Iz grÄkog teretnog broda „Vassilios T”, potopljenog 1939. godine u blizini rta StupišÄ‡e kod Komiže, ponovno je uoÄeno curenje mazuta. Curenje je primijetio viški ronilac Andi Marović, Äiji je otac Lorenz, poznati jadranski ronilac, još 2006. godine prvi uoÄio mazut koji istjeÄe sa 104 metra dugog potopljenog broda i od tada stalno upozorava nadležne na prijeteću opasnost iz dubina. No, uzaludno. „Vassilios T“ leži na dubini od 50 metara.
- Prije dva dana sam zaronio do broda i u podruÄju strojarnice vidio oko dvije tone nakupljenog mazuta koji polako istjeÄe i prema površini mora. Procjenjujem da dnevno curi izmeÄ‘u 30 i 40 litara mazuta iz tankova. O svemu sam obavijestio splitsku LuÄku kapetaniju - kaže Andi.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje brzo je proslijedila informaciju Nacionalnoj središnjici za usklaÄ‘ivanje traganja i spašavanja na moru – MRCC u Rijeci.
- Za sada osim puke informacije nemamo ništa više. O svemu je obaviještena MRCC služba u Rijeci koja će pratiti situaciju. Prema procjenama LuÄke kapetanije, trenutaÄno nema ugroze s broda, no moguću opasnost svakako ne treba zanemariti. U sluÄaju potrebe odmah ćemo reagirati, a to znaÄi poslati plutajuće brane i ronioce na lokaciju broda - kazao nam je Jadran Perinić, ravnatelj DZUS-a.
Duško Paulin iz Hrvatskog ronilaÄkog saveza već je duže vrijeme upoznat s prijetećom utrobom potopljenog „Vassiliosa“, odnosno mogućom ekološkom bombom usred Jadrana.
- Osnovni je problem što prije nekoliko godina kada je obavljena tzv. sanacija nisu istraženi donji tankovi broda. Teško je procijeniti koliko mazuta ima u brodu, no prema kapacitetima tankova, može ga biti izmeÄ‘u 50 i 100 tona. To treba što prije sa sigurnošÄ‡u utvrditi - kaže ronilac Paulin.
Privatna tvrtka “Maritim” 2006. i 2007. godine dobila je posao sanacije starog broda, te ga uredno naplatila preko Ministarstva mora u iznosu od 1,2 milijuna kuna, a iz fonda ronilaÄkih Älanarina Hrvatskog ronilaÄkog saveza (HRS).
Dakle, dio sanacije je obavljen i radovi su plaćeni. MeÄ‘utim, tvrtka nije obavila lociranje i sondiranje tankova u kojima se, po svemu sudeći, još nalaze znatne koliÄine opasnog mazuta s 12 posto sumpora. Usporedbe radi, današnja goriva ne sadržavaju više od jedan posto sumpora.
U izvještaju višeg inspektora Domagoja Perkića iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, koji je sastavljen neposredno nakon sanacije olupine, stoji kako “predviÄ‘eni poslovi nisu u cijelosti obavljeni, te da je potrebno nastaviti sondiranje radi definiranja položaja ostalih tankova, sekanjem preostalih koliÄina mazuta iz štiva i strojarnice“.
Prema rijeÄima struÄnjaka, u sluÄaju jaÄeg izlijevanja mazuta s “Vassiliosa T”, pod pretpostavkom najgoreg scenarija da na površinu ispliva veći dio od procijenjene koliÄine, teško bi bilo predvidjeti razmjere ekološke katastrofe koja bi pogodila otoÄje srednjeg i južnog Jadrana. Širenje mrlje ovisilo bi o vremenskim uvjetima i brzini reakcije nadležnih službi.
U sluÄaju jake tramontane, kazuju dobro upućeni, ekspanziju mrlje po površini mora i dalje prema otocima bilo bi nemoguće zaustaviti.
Više od 50 turistiÄkih jedrenjaka privezalo se u subotu ujutro na obali ispred zgrade LuÄke kapetanije. Sunce prži, asfalt vrije, kolone automobila gmižu prema trajektnim rampama, a iznad jarbola privezanih jedrenjaka ljuljuškaju se mahom velike plave zastave Australije i Novog Zelanda. Na palubama prpošne djevojke, iz dalekih gradova Äije obale zapljuskuje veliki Tihi ocean, mažu svoja mlada tijela i oznojena leÄ‘a.
Da ih ne opali žarko jadransko sunce. Dio muških, jaÄih mišica, ukrcavali su borše na ionako zakrÄene palube. Drugi su se, pak, nalaktili na ogradu, s hladnom pivom u ruci i pogledom prema BraÄu, Hvaru i još dalje... Tko zna kakvim se avanturama nadaju? Jadransko će sunce i more ujediniti neznane momke i djevojke iz dalekih krajeva, s druge strane kugle zemaljske.
– Ma oni iz Australije do Splita ka mi iz Splita do Sinja – kaže nam sveprisutni “Jadrolinijin” koordinator plovnog podruÄja Ante Mrvica kojeg smo zatekli u Ä‘iradi lukom do Gata svetog Nikole.
– Nikad toliko mlaÄ‘arije iz tih krajeva nisan vidija ka ove godine. Poludilo sve za koncertima u Splitu – primjećuje Mrvica.
Ispred Gata svetog Nikole ukrcaj na jedrenjak Äekale su i mlade Australke Rachell McGowann i Thessa Bowyer. Putne borše veće od njih samih.
– Mi imamo veliko i tamno more, a vi ovdje plitko i bistro more i zato smo došle – smije se 23-godišnja Rachell, veterinarka, koja je noć prije bila dio rasplesane mase europskog spektakla elektroniÄke glazbe na Poljudu.
– U isto vrijeme su nam se poklopile želje da doÄ‘em u Split s koncertom. Sada idemo na krstarenje do Hvara i dalje do Dubrovnika. Za Dalmaciju i Split smo doznale od prijatelja koji su prije ovdje bili. Malo smo surfaleinternetom, proÄitale more dobrih ocjena i evo nas ovdje. Dalmacija me podsjeća na moju domovinu jer je gotovo netaknuta, ali ima puno pitomiju prirodu – kaže Rachell dok sjedi ispod palme Äekajući na ukrcaj.
– Ima li morskih pasa kod vas? – pita nas Thessa.
– Ima. Po restoranima – odgovaramo curi iz Pertha.
Malo dalje, prema muliću gdje je nekada davno bio privezan carski brod “Istranka”, John Parker i djevojka Oona Dixon s noge pijuckaju mlaku kavu i na zaslonu iPhonea Äitaju on-line vijest “The New Zealand Heralda”.
– Pa tko na odmoru prati vijesti? – pitamo ih.
– Ma kakve vijesti. Pratimo kretanje na burzi, nešto smo novaca uložili u jednu rudarsku firmu – kaže John, za kojeg će se u razgovoru ispostaviti da mu je netko iz obitelji, nije siguran je li pradjed ili možda šukundjed, iz Hrvatske došao u rodni mu Wellington. Kako veli John, taj hrvatski potomak je s otoka Zlarina, na kojem još nije bio.
– U Hrvatskoj ću ostati do kraja kolovoza, i obavezno ću do Šibenika i Zlarina prvi put posjetiti majÄinu rodbinu. Da nije bilo koncerta na Poljudu, tko zna kada bih uopće došao u Hrvatsku – smije se 35-godišnji bankar John.
Djevojku mu Oonu kao da je zahvatila neka gastronomska histerija. Neće bez svježe jadranske ribe da se ukrca na brod. Želi kušati ribu na sve naÄine, na gradele, na lešo, na brudet.
– Polako. U koje god mjesto da pristanete ovih dana, bit će po konobama ribe ko pljeve – kažemo 29-godišnjoj Ooni s preplanulom kožom.
Johna i Oonu ostavljamo iza sebe. Oko podne, u svojoj kabini jedrenjaka, zaljubljeni su isplovili prema Splitskim vratima. Nema sretnijih parova na svijetu od Äovjeka i žene na obali Jadranskog mora.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
