Dok Hrvatska, zemlja koja je nogom u Europskoj uniji, muku muÄi kako napraviti pelješki most, siromašna, komunistiÄka Kuba nasula je 57 kilometara ceste do otoka na kojem se nalaze hoteli s pet zvjezdica.
I ne samo to, uz cestu koja je skratila putovanje radnicima do hotela u kojima su zaposleni, Kubanci će “nasuti” i željezniÄku prugu kojom će i turisti s kopna prema otocima - kazao je dr. Jesus Munuzuri sa SveuÄilišta iz Seville u Španjolskoj, na drugoj po redu internacionalnoj konferenciji “Islands 2012.“ koja je nedavno održana u Bolu na BraÄu. Dr. Munuzuri bio je pozvan da sa španjolskim kolegama riješi problem transporta s Kube prema otoÄićima na kojima se nalaze luksuzni resorti u kojima se odmaraju gosti iz cijeloga svijeta.
Hotelsko osoblje, a radi se o stotinama ljudi, svaki je dan više od dva sata putovalo na posao i dva sata s posla kući, što je Kubancima predstavljalo veliki problem.
- Kad smo to riješili nasipanjem ceste, onda su poÄeli razmišljati o tome kako omogućiti i brojnim turistima da mogu putovati na dnevnoj bazi, raditi izlete, a da se izbjegnu gužve kako bi osoblje moglo stizati navrijeme na svoja radna mjesta. Tada smo im predložili i nasipanje trase za željezniÄku prugu – iznenadio je dr. Munuzuri sudionike konferencije što je za povezivanje s otocima spremna uÄiniti jedna Kuba, za koju se Äesto kaže da je zapela u pedesetim godinama prošlog stoljeća.
I u bogatom, moćnom Japanu otoci su i doslovno postali dio kopna. Profesor Hiroshi Gotoh naglasio je da je negdje i cijeli arhipelag povezan mostovima, no svejedno se grade aerodromi.
- U prefekturi Okinawa, na otoku Ishigani, pokraj već postojećeg aerodroma gradi se i treća po veliÄini zraÄna luka u Japanu jer otok ima odliÄan položaj. Naime, blizu je Kina – objasnio je Gotoh i predoÄio slajdove s fotografijama otoka kojeg okružuje tirkiznoplavo more, pa privlaÄi tisuće gostiju iz cijeloga svijeta.
Idilu je otoka, na kojem je prosjeÄna godišnja temperatura 24 Celzijeva stupnja, nažalost, pokvario tsunami, u kojem je poginulih i ranjenih bilo oko šest tisuća, no život se na otok vratio, a kuće su obnovljene ili se obnavljaju. Zanimljiva je i skupina od pet otoka pod nazivom Yuge, koji su povezani kilometarski dugim mostovima.
- Na te otoke možete odpješaÄiti, odvesti se biciklom, automobilom, brodom, odletjeti hidroavionima – naglasio je prof. Gotoh.
Dr. Srećko Favro, koji je u ime Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita i Wessex instituta tehnologije iz Velike Britanije, a na kojem je predavaÄ, bio domaćin kolegama iz cijeloga svijeta, naglasio je da će i u Hrvatskoj iduće godine hidroavioni povezati kopno s otocima, a našu zemlju sa svijetom.
- U prvoj fazi projekta uvode se linije Split–KorÄula po cijeni od 120 kuna, zatim Vela Luka–Zagreb, Hvar–Zagreb, KorÄula–Zagreb i Vis–Zagreb. Polazišne luke bit će za poÄetak KorÄula, Vela Luka, Lastovo i Dubrovnik – najavio je dr. Favro, a najdalje se u pripremi projekta, u koji njemaÄki poslovni ljudi ulažu veliki novac, odmaklo u DubrovaÄko–neretvanskoj županiji.
Kad se projekt uhoda, krenut će se i s aviolinijama izmeÄ‘u Italije i jadranskih otoka. I dok naša mladost koja živi na škojima već nakon osnovne škole mora put Zagreba, Splita ili Rijeke, u GrÄkoj, Äulo se na konferenciji, odlaze s kopna studirati na otoke. Tako Univerzitet Aegean djeluje na nekoliko otoka.
Na Lesbosu je, primjerice, fakultet geografije, a na otoku i mjestima koja ga okružuju živi oko 120 tisuća ljudi, tek koju tisuću manje nego na svim hrvatskim naseljenim otocima. Dodajmo i to da Lesbos ima 56 kilometara Äetvornih, što je, za usporedbu, tek nešto manje od Šolte na kojoj stalno živi oko tisuću stanovnika. Dalje; studentima, domaćem stanovništvu i turistima, ne samo da su na raspolaganju stalne brodske i trajektne linije s kopnom po simboliÄnim cijenama, nego su i otoci odliÄno meÄ‘usobno povezani, pa se tamošnji stanovnici oslanjaju jedni na druge poput sunarodnjaka koji žive na kopnu. Karta za vožnju avionima ili hidroavionima od Atene do Mitilinija stoji za otoÄko stanovništvo tek 25 eura, a za ostale 125 eura, jer Vlada subvencionira razliku izmeÄ‘u realne cijene i cijene karte za otoÄane. Što se aviona i hidroaviona tiÄe, taj je suživot, Äulo se, do savršenstva dovela Aljaska. Tamo nema nikakvih problema izmeÄ‘u kapetana kruzera i pilota koji upravljaju letjelicama što polijeću i slijeću u lukama, pa dok jedni pristaju, drugi lete u nebo bez ikakve bojazni da bi moglo doći do bilo kakve nezgode.
Najbolje BritancimaŠto se života na europskim otocima tiÄe, Britanci su otišli najdalje. Nema, naime, nikakve razlike u visini životnog standarda izmeÄ‘u stanovništva na kopnu i otocima, a razlog su brojne subvencije koje je za otoÄane London iskamÄio od Europske unije. Drugi je razlog još banalniji i logiÄniji: cijela je Velika Britanija otok, tako da se ne smatra ništa manje vrijednim živjeti na prostoru okruženom sa svih strana morem. OtoÄani tako baš ni u Äemu ne ovise o pomoći s kopna, a svima koji žele razvijati biznis na otocima u sastavu Kraljevstva, izlazi se u susret poticajnim sredstvima ili poreznim benefitima. Istovremeno, od ukupnog novca kojim je HBOR u Hrvatskoj poticao kroz dva desetljeća poduzetniÄke projekte, samo pet posto je potrošeno na otocima! Pametnom dosta. Profesori iz NjemaÄke govorili su o Azurima na kojima je konaÄno riješeno pitanje napajanja elektriÄnom energijom. Do sada se struja dobivala tek uz pomoć dizelskih generatora, a danas se to Äini uz pomoć vjetroelektrana. Takva je struja i dalje puno skuplja od one koja se “raÄ‘a” u hidroelektranama, ali Äim se krene u masovniju proizvodnju vjetroenergije, a sve je više zainteresiranih za takvu opskrbu u cijelome svijetu, i cijena će pasti. U Hrvatskoj su najdalje po tomu pitanju odmakli Komižani, na Äelu s agilnom gradonaÄelnicom Tonkom IvÄević, koja zajedno s talijanskim investitorima uporno gura projekt vjetroelektrana na Visu, o kojem se govori godinama. |
Malezijski otoÄani žive od turizmaI u Maleziji, na siromašnim otocima gdje donedavno nije bilo nikakve infrastrukture, takoÄ‘er žele živjeti od turizma. RijeÄ je Äesto o nacionalnim parkovima u kojim se zakonom propisuje ponašanje turista kako bi se zaštitila djeviÄanska priroda. U ekoturizmu prednjaÄe otoÄni parkovi Langkawi. - Stanovništvo zahvaljujući turizmu živi bolje. Imaju više novca, zaposlenih, grade veće i bolje kuće, ali se otvorio i cijeli niz pitanja oko kojih se spore struÄnjaci. Treba li limitirati broj dolazaka gostiju jer oni mogu uništiti prirodu koja ih sada privlaÄi, a ako to naprave, domaći se mogu pozdraviti s turizmom i prihodima koji su im postali sve i sva. Bilo je Äak i prijedloga da se posjeti nacionalnim parkovima ograniÄe samo na domaće goste – rekao je dr. Kalsom Kayat sa SveuÄilišta Northern iz Malezije. Na nekoć mirnim otocima na kojima je život tekao sporo, stotljećima ustaljenim ritmom, masovni turizam je sve razdrmao: donio užurbanost, buku, zabavu, a s tim posljediÄno i probleme. - Stanovništvo se žali da turisti ne poštuju malezijske zakone. Ne vladaju se doliÄno u prometu, bacaju smeće... – kazao je Kayat dodavši da treba tražiti mjeru izmeÄ‘u želja domaćeg stanovništva i rastućeg turizma o kojem su postali posve materijalno ovisni. |
Lošinj živi, Cres umireInteresantno je bilo Äuti nešto i o fenomenu Cresa, koji je bliži kopnu od Malog Lošinja, mnogi ga drže ljepšim, florom i faunom bogatijim otokom od Malog Lošinja, a u svemu ostalom za njim zaostaje?! Na Malom Lošinju razvijen je turizam, posebno nautiÄki, gostiju je svake godine sve više, što s Cresom nije sluÄaj. - Razlog tomu je što su se najbolji kadrovi, zbog blizine kopna, s Cresa odselili u Rijeku, dok se to na Malom Lošinju do kojeg se treba voziti Äetrdesetak minuta preko Cresa, isto nije dogodilo u tolikoj mjeri - objasnio je prof. dr. Nenad Starc iz Zagreba. |
A koliko otoÄani danas ovise o nautiÄkom turizmu argumentirao je jedan od vodećih struÄnjaka za nautiÄki turizam dr. Srećko Favro. On kaže da, primjerice, od marine Punat na Krku, što izravno, što neizravno, u mjestu Punat živi više od 80 posto stanovnika.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
