Nautical News (Croatian)

I ne samo to, uz cestu koja je skratila putovanje radnicima do hotela u kojima su zaposleni, Kubanci će “nasuti” i željezničku prugu kojom će i turisti s kopna prema otocima - kazao je dr. Jesus Munuzuri sa Sveučilišta iz Seville u Španjolskoj, na drugoj po redu internacionalnoj konferenciji “Islands 2012.“ koja je nedavno održana u Bolu na Braču. Dr. Munuzuri bio je pozvan da sa španjolskim kolegama riješi problem transporta s Kube prema otočićima na kojima se nalaze luksuzni resorti u kojima se odmaraju gosti iz cijeloga svijeta.

Hotelsko osoblje, a radi se o stotinama ljudi, svaki je dan više od dva sata putovalo na posao i dva sata s posla kući, što je Kubancima predstavljalo veliki problem.

- Kad smo to riješili nasipanjem ceste, onda su počeli razmišljati o tome kako omogućiti i brojnim turistima da mogu putovati na dnevnoj bazi, raditi izlete, a da se izbjegnu gužve kako bi osoblje moglo stizati navrijeme na svoja radna mjesta. Tada smo im predložili i nasipanje trase za željezničku prugu – iznenadio je dr. Munuzuri sudionike konferencije što je za povezivanje s otocima spremna učiniti jedna Kuba, za koju se često kaže da je zapela u pedesetim godinama prošlog stoljeća.

I u bogatom, moćnom Japanu otoci su i doslovno postali dio kopna. Profesor Hiroshi Gotoh naglasio je da je negdje i cijeli arhipelag povezan mostovima, no svejedno se grade aerodromi.

- U prefekturi Okinawa, na otoku Ishigani, pokraj već postojećeg aerodroma gradi se i treća po veličini zračna luka u Japanu jer otok ima odličan položaj. Naime, blizu je Kina – objasnio je Gotoh i predočio slajdove s fotografijama otoka kojeg okružuje tirkiznoplavo more, pa privlači tisuće gostiju iz cijeloga svijeta.

Idilu je otoka, na kojem je prosječna godišnja temperatura 24 Celzijeva stupnja, nažalost, pokvario tsunami, u kojem je poginulih i ranjenih bilo oko šest tisuća, no život se na otok vratio, a kuće su obnovljene ili se obnavljaju. Zanimljiva je i skupina od pet otoka pod nazivom Yuge, koji su povezani kilometarski dugim mostovima.

- Na te otoke možete odpješačiti, odvesti se biciklom, automobilom, brodom, odletjeti hidroavionima – naglasio je prof. Gotoh.

Dr. Srećko Favro, koji je u ime Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita i Wessex instituta tehnologije iz Velike Britanije, a na kojem je predavač, bio domaćin kolegama iz cijeloga svijeta, naglasio je da će i u Hrvatskoj iduće godine hidroavioni povezati kopno s otocima, a našu zemlju sa svijetom.

- U prvoj fazi projekta uvode se linije Split–Korčula po cijeni od 120 kuna, zatim Vela Luka–Zagreb, Hvar–Zagreb, Korčula–Zagreb i Vis–Zagreb. Polazišne luke bit će za početak Korčula, Vela Luka, Lastovo i Dubrovnik – najavio je dr. Favro, a najdalje se u pripremi projekta, u koji njemački poslovni ljudi ulažu veliki novac, odmaklo u Dubrovačko–neretvanskoj županiji.

Kad se projekt uhoda, krenut će se i s aviolinijama izmeÄ‘u Italije i jadranskih otoka. I dok naša mladost koja živi na škojima već nakon osnovne škole mora put Zagreba, Splita ili Rijeke, u Grčkoj, čulo se na konferenciji, odlaze s kopna studirati na otoke. Tako Univerzitet Aegean djeluje na nekoliko otoka.

Na Lesbosu je, primjerice, fakultet geografije, a na otoku i mjestima koja ga okružuju živi oko 120 tisuća ljudi, tek koju tisuću manje nego na svim hrvatskim naseljenim otocima. Dodajmo i to da Lesbos ima 56 kilometara četvornih, što je, za usporedbu, tek nešto manje od Šolte na kojoj stalno živi oko tisuću stanovnika. Dalje; studentima, domaćem stanovništvu i turistima, ne samo da su na raspolaganju stalne brodske i trajektne linije s kopnom po simboličnim cijenama, nego su i otoci odlično meÄ‘usobno povezani, pa se tamošnji stanovnici oslanjaju jedni na druge poput sunarodnjaka koji žive na kopnu. Karta za vožnju avionima ili hidroavionima od Atene do Mitilinija stoji za otočko stanovništvo tek 25 eura, a za ostale 125 eura, jer Vlada subvencionira razliku izmeÄ‘u realne cijene i cijene karte za otočane. Što se aviona i hidroaviona tiče, taj je suživot, čulo se, do savršenstva dovela Aljaska. Tamo nema nikakvih problema izmeÄ‘u kapetana kruzera i pilota koji upravljaju letjelicama što polijeću i slijeću u lukama, pa dok jedni pristaju, drugi lete u nebo bez ikakve bojazni da bi moglo doći do bilo kakve nezgode.

saša ljubičić

Nakon što su u petak ujutro LapaÄ‘ani dojavili o pojavi velike smeÄ‘e mrlje u moru oko kruzera MSC “Divina” u Gruškom zaljevu, sumnjajući na fekalno onečišÄ‡enje, iz Lučke uprave Dubrovnik izvijestili su kako se radi o zamućenju mora zbog rada snažnih bočnih motora prilikom uplovljavanja talijanskog putničkog broda. Nadležni iz dubrovačke Lučke uprave ističu kako je riječ o novom brodu koji prilikom manevriranja jače nego ostali kruzeri zamućuje more, te dolazi do efekta zamućenja.

Uvjeravaju nas kako svi prekooceanski turistički brodovi koji posjećuju Dubrovnik iznimno paze na ekološku komponentu. Iz agenture kompanije MSC krstarenja Hrvatska samo su kratko izjavili da je riječ o mulju, a ne o fekalnom zagaÄ‘enju. Ovaj dogaÄ‘aj potaknuo je stare dvojbe koje Dubrovčani imaju otkad su Grad počeli pohoditi kruzeri – imamo li od njih više štete ili koristi?

Nekoliko paradoksa

Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osam puta više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju - šokantan je podatak iz višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu. Njegov je zaključak da su zagaÄ‘enja od kruzera višestruko opasnija i veća od klasičnog, kopnenog masovnog turizma, a obrazlaže to činjenicom da sveukupni smještajni kapaciteti u Dubrovniku broje oko 25.000 postelja, a još ih toliko doÄ‘e na kruzerima.

- Hvale se time, a oni ne plaćaju boravišnu pristojbu, niti išta od čega, osim Luka, netko ima koristi. Tu je nekoliko paradoksa – kruzeri plaćaju, primjerice, odvoz smeća, a znamo kako i gdje se to smeće odvozi, na deponij koji ne funkcionira. Osim toga, što se dogaÄ‘a sa zadovoljstvom postojećih gostiju koji su skupo platili boravak u Dubrovniku u privatnom ili hotelskom smještaju? Je li njihov interes tolika gužva koja se stvara kada Dubrovniku još jedan Dubrovnik doÄ‘e u posjet? – pita se dr. Hrvoje Carić, koji je u svojem istraživanju za doktorsku disertaciju dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu. 

Na temelju studijaInstituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da je prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišÄ‡enja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje se ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti graÄ‘ana i slično. 

- Većina problema zagaÄ‘enja s kruzera je rješiva, ali ako ih ne nadziremo, ne možemo ih ni rješavati. Ja jesam za to da se cruising u Dubrovniku dogaÄ‘a, ali da zaraÄ‘ujemo više, a zagaÄ‘uje manje. Mora postojati vizija i cilj, kojih nema – zaključuje dr. Carić.

Ignorancija struke

Carićev istraživački rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu i lučkim upravama, kako za vrijeme istraživanja, tako i nakon obrane disertacije. Incident s kruzerom američkog brodara “Crystal cruises” 2009. godine u dubrovačkom akvatoriju dokazuje indiferentnost nadležnih prema problemu koji je golem, a nikako zanemariv.

“Crystal Serenity” ispustio je veliku količinu pepela iz brodskog dimnjaka, što je dokumentirano i videozapisom jednog Dubrovčanina koji je alarmirao Lučku kapetaniju i javnost. Incident, koji je šokirao sve prisutne, dogodio se ispred Svetog Jakova u Dubrovniku, a plaža je nakon ispuštanja crnog dima izgledala kao poslije erupcije vulkana. 

Premda je tadašnji lučki kapetan ustvrdio da bi američki brodar, da je ovo učinio u španjolskim ili francuskim vodama, morao platiti kaznu od 200 tisuća eura, “Crystal cruises” platio je tek 62 tisuće kuna novčane kazne (!) koju mu je odredila Lučka kapetanija Dubrovnik.

Dube Marjanović