Uprava kompanije ACI (Adriatic Croatia International Club) objavila je danas na ZagrebaÄkoj burzi plan ovogodišnjeg ulaganja u svoje marine 'težak' ukupno 94 milijuna kuna te informaciju da je u procesu finaliziranja uvjeta suradnje za predstojeće dubinsko snimanje tvrtke, odnosno due dilligence, te izradu dugoroÄnog poslovnog plana za tu tvrtku.
ACI je najveći sustav marina u Hrvatskoj u većinskom državnom vlasništvu koji se, prema ranijim najavama iz nadležnih ministarstava pomorstva, prometa i infrastrukture te turizma, sprema za dokapitalizaciju kao jedan od mogućih modela investiranja i traženje strateškog partnera.
Ni iz jednog ministarstva niti iz ACI-ja danas nisu službeno potvrdili da je taj proces u tijeku niti kada se i s kojim ishodom oÄekuje njegov završetak, ali su ranije isticali da ACI kroz svoj novi investicijski ciklus planira krenuti u modernizaciju postojećih marina te izgradnju jedne nove marine, Slano.
Današnjom objavom na Burzi Uprava ACI-ja informira zainteresiranu javnost da je u procesu finaliziranja uvjeta suradnje s finacijskim, pravnim i tehniÄkim savjetnicima kako bi u što kraćem roku poÄele aktivnosti vezane za dubinsko snimanje tvrtke, izradu dugoroÄnog poslovnog plana i procjene vrijednosti ACI-ja.
ACI je na Burzi zasebno objavio i planove vezane uz ovogodišnja ulaganja,vrijedna ukupno 94 milijuna kuna, od Äega će se najviše, 30 milijuna kuna investirati u izgradnju nove, 22. po redu marine u Slanom na dubrovaÄkom podruÄju.
Ta bi marina s radom trebala poÄeti već iduće godine, na vez će moći primiti 200 plovila duljine 11 do 25 metara, imat će recepciju, restoran i vanjski bazen, a uredit će se i sve prilazne prometnice i okoliš.
Za postojeću 21 marinu duž jadranske obale iz ACI-ja ne navode pojedinaÄne iznose ulaganja za ovu godinu, već daju opis onoga što će se raditi, primjerice sanacijskih radova i investicijskog održavanja, preko ugradnje novih ureÄ‘aja, ureÄ‘enja vodovodne i druge infrastrukturne mreže, adaptacija i ureÄ‘enja prostora i vezova, preureÄ‘enja restorana, sanitarija i drugog.
IstiÄu i marinu Dubrovnik u kojoj će uz ostalo graditi bazen 'travel lift', što je, kako kažu, takoÄ‘er jedna od većih investicija ove godine.
Read More
Za sedam mjeseci oko otoka BraÄa mogle bi niknuti naftne platforme, najavio je nedavno ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i unio zebnju meÄ‘u otoÄane, koji ne vjeruju da bušotine i turizam mogu ruku pod ruku. A od turizma se danas u Hrvatskoj živi ili preživljava, kako se uzme, i Dalmatinci u njega vjeruju više nego u išta drugo. Direktorica TuristiÄke zajednice Milne Lina Labetić kaže da je takvo što uopće teško i komentirati.
– Katamaran od Bola do Jelse vozi petnaest minuta i to vam govori o kako se uskom kanalu radi. I sad vi samo pokušajte zamisliti tu bilo kakve bušotine? Pa tko bi se uopće došao kupati na Zlatni rat? Zamislite brodice koje obilaze platforme? Komu to treba? – pita Labetić idejne tvorce projekta jadranskih naftnih i plinskih bušotina koje su njezin škoj odluÄile okružiti s nekoliko blokova – dubine i preko tisuću metara – za crpljenje nafte i plina.
– Mi smo ovdje već imali problema s ribogojolištem tuna kad je masnoća od haringi kojima se hrane doplivala do Zlatnog rata, a kamoli da se oko otoka poÄne tražiti naftu ili plin. Pa još na ulazu u Milnu stoji kućica s postrojenjem za crpljenje plina kad je cijelo mjesto smrdilo po sumporovodiku – podsjeća Labetić, a Davor Štern, naš vodeći struÄnjak za naftu i plin, potvrÄ‘uje njezine rijeÄi.
– Istina je, tada je Ina pronašla plin u Milni na BraÄu, ali s obzirom na njegovu tadašnju cijenu, projekt nije bio isplativ. Trebalo je koristiti postrojenja s antikorozivnom zaštitom, od inoksa, a i odvajanje sumporovodika od plina bilo je skupo, pa se puštao u zrak i zato je smrdjelo. Plina zaista ima u znaÄajnim koliÄinama, ali da ima i nafte, sumnjam – kaže Štern, koji misli da je cijeli projekt, ma koliko zvuÄno najavljivan, na dugom štapu.
‘Daleka budućnost’
– No, ne treba a priori biti protiv njega, jer ako je rijeÄ o nalazištima plina, to su mala postrojenja koja nikome ne smetaju. Osim toga, ako želimo imati visoki BDP i shodno tome dobar životni standard, onda ne smijemo sve doÄekivati na nož – upozorava Štern.
Uglavnom, uskoro bi trebali biti raspisani natjeÄaji za koncesiju za 29 “blokova” za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, a poÄetkom 2015. godine i prvi radovi na istraživanju.
– Mi za sada nemamo ništa konkretno osim snimki podmorja, i zato mislim da je taj projekt, ako uopće bude i realiziran, daleka budućnost – objašnjava Štern.
Kako bilo, ni braÄkim ni hvarskim se turistiÄkim radnicima ideja o naftnim i plinskim platformama ne mili.
– Turisti ovdje dolaze zbog prekrasnog mora, Äistog zraka, relativno male izgraÄ‘enosti na našim otocima. Mame ih stare kamene kuće i naše mirne uvale, i sad zamislite izmeÄ‘u njih velike naftne platforme?! To jednostavno ne bi izgledalo lijepo, niti ide s našom ponudom, i ne znam kako uopće promišljati budućnost turizma ako se takvo što dogodi, recimo, u kanalu izmeÄ‘u Hvara i BraÄa – kaže
Danijela Vlahović, direktorica TuristiÄke zajednice Starog Grada na Hvaru.
Svi blokovi, odnosna polja za istraživanje, bit će u rasponu od 1000 do 1600 metara Äetvornih, s tim da će u sjevernom Jadranu biti razmješteno osam blokova na dubini manjoj od 100 metara, dok će na srednjem i južnom Jadranu biti 21 blok najveće dubine i preko 1000 metara. Najviše bi ih bilo nedaleko turistiÄkog Dubrovnika, prema granici s Crnom Gorom, i izmeÄ‘u Hvara i BraÄa. U roku od pet godina krenulo bi se s eksploatacijom nafte i plina. Što o svemu kaže direktor TuristiÄke zajednice Supetra
Ivan Cvitanić?
– Posljednjih tjedana imali smo prilike slušati vijesti o obavljenim istraživanjima naftnih potencijala u Jadranu te najave o mogućoj eksploataciji. MeÄ‘u lokacijama na kojima su navodno pronaÄ‘eni nafta i plin spominje se i podruÄje akvatorija otoka BraÄa. Ovo nije prvi put da se akvatorij BraÄa spominje kao potencijalno nalazište većih koliÄina nafte i plina, i to svakako ide u prilog mogućnosti da su informacije o postojanju nafte i plina na našem podruÄju i istinite.
Ekološka prijetnja
No, Supetar i otok BraÄ neupitno su usmjereni prema poljoprivredi, turizmu i njegovu razvoju u budućnosti. Kao turistiÄki djelatnik ne vidim mogućnost da se održivi razvoj turizma i ekološke poljoprivrede mogu kvalitetno ostvariti zajedno s eksploatacijom nafte i naftnim platformama u našem još uvijek oÄuvanom okolišu.
Lijepo je znati kako BraÄ, osim velikih turistiÄkih i poljoprivrednih potencijala, možda ima i drugih izdašnih gospodarskih potencijala i mogućnosti, no za nas otoÄane koji smo svojim naÄinom života kroz povijest ipak uspjeli oÄuvati okoliš i prostor u kojem živimo, mogućnost da kao nagradu za to u naš okoliš dobijemo naftne platforme i veliku ekološku prijetnju, jednostavno nije opcija.
Uvjerenja sam kako moje ili sliÄno mišljenje o ovoj temi dijeli velika većina BraÄana. Iskreno se nadam kako će najave o mogućoj eksploataciji nafte u braÄkom akvatoriju ostati samo najave, a nafta koja možda postoji ispod nas, tamo i ostati – jasan je Cvitanić, prvi Äovjek supetarske TuristiÄke zajednice.
Read More
