ÄŒlanovi Povjerenstva za praćenje postupka privatizacije Brodosplita Zvonko Šegvić i Pavle Matošić uputili su 18. rujna pismo izaslanstvu Europske komisije u Hrvatskoj u kojem upozoravaju da se Brodosplit prodaje Tomislavu Debeljaku protiv kojeg je nedavno podignuta optužnica zbog gospodarskih malverzacija njegovog DIV-a u sestrinskoj tvrtki PTC Krka Knin, sa ciljem ciljem stjecanja protupravne koristi. Šegvić i Matošić, ujedno predsjednik i zamjenik predsjednika Nezavisnog sindikata Brodosplita (najbrojnijeg sindikata u splitskom škveru) u pismu navode i niz drugih nepravilnosti oko privatizacije Brodosplita, kao i Äinjenicu da su s time upozorili kljuÄne ljude u Vladi, ali bez rezultata. NaroÄito u pismu istiÄu potpredsjednika Vlade Radimira ÄŒaÄića.
O svemu ovome razgovarali smo sa Zvonko Šegvićem i Pavlom Matošićem u splitskom škveru, u prostorijama sindikata, uz stol zatrpan dokumentima o procesu privatizacije Brodosplita. Odmah smo prešli na priÄu o Tomislavu Debeljaku...
- Ništa osobno nikada nismo imali protiv Debeljaka, ali smo cijelo vrijeme ukazivali na nepravilnosti, i u tom smislu smo napisali pismo Europskoj komisiji u Bruxelles. Držimo da su to objektivne, realne stvari, te da Vlada Debeljaka na silu gura u privatizaciju Brodosplita – poÄinje razgovor Pavle Matošić.
Možete li to podrobnije objasniti? S nepravilnostima ste, kažete, upoznali i ÄŒaÄića?
Matošić: ÄŒak smo dva puta bili kod potpredsjednika Vlade Radimira ÄŒaÄića. Nakon što je on rekao da je razgovarao s ljudima iz DIV-a i da su mu se "deÄki svidjeli", kad je završio svoje izlaganje, ja sam rekao: "Gospodine potpredsjedniÄe, ti deÄki šta su vam se svidjeli, imaju kaznenu prijavu".Mi smo, naime, došli u posjed kaznene prijave osam mjeseci prije nego što je ona izvuÄena iz škafetina i prije nego je protiv DIV-a i Debeljaka podignuta optužnica. I ÄŒaÄić je to znao, i Povjerenstvo je to znalo.
Kada sam ÄŒaÄiću rekao da DIV i Debeljak imaju kaznenu prijavu i proÄitao mu je, on mi je rekao:"Ne znam jeste li imali kada priliku u životu zaraditi milijun, dva, tri milijuna kuna?" Ja mu odgovorim: "Boga mi, nisam", a ÄŒaÄić će meni "E, vidite, kad je u pitanju veliki novac, uvijek tu neÄega ima".
I prije ovoga pisma, ukazivali ste na brojne nepravilnosti u privatizaciji?
Šegvić: Postojala su u ponudi, prije odabira ponuÄ‘aÄa, dva poduzeća. To su Brodosplit, te Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. Najednom je t Brodogradilište specijalnih objekata nestalo, i pretvorila se u jedan paket - privatizaciju Brodogradilišta Split.
Sve je "utopljeno" u jedno, iako je prodajna cijena Brodogradilišta specijalnih objekata bila 18 milijuna kuna, a Brodosplit se prodavao za jednu kunu. Sada se sve skupa prodaje za jednu kunu, iako nikada nije donesena posebna odluka o tome. Jednostavno, Brodogradilište specijalnih objekata je iz ponude jednostavno "nestalo".
Matošić: Brodosplit d.d. je vladajuće društvo, koje ispod sebe ima Brodogradilište specijalnih objekata. Kada bi došlo do kupoprodaje Brodosplita d.d., prvo bi po pravilu Brodosplit d.d. morao prodati Brodogradilište specijalnih objekata, Äija ja poÄetna cijena na TrgovaÄkom sudu bila 18 milijuna kuna, te se mogla licitirati. Tek se iza toga može prodati ostatak Brodosplita. MeÄ‘utim, kako nije bilo interesa za kupnju Brodogradilišta specijalnih objekata, onda je budući potencijalni vlasnik Tomislav Debeljak, ja ću ga citirati, rekao "ja sam podmetnuo svoja leÄ‘a, pa ću sve uzeti".
A što je s onih 18 milijuna kuna?
Matošić: Ništa. To je sad ispalo iz igre i to sad "igra" u paketu. Debeljak trenutno nudi 3 milijuna i 700.000 kuna za sve, to je njegova ponuda, te dokapitalizaciju svojim sredstvima, 50 milijuna kuna, ali to u idućih pet godina. I to po 10 milijuna kuna godišnje, od kojih bi prvih 10 milijuna, po njegovom zadnjem prijedloga ugovora, bilo uplaćeno godinu dana od njegovog potpisivanja.
Prije nekoliko godina, u trenutku raspisivanja meÄ‘unarodnog natjeÄaja, spominjao se daleko veći iznos?
Šegvić: Ono šta mi inzistiramo je da se poštuje raspisani meÄ‘unarodni natjeÄaj. U njemu je pisalo: prvo, da kupac mora dati 254 milijuna eura, on to nije napravio jer nije imao novaca. Drugo, da mora osigurati bankovna jamstva i treće – da treba donijeti nove poslove, prije svega dogovoriti izgradnju brodova, te dokazati tko stoji iza njega.
Kada su ljudi iz DIV-a bili na Povjerenstvu koje je radilo ugovor i kada smo mi razgovarali s tadašnjim državnim tajnikom Ministarstva gospodarstva RuÄ‘erom Friganovićem i ministrima, oni su nam otvoreno kazali: "Debeljak ima sve, osim novca". Onda se ja sada pitam, a što to Debeljak ima?
Matošić: Postoji dokument u kojem se govori o 4,4 milijarde kuna, ali Debeljak to nije osigurao. On je to mogao pokriti nekakvim bankovnim jamstvima ili jamstvima investicijskih fondova, ili pismom namjere, u kojem bi pisalo "ako i kad kupimo Brodosplit, mi ćemo dati toliko i toliko novaca". To bi bilo nešto što bi nama bilo prihvatljivo.
Druga stvar, Debeljak nije osigurao zamjenska jamstva za sva avansna jamstva koja je država izdala za Brodosplitove kredite, i to od strane prvoklasne banke. Mi smo odmah prognozirali da bi, ako bi i pokušao osigurati, to bi bio problem, jer smo mi radili s više banaka i s više partnera. ZnaÄi, svaki od njih bi morao prihvatiti tu prvoklasnu banku. MeÄ‘utim, DIV to nema.
U programu restrukturiranja iz DIV-a navode tri modela financiranja cijele priÄe. U svakoj od tih projekcija oni, meÄ‘utim,sudjeluju s pet posto.
Spominju se zasad neimenovani partneri?
Matošić: ToÄno je, DIV navodno dovlaÄi nekakve partnere za koja im ne znamo ni imena ni prezimena. Radi se o jednoj projektnoj katarskoj kompaniji, o jednom uglednom ruskom brodaru i o jednom proizvoÄ‘aÄu Äelika iz Švicarske. No, Debeljak nigdje ne navodi imena niti nazive tih tvrtki. I onda Debeljak kaže, primjerice za te iz Katara, da će oni "uletiti" u Brodosplit, dodati neke novce i da će u tom trenutku oni biti vlasnici od 51 do 75 posto škvera. ZnaÄi, radi se o preprodaji, ne znamo ni kome ni što.
Povjerenstvo za praćenje postupka privatizacije Brodosplita se više ne saziva, oni su napravili kupoprodajni ugovor, poslali su ga na Äitanje u Bruxelles, mi o tome nemamo pojma.
Osim sa ÄŒaÄićem, razgovarali ste i sa Tomislavom Debeljakom, potencijalnim kupcem škvera?
Šegvić: S Debeljakom smo se našli dva puta. Rekao nam je da je "bolje da razgovara s nama, nego s vucibatinama, jer su svi škverani vucibatine". To je rekao niÄim izazvan, i to je pred više svjedoka. To je grozno! A ti onda doÄ‘eš u situaciju da moliš Republiku Hrvatsku, da ispoštuje ugovor o privatizaciji Brodosplita.
TakoÄ‘er, bili smo u Kninu i razgovarali s ljudima u TVIK-u, kojeg su takoÄ‘er kupili DIV i Debeljak, te saznali što se sve tamo dogaÄ‘a – od neredovitih plaće, njihovih kašnjenja, do ispuštanja otpadnih voda u pritoke rijeke Krke.
Bili smo na razgovoru u Državnom odvjetništvu, gdje smo dali sve podatke...
Koliko sada škver ima radnika?
Matošić: Kooperanata ima dvadesetak, a škverana, zaposlenih radnika, oko 3.400. Navozi su skoro prazni, sada je poÄela gradnja dva broda za nizozemskog naruÄitelja, postavljene su kobilice.
Šegvić: Ta dva broda su "teška" oko 75 milijuna eura, a još se gradi putniÄki brod, ali to je sve malo, jer bi škver bio isplativ sa šest brodova na navozima. Treba znati da u ovom trenutku niti jedno brodogradilište na svijetu ne posluje pozitivno. I Samsung, i Hyundai, i 3. maj, i Uljanik, i Kraljevica, svi su u problemima. I svi su brodari u problemima. Vozarine ne mogu pokriti cijene nafte tog dana.
Stoji li onda tvrdnja da država ipak jednim dijelom mora stati iza brodogradnje? Jesu li hrvatski pregovaraÄi s EU loše pregovarali?
Šegvić: Naši pregovaraÄi su u Europsku komisiju došli na koljenima, moliti, ništa drugo. Smatramo da uopće u ovakvom vremenu nije trebalo ići u privatizaciju. Jer, u situaciji kad je sve kleknulo, kad se zbog recesija ništa ne prodaje, pa tako ni brodovi, koji sada na svjetskom tržištu nemaju adekvatne cijene. Ali, zato naša Vlada u vrijeme recesije i straviÄnog stanja u brodogradnji prodaje škverove!? Recesija je inaÄe veliki problem, a u brodogradnju su ti problemi multiplicirani, za 20, 30 posto više.
Zašto?
Šegvić: Što će vam brod ako nemate što prevoziti? Ako se ništa ne proizvodi niti išta naruÄuje. To je taj problem. A onda su oni išli nas rasprodati zato da prebace odgovornost na drugoga, a taj drugi će onda poslije reć' šta će reć'. Ja samo mislim i stojim iza toga da Tomislav Debeljak nema snage kupiti šver. To je svakome jasno.
Uostalom, zadnja Vladina notica kaže da će škver dati Debeljaku za 50 milijuna kuna, a u natjeÄaju su pisali sasvim drugi uvjeti. Stajalo je da kupac treba poštivati Kolektivni ugovora za radnike i zamjenska jamstva, uložiti 254 milijuna eura i zamjenska bankovna jamstva za taj iznos.
Protiv ste prodaje Brodosplita Debeljaku i DIV-u. Predlažete radniÄko dioniÄarstvo?
Matošić: Mi zastupamo ideju radniÄkog dioniÄarstva koje treba razlikovati od radniÄkog samoupravljanja. RadniÄko dioniÄarstvo je isto vlasništvo, samo ne jedne osobe, nego njih više. Mi smatramo da je to najpoštenije.
Naš je prijedlog vrlo konkretan: da se Debeljakova ponuda odbije, iz više razloga koje smo naveli, i da se nama, radnicima, kao što je to uÄinjeno u Uljaniku, ponudi da se organiziramo po principu radniÄkog dioniÄarstva. To su tzv. ESOP programi. Po našem mišljenju, time bi se zadovoljila i Europska unija, jer bi po dogovoru s njima restrukturiranje trajalo pet godina i u tom razdoblju ćemo dobiti nekakva državna jamstva i novac da pokrijemo odreÄ‘eni gubitak. To je naš model, kako to zamišljamo, s obzirom na rokove, jer se približava 1. srpnja 2013. godine, do kada se privatizacija Brodosplita i ostalih brodogradilišta mora zakljuÄiti.
SliÄno je uÄinjeno u pulskom Uljaniku?
Matošić: U Uljaniku je bio iznenaÄ‘ujuće dobar odaziv, Äujem da je država time inkasirala 52 milijuna kuna. Jer, radnici su vjerovali u svoju tvrtku, te osigurali kreditne linije. I po nama, to je jedino moguće rješenje. Ako nam doÄ‘e Debeljak, ne vjerujem da će privatizacija uspjeti. Ne znam kako će naša Vlada objasniti Europskoj uniji, ako ipak proda škver Debeljaku, sve ove okolnosti koje su u meÄ‘uvremenu izašle na vidjelo.
Završena je ovogodišnja sezona lova na jastoge, od 15. svibnja do 10. rujna, koju će, s obzirom na skroman ulov, komiški i viški ribari pokušati što prije zaboraviti. Vrše se pospremaju u konobe i ribari se okreću drugim alatima − parangalima i mrežama − koje će ubuduće koristiti za ribolov, a već je poÄela i sezona lova na lignje.
Ulov jastoga ove je sezone manji za 30-50 posto od prošlogodišnjeg, žale se ribari, a najlošije se lovilo oko Palagruže. Zanimljivo je da je nakon lošeg ulova već poÄetkom sezone gotovo trećina ribara odustala od lova na jastoge jer, za razliku od prošle godine, kad je bilo i manjih jastoga, ove godine nije bilo nikakvih.
Razloge za to, meÄ‘u ostalim, treba tražiti, kažu ribari, u talijanskim koćama koje sustavno oru naše more i uništavaju sve na što naiÄ‘u. Ipak, manji broj ribara zadovoljan je ulovom, više zbog straha da resorno ministarstvo ne zabrani lov na dulje razdoblje, što je možda jedno od rješenja ovog problema.
Iz razgovora s nekoliko viških ugostitelja dade se zakljuÄiti da ni oni, unatoÄ visokim cijenama (kilogram jastoga u viškim se restoranima prodaje za 650−750 kuna), nisu zadovoljni jer je zbog recesije ovoga ljeta izostala uobiÄajena potražnja za jastozima.
Stoga je nekoliko komiških ribara ove godine poÄelo saditi lozu i masline, a neki će dogodine, umjesto jastoga, “loviti” turiste i nuditi im izlete na svojim brodovima.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
