U potonulom jedrenjaku kod Mljeta otkriveno 85 amfora

•  September.16.2012
•  24 Comments

Djelatnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u petak su dovršili ovoljetnu akciju istraživanja vrijednog lokaliteta srednjovjekovnog brodoloma na sjeveroistoku otoka Mljeta.

Istraživali su se koso položeni ostaci jedrenjaka koji se na dnu mljetskog akvatorija nalaze na dubini izmeÄ‘u 10 i 28 metara. Tu su ostaci trgovačkog broda koji je iz više radionica istočnog Mediterana prevozio bizantske amfore i stakleno posuÄ‘e. Otkrili su ga domaći ronioci još 60-ih godina prošlog stoljeća kada je primijećeno ilegalno odnošenje amfora i ostalih vrijednih nalaza.

Prvi je stručni očevid na tom lokalitetu izveden 1975., ali se daljnja istraživanja, zbog devastacije površinskog sloja, nisu provodila. Nakon gotovo 35 godina, Odjel za podvodnu arheologiju je u sklopu detaljne dokumentacije, odnosno rekognosciranja dubrovačkog podmorja, 2009. ponovno pregledao lokalitet te utvrdio da se ispod devastiranog površinskog sloja nalazi netaknuti arheološki sloj s cjelovitim ostacima.

Ovog su ljeta, predvođeni voditeljem Odjela Igorom Miholjekom, u podmorju istraživale ekipa Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a; arheolozi mr. Vesna Zmaić i Igor Mihajlović i snimatelji Robert Mosković i Denis Jakopović.

Značajnu su pomoć pružili vanjski suradnici dokumentaristi Ana Skračić i Jacek Kwiatkowski, Mario Orlandini iz ronilačkog centra “Aquatica Mljet”, Vladimir i Damir Onofri iz dubrovačkog centra “ECO-MAR”, Miljenko Marukić iz ronilačkog centra “MM SUB Lumbarda”, arheolog Pavle Dugonjić, Ante Plančić (“Red Tech”), ronilac Jerko Macura (“Panitula”, Šibenik), zapovjednik Ronilačkog centra Specijalne policije MUP-a RH Damir Banković te ronioci JVP-a grada Zagreba Dražen Pavlić i Ante Batinović.

Akcija je, uz stručnu suradnju s Dipartamento di Science dell’ Antichita e del Vicino Oriente-Universita Ca’ Foscari iz Venecije, realizirana pod vodstvom prof. Carla Beltramea,Valja naglasiti kako su sredstva za ronjenje osigurali Ministarstvo kulture RH te regija Venetto.

Nedirnuti dio brodskog tereta je ispod površinskog sloja pijeska koji je zarastao travom te su arheolozi primijenili podmorski iskop da bi utvrdili dubinu arheološkog sloja. Stoga su na 25 metara dubine postavili čeličnu mrežu za dokumentiranje iskopa u dvije razine. Ispod samo 20 centimetara debelog sloja pijeska pronaÄ‘eno je 55 amfora složenih u više slojeva.

Kako se nalaze u potpalublju broda, s vremenom su pale na morsko dno, ali su sve fotogrametrijski i nacrtno dokumentirane. U dosadašnjim je akcijama pronaÄ‘eno već 30 cjelovitih amfora, tako da je na dnu dokumentirano i izvaÄ‘eno ukupno 85 bizantskih amfora u deset različitih oblika.

Jedinstveni brodolom

Ovo je jedinstveni brodolom u podmorju istočne obale Jadrana, a kao bazu za datiranje koristimo brodolom kod Serçe Limanija u Turskoj gdje je otkriven srodan tip amfora što su datirane u prvu polovicu 11. stoljeća. I u Turskoj je otkrivena velika količina stakla te više od 100 amfora. Već sada sa sigurnošÄ‡u možemo reći kako se istraživanja podmorskog blaga istočnog Jadrana nastavljaju i sljedećeg ljeta, kako bi se taj lokalitet potpuno istražio i znanstveno obradio – rekli su mr. Vesna Zmaić i Igor Miholjek iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.