vedrana savjetuje što će uÄiniti oni strašljivi.
– Neka iziÄ‘u što dalje s brodom od obale, ako mogu tamo gdje se slabo vidi kopno, neka spuste konop u more i zarone. Ako ih i dalje bude strah, neka se ostave ronjenja jer to nije za njih, a ako dožive onaj osjećaj savršenstva, onda je to to, nema treće! – konkretna je Vedrana.
Roniti se može uvijek, od najranije dobi pa sve do zrelih godina, a za ronjenje nikad nije kasno.
– Samo za primjer bih navela aktualnu prvakinju i rekorderku Nataliju Molchanovu iz Rusije koja drži gotovo sve svjetske rekorde u ronjenju na dah, a na 50. roÄ‘endan, prije nekoliko mjeseci, zaronila je na nevjerojatnih 101 metar u dubinu. Svi mogu roniti na dah, preduvjet je samo da ste fiziÄki i psihiÄki zdravi – kaže Vedrana.
Upravo takva je i ona pa je najsretnija kad je ispod površine, brodom se otisne na otvoreno more nadomak Splita, a ljeti je mjesec dana u Starom Gradu na Hvaru gdje je baš svaki dan na moru – roni, trenira i gušta.
Na pitanje o Äemu razmišlja dok roni, Vedrana odgovara:
– Uglavnom ne razmišljam ni o Äemu, nego se prepustim osjećaju koji bih nazvala “savršeni osjećaj”. Teško je opisati osjećaj dok padam u plavetnilo... kad prestajem sa svim kretnjama, kad mi se otkucaji srca toliko uspore da ih više i ne pratim, i kada je jedino što osjećam strujanje mora po licu i prstima, gdje nema zaštite ronilaÄkog odijela... Jednostavno, savršeno!!!
OJDANA KOHAREVIĆ
FOTO: BOŽO VUKIČEVIĆ / CROPIX
|
Impresivna karijera- Aktivnim ronjenjem bavi se od 1998. godine, a Älanica je kluba KŠR Split od 2002. godine. Godine 2003. postaje CMAS ronilac i licencirana je AIDA International instruktorica ronjenja na dah, te je AIDA meÄ‘unarodna sutkinja za ronjenje na dah Judge level E.- Na svoje prvo natjecanje u ronjenju na dah odlazi 2005. godine. Oborila je 12 hrvatskih rekorda AIDA u ronjenju na dah i istodobno držala rekorde AIDA u svih pet morskih/dubinskih disciplina (CWT, FIM, CNF, NL i VWT). Od osam službenih AIDA disciplina, u sedam njih je držala hrvatski rekord. X Godine 2008. postaje Älanica Upravnog odbora AIDA-e Hrvatska. - Godine 2010. postaje AIDA master instructor, najviše rangirani instruktor ronjenja na dah u cijeloj regiji. - Hrvatski rekord u disciplini static apnea ostvarila je 2005. u Zagrebu. Static apnea je jedina disciplina u kojoj se mjeri trajanje zarona i, uz constant weight te dinamiku s perajama, jedna je od tri discipline koje se uzimaju u obzir u meÄ‘unarodnim ekipnim natjecanjima. Izvedba može biti priznata u bazenu ili na otvorenim vodama (more, jezero, rijeka...). - Zatim je osvojila prvo mjesto u constant weightu, uronu s konstantnim opterećenjem, uobiÄajenom natjecateljskom disciplinom u ronjenju na dah jer se koriste specifiÄne peraje ili monoperaja. - Drži hrvatski rekord u dynamic apneji - ronilac se kreće horizontalno i pokušava preroniti što veću daljinu. Zabranjena je upotreba bilo kakve potiskujuće opreme. - Rekord u kategoriji variable weight ostvarila je 13. listopada 2006. Ronilac zaranja uz pomoć utega, a izranja vlastitom snagom koristeći se pri tome rukama i nogama, bilo povlaÄenjem po konopu ili bez povlaÄenja. Istodobno obara hrvatski rekord no-limits. - Godine 2007. stiže rekord u disciplini free immersion - ronilac zaranja i izranja povlaÄeći se po konopu bez korištenja potiskujuće opreme. Izvodi se s glavom dolje ili gore prilikom zarona, ovisno o sposobnosti izjednaÄavanja pritiska ronioca. Koristi se i kombinacija. - Hrvatski rekord u free immersionu je 47 metara, a constant weightu 55 metara. |
- Ronjenje na dah ili apneja je ronilaÄka disciplina kojom se ljudi bave od davnina. IspoÄetka smatrani prirodnim fenomenima, tek su u nekoliko posljednjih desetljeća poÄela ozbiljna znanstvena istraživanja koja objašnjavaju sposobnosti ljudi da se pod vodom zadrže po nekoliko minuta i zaranjaju na dubine i do 200 metara.
- Jedni od najstarijih podataka o ronjenju na dah datiraju iz 3. stoljeća prije Krista u Japanu, gdje se prvi put spominju “ame”, muškarci i žene ronioci, sakupljaÄi prirodnih bogatstava pod morem. Tradicija se održala do današnjih dana, no samo u žena, sakupljaÄica kamenica, rakova i algi.
- Jedna od anegdota iz prošlog stoljeća spominje Grka imena Gheorgios Haggi Statti. Godine 1913. brod talijanske mornarice ostao je bez sidra. Haggi Statti ponudio se da će sidro pronaći i izroniti. Više puta je uz pomoć utega zaronio na dubinu veću od 70 metara dok nije zavezao konop za sidro. Brodski lijeÄnik bio je zaprepašten.
- Moderno doba ronjenja na dah zapoÄinju Enzo Maiorca i Jacques Mayol opovrgavajući teoriju tadašnje medicine o dubinskim granicama za ljude. Od tog vremena medicina je znatno napredovala u objašnjavanju fizioloških fenomena koji su znaÄajni za ronjenje na dah.
- Dana 2. studenoga 1992. osnovana je AIDA (fr. Association Internationale pour le Développement de l’Apnée), meÄ‘unarodna organizacija za razvoj apneje. Glavne aktivnosti su obrazovanje ronilaca na dah, organiziranje natjecanja i verificiranje rekorda. Danas je AIDA krovna organizacija, sa podružnicama diljem svijeta meÄ‘u kojima je i AIDA Hrvatska.
Osvježena je ponuda poslova na našem portalu pa možete pogledati 4 nova posla vezana za nautiku. Ti poslovi su:
Ponudu poslova možete pogledati ovdje http://yachtsincroatia.com/nauticki-poslovi
Na ovaj naÄin zapravo želimo našim posjetiteljima i prijavljenim osobama na portalu koji traže posao omogućiti brži i lakši naÄin pronalaska pojedinih poslova u nautiÄkom sektoru.
Sretno!
Vaš YIC tim
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
