Pritisnuta krizom u brodarstvu i najnižim vozarinama za sipke terete u posljednjih 20-ak godina, Uprava „Jadroplova“ u Äetvrtak je odluÄila sniziti plaće pomorcima za 12 posto.
Obavijest o tome, kako doznajemo, već je poslana na svih šest brodova u floti splitske kompanije na kojima plovi oko 120 Älanova posada. Tako bi, primjerice, voÄ‘a palube ubuduće trebao primati oko 14.800 kuna mjeseÄno umjesto dosadašnjih 16.000 kuna, dok bi smanjenje plaća niže rangiranim Älanovima posada trebalo biti razmjerno niže.
- Mjera je privremena. Pratit ćemo stanje na tržištu i kada cijene brodskog prostora i financijsko stanje budu povoljniji, u „zelenom“, onda ćemo plaće vraćati na raniju razinu. Odluka je donesena prvenstveno zbog zaštite interesa i daljnje opstojnosti tvrtke – istiÄe Branimir KovaÄić, predsjednik Uprave jedinog hrvatskog teretnog brodara u većinskom državnom vlasništvu.
Smanjivanje plaća pomorcima splitske kompanije od 1. ožujka nije iznenadilo pozornije pratitelje kretanja u domaćem pomorstvu. Naime, i brojni europski brodari odluÄili su se za „bolne rezove“, pa je tako skandinavski „Gearbulk“ objavio kako će do poÄetka iduće godine europske posade na svojim brodovima zamijeniti pomorcima s Filipina i iz Kine zbog Äega će bez posla ostati i 200 hrvatskih pomoraca.
Aktualno poslovodstvo „Jadroplova“ već je tijekom 2011. smanjilo godišnju masu plaća u tvrtki s 15,5 milijuna kuna na 12,8 milijuna kuna, pri Äemu treba napomenuti da uz posade brodova u kompaniji trenutaÄno radi 48 osoba, većinom u splitskoj direkciji.
Pod udarom tzv. poreza na luksuz, koji se uvodi 1. svibnja, talijanski će nautiÄari, u potrazi za jeftinijim vezovima i nautiÄkim uslugama, “okupirati” hrvatske marine.
Ovakve tvrdnje, iako o njima u posljednje vrijeme ”trube” brojni mediji, ne drže vodu. Zašto? Hrvatska, s jedne strane, nema slobodnih vezova koje bi mogla ponuditi susjedima s druge strane Jadrana. S druge, pak, strane potpuno je besmisleno povjerovati da bi to mogao biti isplativ i koristan potez za vlasnike plovila.
− Hrvatska ima 21.000 komercijalnih vezova, a u našim marinama možemo primiti samo oko 600 tzv. megajahti dužine od 25 do 30 metara. U novije vrijeme megajahte premašuju i 150 metara. Najkraće, ako i ima upita, nemamo vezova − kaže Srećko Favro, Äovjek koji je stekao doktorat iz nautiÄkog turizma.
Njegove rijeÄi potvrdio nam je i Goran Bilić, direktor ACI-jevih marina Opatija i Cres.
− Imali smo priliÄno upita s talijanske strane, ali nemamo slobodnih kapaciteta. Udomili smo samo manji broj njihovih plovila − kaže Bilić.
Za Franju Pašalića, vlasnika marine Frapa, spominjana “invazija” talijanskih nautiÄara u naše marine velika je glupost.
− ÄŒinjenica je da je talijanska vlada podignula porez na luksuz. MeÄ‘utim, 99 posto njihovih nautiÄara neće se nikamo maknuti. Naime, taj se porez ne odnosi na stare brodove, nego na novokupljene. Budući da je recesija uÄinila svoje, beznaÄajan je broj novokupljenih jahti. Teška je glupost da će i ti Talijani sada svoje jahte premještati u naše marine. Konkretno, ja sam imao samo tri upita. Zaboravlja se da ljudi ne kupuju brod da bi jednom godišnje na njemu plovili 15-ak dana. To su zaljubljenici u brod i more koji, ako mogu, svakog vikenda dolaze na brod i isplovljavaju. Zar mislite da će Rimljanin vezati brod u našim marinama i dolaziti preko vikenda da bi dan-dva proveo na brodu? Niti je to vremenski izvedivo, niti se ekonomski isplati − kaže Pašalić.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
