Javljan vam se zato da bi upozorija ljude na bandu lopova koja hara i koja je u noći s utorka na sridu u portu u Seget Vranjici i Segetu Donjem s brodica skinila najmanje deset vanbrodskih motora. Šteta je velika, po mojoj procjeni najmanje 200 tisuća kuna, ali je moguće da će biti i veća jer ima dosta ljudi koji su vikendaši, pa možda ni ne znaju da su im brodovi opljaÄkani - nazvao nas je juÄer jedan uznemireni vlasnik broda iz Segeta Donjeg.
Pojašnjava da su u pitanju uglavnom Äetverotaktni motori marke yamaha, honda, suzuki i tohatsu od pet do 20 konjskih snaga i teški od 40 do 50 kilograma. Zanimljivo je, veli nam naš sugovornik koji ipak nije htio ići u medije sa svojim imenom i prezimenom, da ni jedan od motora nije stariji od tri godine.
Intenzivna potraga
- Ove stare tomose i dvotaktne tohatsu motore nisu ni takli. To su sve male barke, istranke i sliÄno do pet-šest metara dužine. Ta je banda sikla sajle, popalili su i koji kanistar s benzinom kome su našli te akumulatorske baterije. Znali su unaprid šta traže, imali su pravi alat za to. Ma, ja san svoj motor osigura bravon i katancem, zavida san ga, bija san siguran da mi ga nitko ne može odniti, a eto odnili su ga. Zanimljivo je i to da niti jedan brod nije oštećen, niti je išta razbijeno, šta znaÄi da su toÄno znali šta rade. ÄŒuja san da se sliÄno dogodilo i u Murteru i u Posedarju prije desetak dana, šta oÄito znaÄi da je rijeÄ o istoj bandi koja hara obalnim mistima. Zato bi poruÄija ljudima, skidajte motore, nosite ga doma, jer ako nećete vi, skinit će ga lopovi. Ja san svoj motor prikrižija, ali bi želija da drugi ljudi znaju za to i da pripaze - kazao je ogorÄeni vlasnik brodice.
Iz splitske policije potvrdili su nam da im se do sada javilo 10-ak oštećenih vlasnika brodica te poruÄili da “intenzivno tragaju” za lopovima. InaÄe, šibenskoj je policiji prijavljeno Äak šest kraÄ‘a izvanbrodskih motora koje su se dogodile 20. i 21. listopada. Pente su nestale na podruÄju Tribunja, Tisnog i Murtera. Policija je apelirala na vlasnike brodica s izvanbrodskim motorima da poduzmu mjere osiguranja kako bi umanjili mogućnost kraÄ‘e. Vikend poslije, 27. i 28. listopada, i na podruÄju Zadra došlo je do “pustošenja” brodica. Tako su s deset brodica koje su bile na vezu u Posedarju ukradeni izvanbrodski motori i nekoliko vesala. Vrijednost ukradenih stvari je procijenjena na nekoliko desetaka tisuća kuna. Ni u jednom od ova dva sluÄaja dosad nije otkriven poÄinitelj(i).
Dalmaciji u sljedećem razdoblju prijete veliki plimni valovi nalik ovome koji je poharao obalu proteklih dana - potvrÄ‘uje to Rade Popadić iz Udruge “Crometeo” pojašnjavajući zbog Äega će se to dogaÄ‘ati na našem podruÄju.
- Globalno zatopljenje uzrokovat će ÄešÄ‡e i jaÄe plimne valove ponajprije jer se temperatura zraka konstantno podiže, jaÄaju ciklone i vjetrovi, te dolazi do ÄešÄ‡ih plima. Drugi uvjet je što dolazi do topljenja arktiÄkog leda koji je ove godine dostigao minimum otkad postoje službena meteorološka mjerenja - pojašnjava Popadić. More se diglo doslovno na cijelom Jadranu, najviše ipak na podruÄju Venecije i Trsta Äak 1,60 metara. Nešto sliÄno ovoj poplavi koju je izazvao “Ladislav” moglo bi se ponoviti, najavljuje Popadić, u ponedjeljak s ciklonom “Marta”, ali još nije potpuno sigurno hoće li biti jaka poput “Ladislava”.
Plimni val koji je u Dalmaciji i Kvarneru donijela ciklona “Ladislav” nije Äesta pojava kod nas, no ovoga puta oborio je rekorde. Naime, ovogodišnje podizanje mora u Äetvrtak 1. studenoga nadmašilo je srednju razinu za 122 cm, što je najviši vodostaj ikad registriran na Mareografskoj postaji koja je u Bakru utemeljena 1929. godine. Prethodni je maksimum bio onaj zabilježen 1. prosinca 2008. godine.
PotvrÄ‘uje nam to prof. dr. sc. Mirko Orlić, voditelj Mareografske postaje u Bakru s GeofiziÄkog odjela PrirodnomatematiÄkog fakulteta u Zagrebu. - Do pojave ovako visokih vodostaja dolazi kad se podudari djelovanje nekoliko Äimbenika. Jedan od njih su morske mijene, koje imaju relativno veliki raspon u vrijeme punog i mladog Mjeseca.
 |
| Šentada u Trogiru ‘potopljena’ šljunkom /Zvonimir Barišin/CROPIX |
Drugi je Äimbenik djelovanje ciklona na more, pri Äemu i niski tlak zraka i jaki južni vjetar, koji su povezani s ciklonama, dovode do porasta vodostaja. Dodatno na vodostaj mogu djelovati tzv. seši, tj. stojni valovi Jadranskog mora, kao i planetarni atmosferski poremećaji. Kad doÄ‘e do simultanog djelovanja svih tih Äimbenika, pojavljuju se izuzetno visoki vodostaji – pojašnjava dr. Orlić. Procesi koji dovode do ovakvih poplava u Jadranu sliÄni su onima koji su prije nekoliko dana izazvali poplave New Jerseyja i New Yorka. MeÄ‘utim, tamo je glavni uzroÄnik poplave bio uragan, kaže prof dr. Orlić, a u našem sluÄaju ciklona.
Budući da je uragan praćen većim poremećajem tlaka zraka i vjetra nego ciklona, veće je i podizanje morske razine: u SAD-u je dosezalo do tri metra, kod nas oko jednog metra. SliÄni dogaÄ‘aji bilježe se i prijašnjih godina. VeloluÄani na KorÄuli i te kako dobro pamte 21. lipnja 1978. godine kada je Velu Luku pogodila jedna od najrazornijih elementarnih nepogoda u njenoj povijesti. U rano jutro oko 5.15 poÄela se podizati razina mora, koje je uskoro prešlo obalu i ušlo u prizemne prostorije priobalnih kuća, a uz to rušilo zidove zgrada i izbacilo brodove na obalu, te izazvalo velike štete.
Ciklona Eudora koja je u prosincu 2008. godine donijela plimni val Hrvatskoj toliko je bila razorna da je izabrana za najveći meteorološki dogaÄ‘aj za tu godinu. Prije dvije i pol godine, u veljaÄi 2010. godine šÄ‡iga je izazvala velike probleme u Starom Gradu na Hvaru te doslovno potopila jedan dio mjesta. Neki struÄnjaci smatraju da se štetne posljedice porasta razine mora, a posebice problemi koje stvaraju šÄ‡ige, mogu riješiti na dva naÄina – podizanjem obalnih zidova na rivama i izgradnjom brana ispred luka.
Tako bi se u prvoj, jeftinijoj fazi podigla razina gradskih riva, barem uza samu obalnu crtu, a druga, ujedno i skuplja faza, bilo bi zaustavljanje plimnih valova branama u moru, visokima i po nekoliko metara. Nešto sliÄno već se primjenjuje u venecijanskoj laguni.
Što o tome kaže dipl. ing. Ivica Galasso, struÄnjak za projektiranje luka i luÄica? -Pri projektiranju pomorskograÄ‘evinskih objekata koriste se propisi i standardi, pa se, na primjer, stabilnost lukobrana odreÄ‘uje prema definiranim visinama valova stogodišnjeg ili pedesetogodišnjeg povratnog razdoblja, a prelijevanje morskih valova preko lukobrana prema ekstremnoj razini mora i uspinjanju valova, i to takoÄ‘er za odgovarajuće povratno razdoblje - navodi Galasso.
Kao i svi objekti u graÄ‘evinarstvu, tako se i pomorskograÄ‘evinski objekti ne dimenzioniraju na istovremeno pojavljivanje svih ekstremnih utjecaja. - U protivnom bi objekti bili prostorno neprihvatljivi i neracionalno izgraÄ‘eni, što ne bi imalo smisla, s obzirom na to da je vjerojatnost istovremene pojave ekstremnih prirodnih uvjeta malena. Dakle, pri projektiranju pomorskih objekata usvaja se odreÄ‘eni postotak rizika, vezan uz moguća oštećenja objekata, imajući na umu da se ona mogu sanirati i objekti nadalje privesti svojoj svrsi – zakljuÄuje Galasso.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
