U Splitu je nedavno održan sastanak Opće komisije za ribarstvo Mediterana i na njemu je prihvaćen prijedlog EU-a o zajedniÄkom upravljanju resursima malom plavom ribom u dijelu Jadrana kojem pripadaju Hrvatska, Italija i Slovenija. No, ovom prijedlogu protivi se prof. dr. Alen Soldo (42), predavaÄ na Odjelu za studije mora SveuÄilišta u Splitu, znanstvenik koji se godinama i praktiÄno bavi morem i ribarstvom, te tvrdi kako su naši plivariÄari time dovedeni u vrlo loš položaj.
Naše se Ministarstvo složilo s planom koji nam odreÄ‘uje kvote ulova male plave ribe, na osnovi odreÄ‘enih parametara koji će nesumnjivo utjecati na ograniÄavanje i pad našeg ulova.
Nadalje, Ministarstvo je pristalo i da se ograniÄi ukupni broj ribolovnih dana na 180 dana godišnje, a takoÄ‘er i da ribari mogu ribariti samo pet dana tjedno, što je stari talijanski prijedlog, koji s naÄinom ribolova u Hrvatskoj nema nikakve veze, ali zato ekonomiju našeg ribolova Äini vrlo upitnom.
Naime, pet dana ribolova tjedno daje ukupnu zabranu od 104 dana godišnje, dok dvadeset dana mjeseÄno znaÄi 125 dana zabrane godišnje!
Ovaj plan nije bio obvezan za prihvaćanje. EU je predložio zajedniÄki plan upravljanja i za zonu u kojoj ribolov obavljaju Crna Gora i Albanija, ali su njihovi delegati odbili takav prijedlog jer žele još više razvijati svoju flotu.
U sljedećih nekoliko mjeseci moramo poimenice navesti sva plovila koja će obavljati taj ribolov, a naša administracija je već preliminarno navela da se time bavi oko dvjestotinjak plovila. Problem je u tome što, prema podacima, imamo zapravo 488 povlastica za obavljanje ribolova plivaricom za malu plavu ribu, što je stvarna mogućnost naše ribolovne flote, bez obzira koliko ih u ovom trenutku zapravo radi.
Administracija nikako da nauÄi osnove gospodarenja koje su zasnovane na zaštiti ribe kroz struÄno propisane minimalne lovljene veliÄine i lovostaje, jer ribu definitivno nije briga hoće li je loviti potegaÄom, parangalom ili plivaricom... Upravo su manja plovila, u ovom trenutku općeg stanja resursa, naša najveća snaga, jer samo se ta plovila mogu uspješno i ekonomski opravdano sezonski prebacivati iz jednog ribolova u drugi, što je velikim specijaliziranim brodovima nemoguće.
Zbog nedostajuća tri dana plovidbe tijekom 2008. godine, Duško Mrdalj, pomorac iz PloÄa, morao je platiti gotovo 74 tisuće kuna poreza na dohodak.
Glavni “krivac” za ovu, blago reÄeno, Äudnu situaciju je Pomorski zakonik, noćna mora za dio hrvatskih pomoraca, jer taj dokument ne priznaje mogućnost da naši “ljudi od mora” mogu oboljeti dok nisu na brodu. Kao što je poznato, svaki naš pomorac zaposlen u nekoj od inozemnih kompanija dužan je u matrikuli upisati 183 dana plovidbe u jednoj kalendarskoj godini da bi u domovini bio osloboÄ‘en plaćanja poreza.
Ako se pomorci razbole tijekom boravka na brodu, dani bolovanja priznati su im u kvotu od 183 dana i lijeÄenje im plaća kompanija, a, ako ih, poput Duška, takva sudbina zadesi kod kuće, prepušteni su sami sebi! PloÄanski pomorac, koji je od studenoga 2004. godine bio zaposlen kao upravitelj stroja na norveškoj kompaniji “Gearbulk”, poÄetkom listopada 2008. dobio je od svoga poslodavca poziv da se pripremi jer se u razdoblju od 6. do 10. studenoga te godine trebao ukrcati na brod “Pipit Arrow”.
MeÄ‘utim, poÄetkom studenoga Duško se razbolio, o Äemu posjeduje urednu lijeÄniÄku dokumentaciju. Tjednima se borio s virusnom infekcijom u predjelu zatiljka i vrata, i osim što ga je fiziÄki i psihiÄki iscrpljivala, postojala je mogućnost da opaka bolest rezultira sljepoćom ili gluhoćom.
− Bio sam prisiljen prolongirati planirani ukrcaj do ozdravljenja, o Äemu sam na odgovarajući naÄin obavijestio i poslodavca. Moje lijeÄenje i oporavak potrajali su do kraja 2008. godine, a krajem sijeÄnja 2009. LuÄka kapetanija Dubrovnik izdala mi je potvrdu o danima u meÄ‘unarodnoj plovidbi u 2008. koja se prilaže uz godišnju prijavu poreza na dohodak.
U potvrdi je bilo navedeno da mi se priznaje 157 dana plovidbe, 16 dana putovanja, te sedam dana struÄne izobrazbe, dakle ukupno nedovoljnih 180 dana rada na brodu u meÄ‘unarodnoj plovidbi − tvrdi Mrdalj. Naš sugovornik istiÄe da mu spomenutom potvrdom nije evidentirano lijeÄenje, jer tako propisuje famozni Pomorski zakonik.
Zbog nedostatka od samo tri dana, Porezna uprava zaraÄunala mu je više od 52 tisuće kuna godišnjega poreza, a taj je iznos do srpnja 2012. godine, nakon što se Mrdalj poslije bezuspješnih žalbi našao na listi poreznih dužnika i bio prisiljen uplatiti novac, s kamatama narastao na gotovo 74 tisuće kuna. U meÄ‘uvremenu se ploÄanski pomorac obraćao na brojne adrese u ministarstvima i drugim institucijama, ali svi putevi vodili su prema Ministarstvu pomorstva i odredbama Pomorskog zakonika.
− Paradoks je u tome što se za vrijeme kad nisam na brodu tretiram kao nezaposlena osoba i praktiÄki nemam pravo oboljeti a da to proÄ‘e “nekažnjeno” od države. Ista situacija dogodila bi se i u sluÄaju da dobijem otkaz, a da pri tome nisam skupio potrebna 183 dana plovidbe. Pitam se zato jesu li Pomorski zakonik pisali superjunaci otporni na sve bolesti ili se pomorce želi pretvoriti u bankomat iz kojega će vlast, bez puno socijalnog dijaloga, uzimati novac po potrebi − rekao nam je razoÄarani pomorac, kojega sada Äeka nova bitka na Upravnom sudu u Splitu, gdje je podnio tužbu protiv Ministarstva financija
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
