Nakon što je s tvrtka Spectrum s popriliÄnom dozom optimizma objavila da je završila petomjeseÄno snimanje hrvatskog podmorja, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da bi Hrvatska mogla postati mala Norveška. Možda je ova izjava pretjerana, ali njegova tvrdnja da Hrvatska ima dobre šanse postati jedna od malobrojnih europskih zemalja koja će nafte i plina imati više nego što troši, našim struÄnjacima Äini se realnom.
Neovisnost o uvozu
– Sve što je dosad izašlo u javnost o Spectrumovu prikupljanju seizmiÄkih podataka Äini se kao poÄetak jedne dobre priÄe. Iz Spectruma su poruÄili da su našli strukture koje vrijedi dalje istraživati i to je svakako vjerodostojno mišljenje jer je Äinjenica da je Spectrum prvorazredna tvrtka – kaže Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. S njegovom procjenom slaže se i naftni konzultant Jasminko UmiÄević. Štoviše, smatra da su rezultati snimanja na Jadranu još bolji.
– Spectrum već u ovoj fazi ima priliÄno dobru interpretaciju prikupljenih podataka i na temelju toga mogu zakljuÄiti da u hrvatskom dijelu Jadrana ima ugljikovodika. Smatram da Spectrum ima puno bolje rezultate nego što su dosad otkrili – tvrdi UmiÄević.
Koliko nafte i plina leži ispod našeg dijela Jadrana, kaže, zasad nije zahvalno prognozirati.
– Nitko u ovoj fazi ne može decidirano tvrditi da se ispod Jadrana nalaze dovoljno velike zalihe nafte i plina koje bi Hrvatskoj osigurale potpunu neovisnost o uvozu ili da ćemo postati izvoznici nafte. Ali isto tako Spectrum sigurno ne bi izašao u javnost da nije našao ništa. Stoga mislim da ova priÄa nije prenapuhana – govori UmiÄević.
InaÄe, naše podmorje “snimano” je još osamdesetih godina, a profesor Dekanić objašnjava razlike izmeÄ‘u tog i ovog istraživanja.
Eksploatacija već 2017.
– Prvo, današnja tehnologija daleko je naprednija nego ona korištena prije 30 godina, a drugo – tada jednostavno nije bilo isplativo “bušiti” Jadran u potrazi za naftom i plinom jer je nafta bila jeftina. Danas je cijena barela oko 100 dolara, a tada je bila samo 20 dolara. Stoga ono što tada nije bilo isplativo danas jest – zakljuÄuje Dekanić.
Konzultant Jasminko UmiÄević predviÄ‘a da bi, ako sve bude išlo dobro, eksploatacija nafte i plina mogla poÄeti već 2017. godine.
Pitanje se samo nameće – radi li se o Rusu ili pak Englezu.
- O Rusu, kaže kratko Milan Mandić. Tu za njega sva priÄa o ozbiljnom kupcu završava.
Samo dodaje da su ovakvi kupci – ekskluziva. Cijena Äetvornog metra otoka nije tako strašna; kreće se izmeÄ‘u 10 i 60 eura. Sve u svemu, za svega desetak milijuna eura moguće je postati vlasnikom većeg otoka na Sjevernom Jadranu!
– Ponuda za kupnju otoka nema puno. Tek pokoja. Kada do nas i stignu, najÄešÄ‡e dolaze iz država s podruÄja bivšeg Sovjetskog Saveza. Uglavnom se ipak radi o Rusima. Doduše, znaju i Englezi pokazivati zanimanje za ovakve investicije. Naravno, sve su to iznimno imućni ljudi kojima je kupnja otoka prije svega stvar prestiža, kaže Milan Mandić za Novi list.
Bijeg od užurbane i stresne civilizacije na samoću jadranske puÄine drugi je dobar razlog da netko dio svog bogatstva uloži u otok. A jadranskih otoka na prodaju nema puno; možda dvadesetak. Zanimljivo, Milan Mandić otkriva da je njegovu agenciju već zvalo nekoliko prodavatelja sjevernojadranskih otoka. Radi se o suvlasnicima otoka koji su složni da prodaju naslijeÄ‘eno. No, sve je još daleko od toga da je posao sklopljen. I nitko, jasno, zasad još ne prodaje Krk, Cres ili Lošinj, ali otoci koji im gravitiraju su – na prodaju. Blizina zraÄnih luka Pula i Rijeka razlog je ovom zanimanju za sjevernojadranske otoke.
– Ovaj naš kupac traži otok površine od 50.000 do 400.000 Äetvornih metara. Zbog privatnosti traži nenaseljeni otok, dodaje Mandić.
MeÄ‘utim, prodati neki hrvatski otok bogatom Rusu prava je znanost. Naime, izmeÄ‘u kupca i prodavatelja nalazi se sva sila zakonskih i administrativnih prepreka. Problemi s investicijskom klimom ovdje dobivaju svoje potpuno znaÄenje.
– Najveća zapreka je ona zakonska; Rus zapravo ne može kupiti neki hrvatski otok. Prvo, ruski kupac mora otvoriti firmu u Hrvatskoj. No, nisu svi spremni na ovakvu proceduru i administraciju, pa se nadam da će se uskoro mijenjati ovi loši i destimulativni zakoni, objašnjava Mandić.
Njegov ekskluzivni klijent iz Rusije spreman je, međutim, u potpunosti poslovati po kompliciranim hrvatskim zakonima i procedurama. Nije mu problem uplatiti 20.000 kuna za osnivanje firme i nepotrebno plaćati za vođenje nepotrebnog knjigovodstva.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
