Splitski gradonaÄelnik Ivo Baldasar na današnjem druženju s novinarima kazao je kako su otpoÄeli razgovori s Županijskom luÄkom upravom na pronalaženju rješenja za Zapadnu obalu. Baldasar se požalio kako su luÄke vlasti nemoćne, jahtaši se i dalje vezuju, a nema naÄina da ih se potjera, a ni da naplati vez jer za to ne postoje tehniÄki uvjeti.
Ravnatelj Županijske luÄke uprave Domagoj Maroević danas je na susretu sa zamjenicom gradonaÄelnika Aidom Batarelo predložio rješenje koje bi moglo zadovoljiti sve strane. I jahtaše koji se žele privezati na Zapadnoj obali, a i Grad Split koji bi uz par sitnih tehniÄkih detalja mogao doći do znaÄajnog prihoda!
Maroević je, kako doznajemo, predložio da se na Zapadnu obalu proširi nadležnost LuÄke uprave, što bi onda omogućilo da se s gradskom Splitskom obalom sklopi ugovor o asistiranju. Tako bi se privez konaÄno mogao naplatiti jer bi Zapadna obala postala nautiÄki dio luke otvorene za javni promet županijskog znaÄaja. Najbolje je u svemu što bi sve moglo biti gotovo u rekordnom roku.
Na prvoj sjednici Županijske skupštine trebalo bi odrediti nove koordinate luÄkog podruÄja, sklopiti ugovor sa Splitskom obalom i poÄeti naplaćivati.
S ovom vatrogasnom mjerom, Maroević cijeni da bi se na godišnjoj razini moglo prikupiti izmeÄ‘u 6 i 7 milijuna kuna. Prihod bi se dijelio na pola, no svoj dio bi LuÄka uprava iskoristila za financiranje ureÄ‘enja obalnog pojasa StobreÄa i Slatina. Dakle, cijeli bi prihod od gotovo milijun eura ostao Gradu Splitu.
Za sve će, dakako, biti potrebna suglasnost i gradonaÄelnika Baldasara i Gradskog vijeća Splita, no ideja zvuÄi više nego primamljivo. Baldasar se danas požalio kako se proraÄun puni slabije od oÄekivanog. Evo dobre prilike da se nešto pozitivno napravi i konaÄno naplati vez jahtašima koji se vezuju gratis.

Europska komisija ocijenila je u Äetvrtak da je uspostava iskljuÄivih gospodarskih pojaseva u Sredozemlju dobar naÄin upravljanja resursima koji može pridonijeti održivom rastu, a Hrvatska bi uspostavom takvog pojasa mogla dobiti 133 milijuna eura godišnje.
Nova studija koju je predstavila Europska komisija analizirala je troškove i koristi uspostave pomorskih zona u Sredozemlju, ukljuÄujući utjecaj uspostave iskljuÄivih gospodarskih pojaseva u razliÄitim aktivnostima.
„Proglašavanje i uspostava pomorskih zona ostaje suvereno pravo svake obalne države. ZajedniÄka je odgovornost EU-a da osigura uvjete za procvat 'plave' ekonomije. Sredozemne obalne države mogle bi se dogovoriti o pomorskim zonama na temelju Konvencije UN-a o pravu mora (UNCLOS)", rekla je povjerenica za pomorska pitanja i ribarstvo Maria Damanaki.
Hrvatska je proglasila Zaštićeni ekološki i ribolovni pojas (ZERP) , koji je po sadržaju puno uži od iskljuÄivog gospodarskog pojasa, ali je tijekom pristupnih pregovora u ožujku 2008. zbog pritisaka Slovenije i Italije morala pristati da se ne primjenjuje za zemlje Älanice EU-a.
Komisija istiÄe da je veliki dio Sredozemnog mora izvan jurisdikcije obalnih država i da je stoga nezaštićen u smislu živih morskih resursa i morskog okoliša.
Stavljanje toga velikog dijela pod jurisdikciju država Älanica EU-a omogućilo bi da se i tamo provode propisi EU-a o ribarstvu, okolišu i prometu, a to znaÄi i veću razinu zaštite, navodi Komisija.
Prema studiji, dobit Hrvatske, kada bi koristila svoj zaštićeni pojas, povećala bi se sa sadašnjih 103,15 milijuna eura na 134,9 milijuna eura. Dodatni troškovi zbog kontrole većeg podruÄja pod hrvatskom jurisdikcijom povećali bi se za 2,5 milijuna eura, tako da bi ukupna projicirana dobit iznosila 29,3 milijuna eura.
S druge strane Italija bi izgubila 57,2 milijuna eura, a troškovi bi joj se povećali za 47,9 milijuna eura, pa bi ukupni gubici iznosili 105,1 milijuna eura.
Ukupna dobit Hrvatske od proglašenja iskljuÄivog ekonomskog pojasa procijenjena je na 133 milijuna eura godišnje, navodi se u studiji, a ukupna dobit od proglašenja iskljuÄivog gospodarskog pojasa na cijelom Mediteranu iznosila bi 2,72 milijarde eura godišnje.

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020