Za sedam mjeseci oko otoka BraÄa mogle bi niknuti naftne platforme, najavio je nedavno ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i unio zebnju meÄ‘u otoÄane, koji ne vjeruju da bušotine i turizam mogu ruku pod ruku. A od turizma se danas u Hrvatskoj živi ili preživljava, kako se uzme, i Dalmatinci u njega vjeruju više nego u išta drugo. Direktorica TuristiÄke zajednice Milne Lina Labetić kaže da je takvo što uopće teško i komentirati.
– Katamaran od Bola do Jelse vozi petnaest minuta i to vam govori o kako se uskom kanalu radi. I sad vi samo pokušajte zamisliti tu bilo kakve bušotine? Pa tko bi se uopće došao kupati na Zlatni rat? Zamislite brodice koje obilaze platforme? Komu to treba? – pita Labetić idejne tvorce projekta jadranskih naftnih i plinskih bušotina koje su njezin škoj odluÄile okružiti s nekoliko blokova – dubine i preko tisuću metara – za crpljenje nafte i plina.
– Mi smo ovdje već imali problema s ribogojolištem tuna kad je masnoća od haringi kojima se hrane doplivala do Zlatnog rata, a kamoli da se oko otoka poÄne tražiti naftu ili plin. Pa još na ulazu u Milnu stoji kućica s postrojenjem za crpljenje plina kad je cijelo mjesto smrdilo po sumporovodiku – podsjeća Labetić, a Davor Štern, naš vodeći struÄnjak za naftu i plin, potvrÄ‘uje njezine rijeÄi.
– Istina je, tada je Ina pronašla plin u Milni na BraÄu, ali s obzirom na njegovu tadašnju cijenu, projekt nije bio isplativ. Trebalo je koristiti postrojenja s antikorozivnom zaštitom, od inoksa, a i odvajanje sumporovodika od plina bilo je skupo, pa se puštao u zrak i zato je smrdjelo. Plina zaista ima u znaÄajnim koliÄinama, ali da ima i nafte, sumnjam – kaže Štern, koji misli da je cijeli projekt, ma koliko zvuÄno najavljivan, na dugom štapu.
‘Daleka budućnost’
– No, ne treba a priori biti protiv njega, jer ako je rijeÄ o nalazištima plina, to su mala postrojenja koja nikome ne smetaju. Osim toga, ako želimo imati visoki BDP i shodno tome dobar životni standard, onda ne smijemo sve doÄekivati na nož – upozorava Štern.
Uglavnom, uskoro bi trebali biti raspisani natjeÄaji za koncesiju za 29 “blokova” za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, a poÄetkom 2015. godine i prvi radovi na istraživanju.
– Mi za sada nemamo ništa konkretno osim snimki podmorja, i zato mislim da je taj projekt, ako uopće bude i realiziran, daleka budućnost – objašnjava Štern.
Kako bilo, ni braÄkim ni hvarskim se turistiÄkim radnicima ideja o naftnim i plinskim platformama ne mili.
– Turisti ovdje dolaze zbog prekrasnog mora, Äistog zraka, relativno male izgraÄ‘enosti na našim otocima. Mame ih stare kamene kuće i naše mirne uvale, i sad zamislite izmeÄ‘u njih velike naftne platforme?! To jednostavno ne bi izgledalo lijepo, niti ide s našom ponudom, i ne znam kako uopće promišljati budućnost turizma ako se takvo što dogodi, recimo, u kanalu izmeÄ‘u Hvara i BraÄa – kaže
Danijela Vlahović, direktorica TuristiÄke zajednice Starog Grada na Hvaru.
Svi blokovi, odnosna polja za istraživanje, bit će u rasponu od 1000 do 1600 metara Äetvornih, s tim da će u sjevernom Jadranu biti razmješteno osam blokova na dubini manjoj od 100 metara, dok će na srednjem i južnom Jadranu biti 21 blok najveće dubine i preko 1000 metara. Najviše bi ih bilo nedaleko turistiÄkog Dubrovnika, prema granici s Crnom Gorom, i izmeÄ‘u Hvara i BraÄa. U roku od pet godina krenulo bi se s eksploatacijom nafte i plina. Što o svemu kaže direktor TuristiÄke zajednice Supetra
Ivan Cvitanić?
– Posljednjih tjedana imali smo prilike slušati vijesti o obavljenim istraživanjima naftnih potencijala u Jadranu te najave o mogućoj eksploataciji. MeÄ‘u lokacijama na kojima su navodno pronaÄ‘eni nafta i plin spominje se i podruÄje akvatorija otoka BraÄa. Ovo nije prvi put da se akvatorij BraÄa spominje kao potencijalno nalazište većih koliÄina nafte i plina, i to svakako ide u prilog mogućnosti da su informacije o postojanju nafte i plina na našem podruÄju i istinite.
Ekološka prijetnja
No, Supetar i otok BraÄ neupitno su usmjereni prema poljoprivredi, turizmu i njegovu razvoju u budućnosti. Kao turistiÄki djelatnik ne vidim mogućnost da se održivi razvoj turizma i ekološke poljoprivrede mogu kvalitetno ostvariti zajedno s eksploatacijom nafte i naftnim platformama u našem još uvijek oÄuvanom okolišu.
Lijepo je znati kako BraÄ, osim velikih turistiÄkih i poljoprivrednih potencijala, možda ima i drugih izdašnih gospodarskih potencijala i mogućnosti, no za nas otoÄane koji smo svojim naÄinom života kroz povijest ipak uspjeli oÄuvati okoliš i prostor u kojem živimo, mogućnost da kao nagradu za to u naš okoliš dobijemo naftne platforme i veliku ekološku prijetnju, jednostavno nije opcija.
Uvjerenja sam kako moje ili sliÄno mišljenje o ovoj temi dijeli velika većina BraÄana. Iskreno se nadam kako će najave o mogućoj eksploataciji nafte u braÄkom akvatoriju ostati samo najave, a nafta koja možda postoji ispod nas, tamo i ostati – jasan je Cvitanić, prvi Äovjek supetarske TuristiÄke zajednice.
