Nautical News (Croatian)

Europska unija odbila je financirati najavljenu izgradnju pet ophodnih brodova za Obalnu stražu RH. U hrvatskom vojnom i političkom vrhu gajili su nade kako bi Bruxelles iz strukturnih fondova mogao pokriti dio troškova izgradnje prijeko potrebne flote za čuvanje hrvatskog Jadrana.

Razlog odbijenice je postojeći Zakon o Obalnoj straži koji ju je definirao kao dio Oružanih snaga RH. Iz strukturnih fondova EU-a, koji nam od 1. srpnja iduće godine stoje na raspolaganju, nije moguće financirati ratna plovila, nego samo ophodne brodove koji bi bili upisani u civilni registar.

Odbijenicu su nam potvrdili u Ministarstvu obrane RH.

- Na temelju razgovora MORH-a i Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, u sadašnjoj organizaciji nadzora državne granice i područja ZERP-a nije moguće spomenuto sufinanciranje - rekli su nam u MORH-u.

Ako za obnovu svoje ophodne flote RH želi aplicirati na strukturne fondove EU-a, onda je u hitnoj saborskoj proceduri nužno izmijeniti Zakon o Obalnoj straži RH. Tim izmjenama Obalna bi se straža izdvojila iz sustava Oružanih snaga, odnosno HRM-a, te bi kao zasebna vojna ili, pak, civilna organizacija, odnosno njezin zapovjednik, bila odgovorna jedino Vladi RH. Obalnu je stražu moguće izdvojiti iz OS RH pa je staviti pod neko ministarstvo, primjerice Ministarstvo obrane.

Ovakva odluka isključivo je političke naravi i stvar postojanja političke volje da se rečene zakonske izmjene naprave. O kolikim bi se uštedama za državni proračun moglo govoriti, najbolje ilustriraju brojke. Iz navedenih EU fondova moguće je pokriti troškove izgradnje do 85 posto za svaki brod. Kako svaki brod Obalne straže u projekcijama stoji 10 milijuna eura, proizlazi da bi za cijenu jednog broda RH mogla dobiti četiri nova ophodna broda. Odnosno, EU bi pokrio troškove izgradnje čak četiri broda.

Naravno, tome bi prethodila i precizna hrvatska studija koja bi Bruxelles morala uvjeriti da je riječ o brodovima koji bi bili dio buduće jedinstvene europske obalne straže i koji bi efikasno nadzirali eurogranice na Jadranu, posebno njegovu južnom dijelu. Nadalje, korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU-a podrazumijeva i meÄ‘unarodni natječaj za izgradnju brodova, a ne pozivni natječaj kako je planirano. To znači da bi se, osim domaćih brodogradilišta, na natječaj javila i europska vojna brodogradilišta.

U tom slučaju teško bi se moglo očekivati da bi velika i renomirana europska brodogradilišta gradila brod po projektu Brodarskog instituta iz Zagreba koji, usput rečeno, više od 20 godina nema referencija u vojnoj brodogradnji. ÄŒitav je niz europskih zemalja koje su svoje ophodne brodove izgradile upravo koristeći sredstva EU-a, od Poljske, Bugarske, Rumunjske, preko baltičkih zemalja, pa do Malte. Konkretno, Bugarska je uz EU financiranje izgradila pet ophodnih brodova za nadzor schengenskog režima na Crnom moru.

Projekt ‘Damena’

Ne samo to, upravo sada EU sufinancira dva velika ophodna broda za obalne straže Italije i Švedske. Švedski brod ima oko 3600 tona, gradi se u Rumunjskoj po projektu nizozemskog “Damena”, a, meÄ‘u ostalim, posjedovat će i opremu za sanaciju onečišÄ‡enja. Talijanski brod je oko 60 metara dužine i bit će posljednja riječ tehnologije. Primjerice, imat će “Siemensov” elektropogon.

Razlozi zbog kojih Obalna straža 2007. godine, u vrijeme HDZ-ove Vlade Ive Sanadera i predsjednika Stipe Mesića, nije osnovana izvan Oružanih snaga RH višestruke su naravi. Ponajprije antagonizmi na relaciji HRM-Obalna straža. Odnosno, opravdana strahovanja HRM-a da će izdvajanjem Obalne straže iz HRM-a, te njezinim opremanjem novim brodovima, ratna mornarica izgubiti na važnosti.

Jedan od razloga je što tadašnji vrhovni zapovjednik, predsjednik Mesić, nije bio sklon ideji izdvajanja Obalne straže pod neko ministarstvo jer ne bi imao utjecaja na tu vojnu organizaciju. TakoÄ‘er i tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, navodno, nikako nije bio sklon izdvajanju Obalne straže iz sustava vojske.

Tradicionalna kratkovidnost i promašenost političkih odluka u Hrvatskoj, najbolje se vidi u slučaju Obalne straže. Da je prije pet godina Obalna straža ustrojena izvan Oružanih snaga, danas bismo, zahvaljujući sufinanciranju iz EU fondova, za malo novca mogli dobiti veliku flotu.

Jednostavnije rečeno, platili bismo jedan brod od 10 milijuna eura, a dobili bismo, praktično, četiri besplatno, vrijedna 40 milijuna eura. U cijelosti, ili barem većim dijelom, plaćenih EU novcem. Ovako, pravo je pitanje ima li vremena i političke volje za izmjene Zakona o Obalnoj straži. Ili će, pak, opet sve platiti tanašni hrvatski džep?

DENIS KRNIĆ

Nova luka Gaženica gradi se već pune tri godine, a izgleda da su pred samim dovršenjem iskočile velike prepreke, jer se na ovotjednoj sjednici Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar, koju je pomoćnik ministra Dončića, Perica Šolić, sazvao u Zagrebu, tražilo rješenje da se nekako elegantno sve zaustavi. U biti se provodi najava ministra Dončića, koji je proljetos, nedugo nakon imenovanja, istupio s tezom da je taj projekt predimenzioniran.

Iako je ugovor o kreditiranju potpisan s Njemačkom razvojnom bankom i Europskom investicijskom bankom, financijska konstrukcija zaokružena je na 220 milijuna eura, s tim da Hrvatska mora osigurati 16 milijuna eura svoga učešÄ‡a. No, sada se traži način da se ta investicija smanji. Traži se preprojektiranje, i to nakon što su već dovršeni lukobrani, nasuti milijuni kubika materijala, izgraÄ‘ena gotovo cijela operativna obala i pristaništa, te kad se na meÄ‘unarodnom natječaju traže izvoÄ‘ači radova za glavnu zgradu terminala i sve prateće objekte.

Nova prometna os

Prema svemu sudeći, mnogima je nedovoljno poznato da se ne radi samo o novoj putničkoj, trajektnoj i kruzerskoj luci na koju se nadovezuje teretna luka s projektiranim terminalom, nego i o novoj prometnoj osi u Hrvatskoj, jer je projekt Gaženice kao prometni pravac uvršten u Transeuropsku prometnu mrežu. Projekt je doveden do vrlo visoke razine realizacije, dosad obavljeni posao na pomorskim graÄ‘evinama vrijedi 130 milijuna eura. Može li se na takvu izgraÄ‘enu infrastrukturu sada instalirati improvizirana kontejnerska pristanišna zgrada i zašto je zapravo predviÄ‘eno da ova završna faza košta oko 45 milijuna eura?

Najpoznatiji zadarski arhitekt Nikola Bašić, koji je zajedno sa svojim stručnim timom iz “Marinaprojekta” autor rješenja, kaže da će se stvarna vrijednost zgrade znati tek nakon završetka natječaja za njezinu izvedbu. − Prema projektantskoj procjeni, kompletno dovršena zgrada pristanišnog terminala, bez dovršenja prostora za koncesionare koji prostor ureÄ‘uju prema svojim potrebama, košta oko 32 milijuna eura, a zajedno s ovim prvim dijelom nešto više od 41 milijun eura. MeÄ‘utim, zgrada se projektira i ugovara do potpune gotovosti, jer tako traži važeći Zakon o graÄ‘enju, po kojemu se više ne može graditi u roh-bau izvedbi. To je apsurdno, pogotovo u objektima u kojima se javljaju operateri i koncesionari kao krajnji korisnici.

Nadam se da će se naći način da se te odredbe izmijene, što će omogućiti već najavljena promjena Zakona o graÄ‘enju, te da će se ugovarati samo ono što je prijeko potrebno za osnovnu funkciju luke − ističe projektant Bašić. − Prema sadašnjim uvjetima, svi prostori moraju biti u potpunosti dovršeni, bili oni u osnovnoj funkciji luke ili u službi koncesionara i operatera koji pružaju komplementarne usluge u prometu. Tome su pridodani garažni i parkirni prostori, te cjelokupni okoliš − objašnjava Bašić razloge visoke vrijednosti investicije za koju su se prijavile dvije tvrtke na meÄ‘unarodnom natječaju. Otvaranje ponuda predviÄ‘eno je za polovinu listopada.

Nedjeljiva cjelina

Može li se u ovoj fazi uopće prekinuti posao? − Prošlog sam tjedna pozvan na hitan sastanak u Ministarstvo prometa, gdje je rečeno kako bi se i ovaj projekt trebao reducirati radi “spašavanja Hrvatske”. Traženo je smanjenje opsega radova, upravo onih koji bi se sada trebali ugovarati. Ako se zna da je luka Gaženica, kako je projektirana, nedjeljiva cjelina, onda zahtjev za preprojektiranje znači zaustavljanje tog projekta. Nadam se da do toga ipak neće doći. Preprojektiranje bi značilo izradu sasvim novog projekta, a to bi prouzročilo otkazivanje financijskih aranžmana.

Dosad izgraÄ‘enu luku zaustaviti na “neko vrijeme” i izgubiti dah, i to u vrijeme kad Hrvatska vapi za razvojnim investicijama, značilo bi ostaviti golema utrošena sredstva zaleÄ‘ena. Metaforički rečeno, izgradili smo golemi kruzer, a onda ne želimo u njega ugraditi motor ili zapovjednički most! Ne damo mu zaploviti! I onda će biti onih koji će reći kako je luka Gaženica promašena investicija jer u njoj nema prometa. U pitanju je srce cijelog novog prometnog sustava, u pitanju je razvitak zadarske urbane čvorne mreže na otocima i zaobalju, u pitanju je stvarna revitalizacija otoka u zadarski urboarhipelag, u pitanju je lomljenje nove prometne kralježnice Hrvatske − kaže Bašić, zabrinut za budućnost Gaženice.

edvard šprljan