Utorak je bio posljednji dan istraživanja u antiÄkoj luci Nina kod Zatona, gdje već u drugom nizu kampanja Arheološki muzej iz Zadra radi od 2002. godine.
RijeÄ je o najviše istraživanoj antiÄkoj luci na Mediteranu, a povod akcija zadnjih godina bio je nalaz trećeg liburnskog broda raÄ‘enog šivanjem, koji se još uvijek Äuva u slojevima prekriven pijeskom, geotekstilom i vrećama, do nekog trenutka kad će ga se moći na pravi naÄin izvaditi, a zatim staviti u bazene za desalinizaciju i na kraju konzervirati, pa možda i rekonstruirati.
Ono što je žalosno u Äitavoj priÄi jest da se drugi brod, koji je prethodno naÄ‘en, još nije konzervirao i u bazenima Äeka punih 25 godina.
- To je sramota ukupne hrvatske kulture s obzirom da je rijeÄ o specifiÄnim brodovima, a u Zatonu ih ima Äak tri. To je najveća koncentracija takvog tipa brodova uopće na Mediteranu. Nedavno se našao jedan istog tipa u Caskoj i jedan u Istri, doduše nešto stariji, ali takoÄ‘er raÄ‘en šivanjem, istiÄe ravnatelj Arheološkog muzeja dr. sc. Smiljan GlušÄević.
Originalni gat
- U nemogućnosti da izvadimo taj brod jer se još nisu stekli uvjeti, od prošle godine pokušavamo probiti jedan kanal u obliku niza kvadranata poprijeko na lukobran kako bismo doznali njegovu strukturu.
Prošle godine su ti slojevi bili još dosta duboki, a ove godine u daljnjem kvadrantu unutar tog lukobrana, koncentracija kamena je postala jako velika, materijala je manje, pijeska je više, što bi moglo znaÄiti da se približavamo i da smo vrlo blizu izgledu nekadašnjeg lica lukobrana.
Vjerujemo da je on mogao biti kao i svi veliki lukobrani, odnosno gatovi u antiÄkom svijetu, a neki su poznati i na našoj obali, recimo u Savudriji ili na Visu - da je mogao biti raÄ‘en od velikih kamenih blokova i unutra ispunjen manjim kamenom. Prije nekoliko dana našli smo jedan veliki dio tek zapoÄetog stupa oko pola metra u promjeru, a sliÄan komad dužine metar i nešto smo našli prije Äetiri godine na istome mjestu.
Moguće je da je dospio u more tijekom nekih manipulacija toga teškog tereta u samoj luci pa je pao odmah uz to lice. Osnovna nam je sada intencija, možda i iduće godine ako dobijemo novac, pokušati doći do tog lica originalnog gata, kaže dr. GlušÄević.
U odnosu na prošlu godinu, sada istraživanja provode jedino djelatnici Arheološkog muzeja. Uz GlušÄevića, tu su još tri kustosa ronioca tako da je ovo prvi put da uz još jednog vanjskog suradnika Äitavu akciju izvode ronioci Arheološkog muzeja Zadar, što nije baš Äest sluÄaj. Kod Zatona su bili puna dva tjedna, a nakon povratka u Zadar slijedi muzeološka obrada bogatog materijala zbog kojega bi se nalazište laiÄki moglo nazvati “podvodnim arheološkim supermarketom”.
Četvrt stoljeća
Na istraživaÄkom brodu obavljeni su osnovni preliminarni poslovi: pranje, spajanje, oznaÄavanje, privremeno invertiranje, skiciranje i fotografiranje, a dio ekipe i dalje je doc. dr. Renata Šoštarić iz BotaniÄkog zavoda PMF-a u Zagrebu, koja, kao i svih godina, radi arheobotaniÄku analizu biljnih ostataka iz luke.
Ta će analiza razjasniti kojim su se to biljkama hranili mornari koji su živjeli i radili u luci 300 do 350 godina, otkad je luka poÄetkom 1. stoljeća osnovana pa do sredine 4. stoljeća kad je izišla iz upotrebe i prepuštena zubu vremena. Stanovništvo je to mjesto nekad davno zvalo Gradina, i rt KremenjaÄa, zato što na tom lukobranu ima nekoliko gomila toga balastnog kamena kremenog podrijetla.
- Ako konaÄno krenemo s konzervacijom tog broda koji Äeka već Äetvrt stoljeća, a postoje nekakve naznake da bi se to moglo dogoditi jer nam za to treba oko 300 tisuća kuna za instaliranje opreme i nabavu materijala za konzerviranje, onda bismo dogodine mogli poÄeti s vaÄ‘enjem toga trećeg broda, njegovom desalinizacijom i konzervacijom, Äime bi, uz obradu cjelokupnog izvaÄ‘enog materijala, ovaj ciklus istraživanja na lokalitetu antiÄke luke Nin za nas završio, zakljuÄuje dr. Smiljan GlušÄević.
Ostaci lukobrana nalaze se na dubini od dva do 4,5 metara. Slojevi u kojima su arheolozi radili duboki su 70-ak centimetara i predstavljaju slojeve povijesti nataložene u tri i pol stoljeća.
KeramiÄkog materijala je 99 posto, ali ima i unikatnih staklenih nalaza, metala, drva, konopa, brodske opreme, ostataka kože, goveÄ‘ih, janjećih i kozjih kostiju, ptica, riba... Prvi put iz antiÄkog je svijeta identificirana sjemenka rotkvice, a osim sjemenki krastavca, višnje, trešnje, lubenice, smokava, vinove loze, kupina, pronaÄ‘ena je i sjemenka pjegave kukute, biljke koja je služila i kao otrov kakav je bio prisiljen popiti Sokrat.
Veliku pomoć arheolozima dalo je obližnje TuristiÄko naselje Zaton zadarskog Turisthotela koji se pobrinuo za logistiku, spavanje i hranu istraživaÄa, Äime su u znatnoj mjeri omogućili uspješnost radova na istraživanju antiÄke luke.
DOBRO osvjetljenje, prozraÄne sobe, mnoštvo zelenila i usluga od pet zvjezdica – sve su ovo odlike jednog od najzanimljivijih hotela na svijetu. No, ono po Äemu se "The Ark" hotel razlikuje od ostalih jest dodatna mogućnost koju nudi. Naime, ruski arhitektonski studio "Remistudio" ponudio je prije par godine rješenje u sluÄaju velikih poplava koje bi mogle zahvatiti Zemlju u budućnosti, prenosi Daily Mail.
"The Ark" ima mogućnost egzistirati autonomno na površini vode, a dizajniran je kao bioklimatološka zgrada od 7 razina koja svojim stanarima omogućuje preživljavanje više mjeseci. Njegova konstrukcija u obliku školjke, tvrde dizajneri, dovoljno je kvalitetna i Ävrsta da izdrži i jaÄe potrese. S obzirom na "zeleni" okoliš, hotel obiluje vegetacijom koja pospješuje kakvoću zraka, a nudi i bogate izvore hrane.
"Hotel 'The Ark' je pokušaj da se odgovori na izazove modernog doba. On omogućuje preživljavanje pomoću jednog nezavisnog sustava. Sve biljke su strateški odabrane, a proziran krov omogućuje dovoljno svjetla za njihov uzgoj te vidljivost u sobama. Smatramo da je to dobro rješenje za 'krizna' vremena koja, nadamo se, neće doći tako skoro", naglasio je Alexander Remizov, predstavnik "Remistudia".
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
