Idući plimni val Dalmaciju će zapljusnuti već za dva dana

•  November.04.2012
•  24 Comments

Dalmaciji u sljedećem razdoblju prijete veliki plimni valovi nalik ovome koji je poharao obalu proteklih dana - potvrÄ‘uje to Rade Popadić iz Udruge “Crometeo” pojašnjavajući zbog čega će se to dogaÄ‘ati na našem području.

- Globalno zatopljenje uzrokovat će češÄ‡e i jače plimne valove ponajprije jer se temperatura zraka konstantno podiže, jačaju ciklone i vjetrovi, te dolazi do češÄ‡ih plima. Drugi uvjet je što dolazi do topljenja arktičkog leda koji je ove godine dostigao minimum otkad postoje službena meteorološka mjerenja - pojašnjava Popadić. More se diglo doslovno na cijelom Jadranu, najviše ipak na području Venecije i Trsta čak 1,60 metara. Nešto slično ovoj poplavi koju je izazvao “Ladislav” moglo bi se ponoviti, najavljuje Popadić, u ponedjeljak s ciklonom “Marta”, ali još nije potpuno sigurno hoće li biti jaka poput “Ladislava”. 

Plimni val koji je u Dalmaciji i Kvarneru donijela ciklona “Ladislav” nije česta pojava kod nas, no ovoga puta oborio je rekorde. Naime, ovogodišnje podizanje mora u četvrtak 1. studenoga nadmašilo je srednju razinu za 122 cm, što je najviši vodostaj ikad registriran na Mareografskoj postaji koja je u Bakru utemeljena 1929. godine. Prethodni je maksimum bio onaj zabilježen 1. prosinca 2008. godine. 

Potvrđuje nam to prof. dr. sc. Mirko Orlić, voditelj Mareografske postaje u Bakru s Geofizičkog odjela Prirodnomatematičkog fakulteta u Zagrebu. - Do pojave ovako visokih vodostaja dolazi kad se podudari djelovanje nekoliko čimbenika. Jedan od njih su morske mijene, koje imaju relativno veliki raspon u vrijeme punog i mladog Mjeseca.

Slično je i u New Yorku

Šentada u Trogiru ‘potopljena’ šljunkom /Zvonimir Barišin/CROPIX

Drugi je čimbenik djelovanje ciklona na more, pri čemu i niski tlak zraka i jaki južni vjetar, koji su povezani s ciklonama, dovode do porasta vodostaja. Dodatno na vodostaj mogu djelovati tzv. seši, tj. stojni valovi Jadranskog mora, kao i planetarni atmosferski poremećaji. Kad doÄ‘e do simultanog djelovanja svih tih čimbenika, pojavljuju se izuzetno visoki vodostaji – pojašnjava dr. Orlić. Procesi koji dovode do ovakvih poplava u Jadranu slični su onima koji su prije nekoliko dana izazvali poplave New Jerseyja i New Yorka. MeÄ‘utim, tamo je glavni uzročnik poplave bio uragan, kaže prof dr. Orlić, a u našem slučaju ciklona. 

Budući da je uragan praćen većim poremećajem tlaka zraka i vjetra nego ciklona, veće je i podizanje morske razine: u SAD-u je dosezalo do tri metra, kod nas oko jednog metra. Slični dogaÄ‘aji bilježe se i prijašnjih godina. Velolučani na Korčuli i te kako dobro pamte 21. lipnja 1978. godine kada je Velu Luku pogodila jedna od najrazornijih elementarnih nepogoda u njenoj povijesti. U rano jutro oko 5.15 počela se podizati razina mora, koje je uskoro prešlo obalu i ušlo u prizemne prostorije priobalnih kuća, a uz to rušilo zidove zgrada i izbacilo brodove na obalu, te izazvalo velike štete. 

Ciklona Eudora koja je u prosincu 2008. godine donijela plimni val Hrvatskoj toliko je bila razorna da je izabrana za najveći meteorološki dogaÄ‘aj za tu godinu. Prije dvije i pol godine, u veljači 2010. godine šÄ‡iga je izazvala velike probleme u Starom Gradu na Hvaru te doslovno potopila jedan dio mjesta. Neki stručnjaci smatraju da se štetne posljedice porasta razine mora, a posebice problemi koje stvaraju šÄ‡ige, mogu riješiti na dva načina – podizanjem obalnih zidova na rivama i izgradnjom brana ispred luka. 

Tako bi se u prvoj, jeftinijoj fazi podigla razina gradskih riva, barem uza samu obalnu crtu, a druga, ujedno i skuplja faza, bilo bi zaustavljanje plimnih valova branama u moru, visokima i po nekoliko metara. Nešto slično već se primjenjuje u venecijanskoj laguni.

Muke projektanata

Što o tome kaže dipl. ing. Ivica Galasso, stručnjak za projektiranje luka i lučica? -Pri projektiranju pomorskograÄ‘evinskih objekata koriste se propisi i standardi, pa se, na primjer, stabilnost lukobrana odreÄ‘uje prema definiranim visinama valova stogodišnjeg ili pedesetogodišnjeg povratnog razdoblja, a prelijevanje morskih valova preko lukobrana prema ekstremnoj razini mora i uspinjanju valova, i to takoÄ‘er za odgovarajuće povratno razdoblje - navodi Galasso. 

Kao i svi objekti u graÄ‘evinarstvu, tako se i pomorskograÄ‘evinski objekti ne dimenzioniraju na istovremeno pojavljivanje svih ekstremnih utjecaja. - U protivnom bi objekti bili prostorno neprihvatljivi i neracionalno izgraÄ‘eni, što ne bi imalo smisla, s obzirom na to da je vjerojatnost istovremene pojave ekstremnih prirodnih uvjeta malena. Dakle, pri projektiranju pomorskih objekata usvaja se odreÄ‘eni postotak rizika, vezan uz moguća oštećenja objekata, imajući na umu da se ona mogu sanirati i objekti nadalje privesti svojoj svrsi – zaključuje Galasso.