U petak je u Dubrovnik na plovidbi iz Istanbula u svoju prvu posjetu uplovio talijanski putniÄki megakruzer MSC Preziosa, prošlogodišnja prinova genoveškog brodara Mediterranean Shipping Company, javljaDubrovaÄi vjesnik.
Brod od 139 tisuća GT, dug 333 metra sa 18 paluba i kapaciteta 3900 putnika te 1400 Älanova posade, pripada jednakoj klasi brodova kao i naš dobri znanac MSC Fantasia, sa kojim će cijelu ovogodišnju sezonu svaki tjedan posjećivati Dubrovnik
Izgradnju broda je u lipnju 2010. naruÄio tadašnji libijski predsjednik Gadafi, trebao je nositi ime PHOENICIA a posebna mu je atrakcija trebao biti ogromni 120 tona težak akvarij za morske pse.
U tijeku krvavih oružanih sukoba u Libiji, ugovor o gradnji je u lipnju 2011. otkazan, a nedovršeni trup broda je ostao na navozima brodogradilišta STX France St.Nazaire Äekati svoju daljnju sudbinu.
Nakon skoro godinu dana, u ožujku sljedeće godine brodogradilište je sklopilo ugovor sa kompanijom MSC, radovi su nastavljeni sa redizajniranim sadržajima po MSC standardima ( tako je otpao i akvarij s morskim psima ) pa je brod pod imenom MCS Preziosa zaplovio na komercijalnim putovanjima u ožujku 2013.
MSC Preziosa duga je 333 metra i široka 38 metara, a razvija brzinu do 23 Ävora, nudeći lagodno krstarenje u raskošnom ureÄ‘enju. Elegantan dizajn djelo je nagraÄ‘ivanih arhitekata studija De Jorio Design International. Od noviteta izdvajamo Vertigo, najduži vodeni tobogan na moru, vodeni park Doremi Castle, prva dva Eataly restorana na moru te obogaćenu ponudu MSC Aurea Spa centra.
Prvi posjet Dubrovniku obilježen je sveÄanim doÄekom te su kod kapetana Gulliana Bossia primljeni ravnatelj LuÄke uprave Dubrovnik kap. Antun Asić; direktor Luke Dubrovnik d.d. gosp Božidar Memed i predstavnici pomorske agencije MSC Dubrovnik d.o.o.
Zadarski gradonaÄelnik Božidar Kalmeta prošlog je tjedna potpisao odluku o javnom natjeÄaju za izradu UrbanistiÄkog plana ureÄ‘enja podruÄja Ravnica. Malo Zadrana zna, a pogotovo šira javnost, da se iza ove šture vijesti zapravo krije prvi konkretni korak Grada Zadra prema realizaciji 110 milijuna eura teškog projekta zvanog “Vrata Zadra”.
RijeÄ je o jednom od najambicioznije zamišljenih projekta u dvije tisuće godina dugoj urbanoj povijesti Zadra, koji bi trebao u potpunosti transformirati grad prema viziji poznatog zadarskog arhitekta Nikole Bašića.
“Vrata Zadra” za gradonaÄelnika Kalmetu predstavljaju otvorena vrata Zadra u 21. stoljeće: “To je završni kamen završne faze procesa izrastanja Zadra u metropolu Mediterana do 2025. godine” otkrio nam je Kalmeta u ekskluzivnom razgovoru za nedjeljnu Slobodnu Dalmaciju.
Tri tjedna trajali su dogovori. “GradonaÄelnik nema vremena”, “Danas nije tu”, “Zna da ga trebate, ali pokušajte u ponedjeljak”. Već smo mislili da smo “pali u nemilost”, kada je Kalmeta izravno nazvao. “U Zagrebu sam, u Zadar dolazim do podne, ajmo to riješiti...”
Kalmetu vozaÄ ostavlja toÄno ispred ulaza u perivoj Vladimira Nazora, najljepši zadarski park podignut na utvrdi Forte. Ta barokna utvrda visokih bedema u obliku kliješta, izgraÄ‘ena je u 17. stoljeću za obranu grada od Turaka i predstavlja jednu od Äetiri velike zone u izravnom kontaktu s povijesnom jezgrom obuhvaćene projektom “Vrata Zadra”. U Bašićevoj viziji taj perivoj bi, meÄ‘u ostalim, trebao dobiti i krov od staklene pauÄinaste mreže.
Kalmetu želimo snimiti na istoÄnoj strani bedema s kojih se pruža pogled na Ravnice. Nekada je taj “brisani prostor” bio u funkciji obrane grada, nitko nije mogao neopažen prići gradskim zidinama, a zadnji put ga je aktivno koristila JNA za svoju vojarnu. U modernoj povijesti grada Ravnice su kolijevka urbanih mitova i brojnih zadarskih sportova: tu su Gjergja i Krešo napravili svoje prve košarkaške korake, tu su Zadrani svojim rukama podigli legendarne “Jazine”, tu je Zadar dobio svoje prvo Kazalište lutaka...
Danas je cijeli taj potez, kao i drugi dijelovi obuhvaćeni planom – uvala Jazine, utvrda Forte, obalni pojas od Foše do Kolovara - “zapušteni i podiskorišteni prostor iznimno visokog potencijala, koji se želi rekvalificirati i promovirati u suvremeno predvorje povijesnog grada”, piše Nikola Bašić u “Studiji transformacije Ravnica i utvrde Forte u suvremeno predvorje povijesnog grada” koju je prošle godine, zajedno sa svojim arhitektonskim timom iz Marinaprojekta, izradio za Grad Zadar.
Bašić je Studiju bazirao na svome pobjedniÄkom radu na anketnom arhitektonskom natjeÄaju održanom 2008. godine, istina uz brojne kontroverze, no rezultati natjeÄaja danas su sastavni dio Prostornog plana Grada Zadra.
- Nikad se neću naviknuti na ovo poziranje - dobacuje nam Kalmeta namještajući se ispred fotoaparata.
 |
Kad smo zadnji put razgovarali, bilo je to krajem listopada, u vrijeme kada su novinari “u Äeki” svakodnevno bdjeli pred njegovom kućom u Arbanasima, Kalmeta je izgledao zabrinut i umoran. Sada tog grÄa više nema, osjeća se da je nekako “lakši”, opušteniji. A drugaÄija mu je i energija.
- Kada sam prvi put postao gradonaÄelnik imao sam 36 godina, a sada mi je 56. Nisam više ista energija, ali, znate, to vam je kao u nogometu. Stari igraÄi ne mogu trÄati kao mladi, ali su iskusniji i znaju s manje truda postići isto što i mlaÄ‘i – smije se Kalmeta.
Imate te li još motiva?
- Motiv?! Pa, ovo je moj grad... - odgovara lakonski gradonaÄelnik Zadra dok iz džepa vadi nekoliko listova papira na koje je, kaže, tijekom vožnje iz Zagreba skicirao “razvojnu viziju Zadra”.
- Ravnice su poÄetak. Želimo urediti i Uvalu Jazine. Preseljenjem trajekata u Gaženicu ona može postati velika nautiÄka marina za megajahte. U donjem dijelu uvale ostali bi komunalni vezovi kao što su i sada, a od mosta prema Äigi mogle bi se vezivati velike jahte. PješaÄki most možda ostane, a možda na istom mjestu bude stakleni, ispod mora, tako da bi cijela uvala mogla biti plovna. Osim toga, na tri lokacije uokolo Jazina prostornim planom smo predvidjeli mogućnost gradnje hotela visoke kategorije: Maraska, TIZ i kod Trgovinskog centra.
Jedan hotel visoke kategorije predviÄ‘en je i na Ravnicama te na mjestu Elektre kod Foše. Kada Jazine još budu spojene morskim kanalom s Ravnicama, odnosno Kolovarama, Zadar, zašto ne, može biti Monte Carlo.
Je li to pretjerivanje?
- Nije. Kada pogledate te gradove na Auzurnoj obali, Zadar nema ništa lošije prirodne predispozicije od njih. Naprotiv, mislim da je položajem puno atraktivniji. Ako može u Nici i Cannesu, zašto ne bi moglo u Zadru? Ako tamo hoteli i kongresni centri donose korist i nova radna mjesta, ne trebamo se ni mi bojati. |
Amfiteatar, kazalište, muzej zadarske košarke...Predlažući rekonstrukciju fortifikacijskog sustava kanala i povratak izvornog urbanog identiteta utvrÄ‘enog grada Studija “Vrata Zadra”, piše Bašić, afirmira novo gledanje na buduću zaštitu i razvitak povijesnog Poluotoka, ali i Zadra u cjelini. Na prostoru Ravnica planirani su dominantno javni sadržaji koji Zadru ili nedostaju ili za njih na Poluotoku nema prostora. Centralno mjesto projekta, uz kanal, koji bi služio i kao marina za oldtimer brodove, zauzima veliki trg u obliku amfiteatra okrenut prema kanalu i ulazu u utvrdu Forte, dok su u njegovom “zaleÄ‘u” posloženi brojni javni i poslovni sadržaji: Kazalište, Centar scenskih i glazbenih umjetnosti, Koncertna i kongresna dvorana, komercijalni prostori, hotel i hotelski kondominij, Muzej zadarske košarke, podzemna garaža za 1350-2325 mjesta, otvoreni i zatvoreni trgovi, denivelirani vrtovi, prometni terminal s turistiÄkim infom i komercijalnim centrom.Utvrdu Forte, odnosno gradski park površine 5,5 hektara, Bašić je zamislio kao “veliko predvorje povijesne jezgre”, kao kontaktnu zonu izmeÄ‘u suvremenog (Ravnice) i povijesnog dijela Zadra. Park dobiva nove sadržaje i staze natkrivene pauÄinastom staklenom strukturom, više mjesta za rekreaciju i odmaranje, a obližnja gimnazija ukopanu sportsku dvoranu. Utvrda će visećim prozirnim tunelom, preko kanala, biti povezana sa susjednim perivojem Kraljice Jelene na bastionu Grimani iz kojeg izlaz direktno vodi na novo obnovljene gradske trgove, Trg pet Bunara i Trg Petra Zoranića. UreÄ‘uje se i dužobalni potez od Foše prema Kolovarama, na mjestu Elektre je predviÄ‘en hotel visoke kategorije, a pojas u more dobio bi šetnicu i nove bazenske sadržaje. |
 |
Dogus grupa, ACI i Ferretti u borbi za mega-koncesijuDa Kalmetina priÄa o Zadru kao Monte Carlu nije bez osnova kazuju i brojne neslužbene informacije iz zadarskih poslovnih krugova, koje govore da je poduzetnik Zdenko Zrilić dogovorio sa turskom Dogus grupom prodaju projekta hotela Maraska i elitnog stambenog naselja na bivšoj lokaciji poznate zadarske tvornice likera i sokova. Zrilić je turskoj grupaciji prethodno prodao marine Dalmacija i Borik, a nedavnim preuzimanjem posrnulog Tankerkomerca Dogus grupa je postala i najozbiljniji kandidat za dobivanje koncesije nad njihovom nautiÄkom marinom, smještenom u samom centru Zadra. No, oko na Tankerkomercovu marinu navodno su bacili i Äelni ljudi ACI-ja, a u najmanju ruku jednak interes za marinu “pokazuje” i Äuvena talijanska grupa Ferretti. No konaÄni “gazda” trebao bi se znati tek nakon okonÄanja koncesijskog natjeÄaja, kažu upućeni.Nakon ulaska u Šibenik, Dogus grupa izgleda kreće u “osvajanje” Zadra. Već za ovu sezonu otvorit će 22 milijuna kuna vrijednu novu poslovnu zgradu na samom ulazu u marinu Dalmacija u Sukošanu, a iduće godine trebali bi poÄeti i s gradnjom hotela visoke kategorije, takoÄ‘er unutar marine. Sve grade prema projektima Nikole Bašića koji je tako, tridesetak godina od poÄetka gradnje marine Dalmacija, konaÄno dobio priliku završiti svoj najveći nautiÄki projekt. No, sve je to “ništa” u usporedbi s onim što Dogus grupa navodno sprema za Zadar. Naime, projekt prvog zadarskog hotela s pet zvjezdica, hotel Maraska, kojeg je takoÄ‘er izradio Nikola Bašić za Zdenka Zrilića, uskoro bi trebao na doradu. Stara zgrada će ostati na svom mjestu, ali iza nje, umjesto kaskadnih elitnih stanova, gradit će se velika kongresna dvorana i proširenje hotelskih kapaciteta. U kuloarima se spominje hotelski brend Hayatt, no moguće su i druge kombinacije. Naime, na potezu od Maraska parka pa do marine, predstavnici turskih investitora razgovarali su sa vlasnicima gotovo svih nekretnina. Zemljišta, kuća, ali i vlasnika brojnih stanova na tom podruÄju. Vlasnicima je ponuÄ‘ena pristojna cijena za njihove nekretnine, ali još uvijek ništa nije potpisano, navodno sve dok se ne bude znalo kome će pripasti koncesija za marinu. Ako to na kraju bude turska poslovna grupa, sve sadašnje zgrade i objekti na tom potezu mogli bi biti “brisani”, a na njihovom mjestu bi niknuo novi luksuzni hotelski kompleks s pet zvjezdica. Toliko velik da je navodno ozbiljno razmatrana mogućnost novog prometnog rješenja za cijeli kvart, u sklopu kojeg spada i “preseljenje” sadašnje ceste uz obalu, kako bi se ispred budućeg hotela mogla napraviti velika plaža! Govori se o 250 milijuna eura investicijskog potenecijala i preko 40 milijuna eura rezerviranih samo za otkup nekretnina od sadašnjih vlasnika... - Nisam imao kontakte s turskim investitorima, ali pretpostavljam da će do njih doći. Poznato mi je da namjeravaju na podruÄju bivše tvornice Maraske umjesto stanova napraviti hotel s velikom kongresnom dvoranom. Takav sadržaj je Zadru potreban zbog produljenja sezone, a pitanje koncesije za marinu treba riješiti država. Nisu mi poznati njihovi drugi planovi, no svakako je dobro da tako veliki i ozbiljni investitori imaju interes ulagati u Zadar – kaže Kalmeta. |
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
