Protekloga ljeta na našem su podruÄju zabilježene najviše ljetne temperature zraka otkako je mjerenja, a u posljednjih petnaestak godina temperature rastu kontinuirano. UtjeÄu li te promjene i na more i biljni i životinjski svijet u Jadranu, pitanja su koja bi vrlo skoro mogla postati vrlo znaÄajna u sferi privrede, posredno i turizma te drugih djelatnosti.
Povećanjem temperature u Jadranu su posebno ugrožene populacije škampa i oslića, Äiji je razvojni ciklus vezan uz niže temperature mora
ProuÄavanje dugoroÄnih promjena temperature i saliniteta Jadranskog mora, kao i promjena u živom svijetu Jadrana, klimatski vrlo osjetljivog podruÄja, znanstvenici IZOR-a zapoÄeli su još polovinom prošlog stoljeća. Istraživanja doista pokazuju, doznajemo od dr. sc. Branke Grbec, znanstvene savjetnice u Laboratoriju za fiziku mora u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, kako površinska temperatura Jadrana, zbog stalne izmjene topline u graniÄnom sloju s atmosferom, prati promjene temperature zraka. Ljetne temperature zraka porasle su od pedesetih godina prošlog stoljeća, pa se i u površinskom sloju mora primjećuje porast temperature. Prof. dr. Ivona Marasović, ravnateljica IZOR-a i voditeljica Laboratorija za plankton i toksiÄnost školjkaša, kaže kako će porast temperature mora izazvati promjene u funkcioniranju cjelovitoga jadranskog ekosustava.
Prve su promjene zamijećene već poÄetkom osamdesetih na prvoj stepenici hranidbene piramide, fitoplanktonu, u takozvanom cvjetanju mora koje Äesto završava nedostatkom kisika u morskoj vodi i ugibanjem pridnenih organizama. Tijekom osamdesetih ta je pojava bila izuzetno Äesta, posebno u Kaštelanskom zaljevu, u TršÄ‡anskom zaljevu. Vrlo brzo uoÄene su i mnoge druge promjene, od kojih su široj javnosti možda najzanimljivije one vezane uz brojnost riblje populacije: sve je malobrojnija, primjerice, populacija škampa, a sve se ÄešÄ‡e, iznosi dr. Marasović, zamjećuju i promjene meÄ‘uodnosa razliÄitih ribljih populacija, smanjenje jednih u odnosu na druge, recimo smanjenje broja dugoživućih riba na raÄun kratkoživućih.
Pojava novih vrsta organizama u Jadranu sve je uÄestalija, a zbog nedostatka predatora postoji opasnost da neke od tih postanu invazivne i zauzmu mjesto domicilnih vrsta. Jedan od najboljih primjera su alge roda Caulerpa. Povećanjem temperature u Jadranu su posebno ugrožene populacije škampa i oslića, Äiji je razvojni ciklus vezan uz niže temperature mora, a u Jadranu su rasprostranjeni na većim dubinama i u sjevernijem dijelu. Scenarij koji znanstvenici predviÄ‘aju za većinu svjetskih mora, pa tako i za Jadran, jest da će mnoge vrste promijeniti svoja staništa: u oceanima će se premještati prema polovima, dok će se u Jadranu kretati prema sjevernom dijelu mora. PredviÄ‘a se da mnoge vrste u tome neće uspjeti, odnosno da će mnoge vrste, i biljne i životinjske, nestati s pojedinih podruÄja, ali predviÄ‘a se i dolazak novih vrsta koje će zauzeti njihovo mjesto.
Vrste iz dalekih mora
Tijekom zadnjih tridesetak godina bilježi se sve veći broj novih organizama u Jadranu, što je jednim dijelom vezano za unos putem balastnih voda, putem obraštaja na brodovima ili unosom kroz akvakulturu, ali zbog promijenjenih uvjeta u Jadranu raste i ulazak organizama koji dolaze prirodnim putem iz Sredozemlja, odnosno iz Crvenog mora. Povećan je unos stranih vrsta meÄ‘u kojima i onih iz dalekih mora (plavi rak, patuljasti patkoglavac, kreolski vuÄić i drugi).
Split je ove godine dobio Äast biti domaćinom središnje sveÄanosti Dana obale koji se tradicionalno obilježava u mediteranskim zemljama 25. rujna kao jedinstveni dogaÄ‘aj kojem je cilj promovirati vrijednosti mediteranske obale, pozvati na aktivno zalaganje i ukljuÄenje u upravljanje obalom te njeno oÄuvanje i zaštitu. Tako će od 24. do 28. rujna ove godine Split postati centar podizanja svijesti svih graÄ‘ana, a prvenstveno graÄ‘ana obalne Hrvatske o potrebi oÄuvanja i održivog korištenja obale kao naše najveće vrijednosti.
Organizatori ovogodišnje sveÄanosti u Splitu su Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) UNEP-ovog Mediteranskog akcijskog plana i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP).
Slogan ovogodišnjeg centralnog dogaÄ‘anja u Splitu je Glas obale / The Voice of the Coast, Äime se želi poruÄiti da oÄuvanje obale, njene bogate bioraznolikosti i krajobrazne ljepote, njene prirodne i kulturne baštine kao i njen održivi razvoj moraju biti imperativ svih onih koji žive na obali, od obale, s obalom i za obalu. Svi zajedno, od šire javnosti, lokalnih vlasti i institucija, nevladinih udruga i privatnog sektora moraju se udružiti u oÄuvanju obale jer je ona naš dom, naša inspiracija, naša prošlost, sadašnjost i budućnost – naš život.
Splitski Dan obale obilježit će dva središnja dogaÄ‘anja. U utorak, 25. rujna na "high level eventu" okupit će se ministri zaštite okoliša mediteranskih zemalja, hrvatski visoki politiÄki dužnosnici, visoki dužnosnici UNEP-a i UNDP-a te predstavnici diplomatskog zbora. Domaćin dogaÄ‘anja je ministar zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske Mihael Zmajlović. Naglasak će biti stavljen na Integrated Coastal Zone Management (ICZM) Protocol koji predstavlja pravni okvir za održivi razvoj obalnih podruÄja diljem Mediterana. Ovaj iznimno važan dokument je stupio na snagu 2011. godine te predstavlja krunu višegodišnjeg predanog rada na podruÄju zaštite okoliša na Mediteranu. Direktori i voditelji programa i projekata koji se bave oÄuvanjem i razvojem obalnog Mediterana predstavit će prisutnim uzvanicima primjere primjene ICZM Protocola u praksi u mediteranskim zemljama.
SveÄanost obilježavanja Dana obale završit će koncertom Glas obale u petak, 28. rujna, na splitskoj Rivi s poÄetkom u 21 sat, gdje će se pjesmom slaviti vrijednosti i ljepote hrvatske obale. Za obalu će pjevati Oliver Dragojević, UNDP-ov ambasador dobre volje za dalmatinsku obalu, Valentina FijaÄko, hrvatska priznata sopranistica i primadona Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu te dalmatinske klape Cambi, Sv. Juraj HRM i Žrnovnica.
U pozadini koncerta prikazivat će se video film s panoramskim prikazom dalmatinske obale i njenih ljepota te naÄinima njenog održivog korištenja kojima se bavi Projekt COAST UNDP-a.
Ulaz je slobodan i pozvani su svi građani.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
