Tisuće brodova kreću na dalek put prema lukama Dalekog istoka. Taj put bi mogao biti mnogo kraći - da nema leda oko Sjevernog pola. Posljednjih godina taj led mnogo je tanji i brodovi već mijenjaju kurs.
Ipak, zbog klimatskih promjena dogodile su se i goleme promjene s ledom na sjeveru Rusije.
\"Prošle godine je površina tog podruÄja pokrivena ledom bila najmanja od kako se prati njegova koliÄina\", izjavio je Eiji Sakai, analitiÄar japanske zaklade za istraživanje oceana.
To je prilika koju se nije moglo propustiti: prošlog kolovoza se tim putem uputio i tanker tekućeg plina (LNG carrier) Knutsen i time je postao prvi tanker koji je iz Norveške stigao u japansku luku Jokohamu sjevernom, \"Polarnom\" rutom. Toplo vrijeme je smanjilo koliÄinu leda u Barentovom i Karskom moru tako da je do Beringovog tjesnaca (izmeÄ‘u Sibira i ameriÄke Aljaske) uglavnom ostao samo \"mladi led\" debeo tek tridesetak centimetara. Ipak, promet tom rutom je već krenuo: 2010. Polarnom je rutom prošlo tek desetak brodova, 2011. ih je već bilo 34, prošle godine se broj popeo na 46.
Eiji Sakai objašnjava kako \"još uvijek postoji ograniÄen broj ledolomaca i brodova sposobnih ploviti kroz led, a problem su i osiguravajuća društva koja traže više premije za tu rutu. KonaÄno, to ipak znaÄi i plovidbu samo u ljetnoj sezoni i usprkos tankom ledu, brodari se teško odluÄuju tamo poslati svoje brodove.\"
Ipak i usprkos svim problemima, izazov je previše velik: naravno, treba platiti ledolomce i pristojbe u Rusiji. Teretni brod koji plovi iz Murmanska do neke luke u Kini potrošit će 40% manje goriva nego da prolazi kroz Suez, objašnjava Yoshinora Miura, voditelj poslovnice norveške tvrtke Det Norske Veritas (DNV) u Tokiju.
\"A brod koji plovi iz Europe do neke od luka Južne Koreje neće na to potrošiti 38 - nego samo 19 dana!\"
To je osobito zanimljivo pomorskim zemljama sjevera Europe, pa se tako već i britanska vlada zainteresirala za komercijalno korištenje te \"nove\", kraće rute. Brodarski struÄnjaci smatraju kako će tamo brodova biti sve više - petstotinjak godišnje već do 2030. i možda 900 do 2050. godine. No i britanska vlada istiÄe još jedan problem: zaštitu okoliša.
Zapravo je i to relativno: To je podruÄje koje je doista ostalo praktiÄno netaknuto od ljudskog zagaÄ‘ivanja, a rašireno je mišljenje kako su upravo Äovjek i njegova industrija krivi za topljenje leda oko Sjevernog pola. Ali brod koji kraće plovi i troši manje goriva i emitira manje ugljiÄnog dioksida - neki struÄnjaci tvrde kako bi se tako emisija mogla smanjiti za 1,2 milijuna tona CO2 već do godine 2030.

UPOZORENJE
U Velebitskom kanalu mjestimiÄni udari NE vjetra oko 35 Ävorova, oslabit će tijekom jutra. Ponegdje mogućnost za neverin, uglavnom u drugom dijelu dana i uz obalu.
SITUACIJA
Plitka dolina podržava nad Jadranom promjenljivo vrijeme.
VREMENSKA PROGNOZA ZA JADRAN ZA 24 SATA
Vjetar uglavnom NW i W, ponegdje uz obalu tijekom jutra, zatim ponovno u noći NE, 4-14 Ävorova, u Velebitskom kanalu tijekom jutra NE do 18 Ävorova. More 1-2, na otvorenom 2-3. Vidljivost 10-20 km. Malo do umjereno oblaÄno i vruće. U drugom dijelu dana ponegdje mogućnost za kišu ili pljusak s grmljavinom, uglavnom uz obalu.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020