'Puno više nafte nego su rekli'

•  January.27.2014
•  24 Comments

Nakon što je s tvrtka Spectrum s popriličnom dozom optimizma objavila da je završila petomjesečno snimanje hrvatskog podmorja, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da bi Hrvatska mogla postati mala Norveška. Možda je ova izjava pretjerana, ali njegova tvrdnja da Hrvatska ima dobre šanse postati jedna od malobrojnih europskih zemalja koja će nafte i plina imati više nego što troši, našim stručnjacima čini se realnom.

Neovisnost o uvozu

– Sve što je dosad izašlo u javnost o Spectrumovu prikupljanju seizmičkih podataka čini se kao početak jedne dobre priče. Iz Spectruma su poručili da su našli strukture koje vrijedi dalje istraživati i to je svakako vjerodostojno mišljenje jer je činjenica da je Spectrum prvorazredna tvrtka – kaže Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. S njegovom procjenom slaže se i naftni konzultant Jasminko Umičević. Štoviše, smatra da su rezultati snimanja na Jadranu još bolji.

– Spectrum već u ovoj fazi ima prilično dobru interpretaciju prikupljenih podataka i na temelju toga mogu zaključiti da u hrvatskom dijelu Jadrana ima ugljikovodika. Smatram da Spectrum ima puno bolje rezultate nego što su dosad otkrili – tvrdi Umičević.
Koliko nafte i plina leži ispod našeg dijela Jadrana, kaže, zasad nije zahvalno prognozirati.

– Nitko u ovoj fazi ne može decidirano tvrditi da se ispod Jadrana nalaze dovoljno velike zalihe nafte i plina koje bi Hrvatskoj osigurale potpunu neovisnost o uvozu ili da ćemo postati izvoznici nafte. Ali isto tako Spectrum sigurno ne bi izašao u javnost da nije našao ništa. Stoga mislim da ova priča nije prenapuhana – govori Umičević.

Inače, naše podmorje “snimano” je još osamdesetih godina, a profesor Dekanić objašnjava razlike izmeÄ‘u tog i ovog istraživanja.

Eksploatacija već 2017.

– Prvo, današnja tehnologija daleko je naprednija nego ona korištena prije 30 godina, a drugo – tada jednostavno nije bilo isplativo “bušiti” Jadran u potrazi za naftom i plinom jer je nafta bila jeftina. Danas je cijena barela oko 100 dolara, a tada je bila samo 20 dolara. Stoga ono što tada nije bilo isplativo danas jest – zaključuje Dekanić.

Konzultant Jasminko Umičević predviÄ‘a da bi, ako sve bude išlo dobro, eksploatacija nafte i plina mogla početi već 2017. godine.