Dok Äelnici samoborske tvrtke DIV, koji bi ubrzo trebali postati i vlasnicima “Brodosplita“, najavljuju izgradnju raznih megajahti, bulk-carriera, putniÄkih ro-paxa za nepoznate naruÄitelje, splitsko brodogradilište u svojoj poslovnoj svakodnevnici djeli zajedniÄku sliku praznih navoza većine europskih brodogradilišta. Novih poslova nema, a i oni oni poslovi koji su se, praktiÄno, sve do juÄer smješili kao izgledni, u zadnji trenutak su propali.
Premda je “Brodosplit“ ušao u najuži krug od samo Äetiri kandidata za izgradnju 120 metra dugog putniÄkog ro-paxa za škotskog naruÄitelja, prije dva tjedna naruÄitelj se iznenadno okrenuo domaćim navozima. Razlog je svjetska kriza u kojoj je škotski naruÄitelj odluÄio posao dati domaćem brodogradilištu.
Natjecalo se splitsko brodogradilište i za veliki ugovor izgradnje Äak Äetiri putniÄka ro-paxa, plus Äetiri u opciji za francuskog naruÄitelja. Bio bi to posao vrijedan 10 milijardi kuna, a škverski navozi imali bi posla u iduće Äetiri godine. No, “Brodosplit“ je zbog jake konkurencije, spomenimo samo talijanski “Finincantieri“, ispao iz igre.
Nedovršeni sofisticirani 95 metara dugi putniÄko-teretni brod “Bella Desgagnes“ iz Kraljevice, koja se nalazi u steÄaju, ipak neće doploviti u “Brodosplit“. Naime, oÄekivalo se da će splitski škverani dovršiti brod za kanadskog naruÄitelja, no radnici “Kraljevice“ su odluÄili zadržati brod dok ne dobiju otpremnine i zaostale plaće. S druge strane, brod je to na kojem su radnici “Kraljevice“ ‘polomili zube’. Kako doznajemo, brod je ekstremno sofisticiran, a još nije ni završena kompletna projektna dokumentacija.
Problemi su u svim bitnim elementima iz tehniÄkog opisa broda. Naprimjer, “Bella Desgagnes“ ne postiže zahtjevanu brzinu. U testu izdržljivosti, dakle u vožnji pod opterećenjem, pojavljuje se neprihvatljivo pregrijavanje pogonskih strojeva. UgraÄ‘eni “DPS-dynamics position system”(satelitski sustav pozicioniranja broda u jednoj toÄci) uopće nije testiran. Naime, ugraÄ‘enim DPS-om brod bi, usprkos udarima vjetra ili valova, mogao pristati u bilo koju luku kanadske pokrajine Quebec gdje je trebao ploviti. U zahtjevanim rokovima od svega nekoliko mjeseci, nemoguće je “brod sa puno zamki”, kako ga upućeniji opisuju, privesti funkciji.
Ni izgradnja Äetiri “product” tankera za ruskog naruÄitelja više nije aktualna. Doznajemo da se Rusi jednostavno više-ne javljaju. Da je ugovor potpisan, bio bi to škveranima nužan predah konsolidacije za energiÄniji iskorak na tržište tehnološki zahtjevnih plovila. Osim toga, ruski bi brodovi osigurali godinu i pol dana posla, te trenutaÄno zapošljavanje svih škverskih kapaciteta.
Joško Franić, Älan Nadzornog odbora “Brodosplita“, kaže kako “škver ne može pobjeći od svjetske krize, ali ni nedefinirane situacije u predugom privatizacijskom postupku“.
- S nedavno dva ugovorena “heavy liftera” vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak kaže da bi škver bio stabilan do kraja godina. No, bez novih poslova nema opstanka. Teško je biti pametan, debelo kasnimo... U niši tankera i brodova za rasute terete, jednostavno nismo konkurenti. Banke od takvih projekata bježe. Kina otvara banke samo za kreditiranje brodogradnje, a u Hrvatskoj nema takve banke. Razne informacije kruže, Francuzi su, navodno, potpuno odustali od izgradnje serije ro-paxa jer se ispostavilo da banke ne žele ući u taj posao-kaže nadzornik Franić.
Niske razine nuklearnog zraÄenja iz japanske nuklearne elektrane Fukushima, oštećene u tsunamiju prošle godine, zabilježene su kod plavoperajnih tuna pred kalifornijskom obalom što naznaÄuje da su te ribe prenijele radioaktivne elemente preko PacifiÄkog oceana brže od vjetra ili mora.
Male koliÄine cezija-137 i cezija-134 pronaÄ‘ene su kod 15 tuna ulovljenih blizu San Diega u kolovozu 2011. godine, oko Äetiri mjeseca nakon što su ti elementi dospjeli u more pred istoÄnom obalom Japana, izvijestili su znanstvenici u ponedjeljak.
To je više mjeseci prije no što su vjetar i more donijeli ostatke iz elektrane u vode pred Aljaskom i sjeverozapadnom pacifiÄkom obalom. KoliÄina naÄ‘enog radioaktivnog cezija ne smatra se štetnom po ljude ako je konzumiraju, rekli su istraživaÄi u studiji u Äasopisu "Proceedings" ameriÄke nacionalne akademije znanosti.
>> Većina radijacije iz Fukushime u granicama dopuštenog
Ne iznoseći konaÄan sud o sigurnosti ribe za konzumaciju, glavni autor studije Daniel Madigan sa stanfordskog sevuÄilišta, napomenuo je da zabilježeni iznos radiokativnog ametrijala mnogo manji od propisanog japanskog ograniÄenja.
"Nikome ne bih govorio što je sigurno za jesti a što nije. Jasno je da neki ljudi smatraju da je bilo koja razina radioaktivnosti, po njima, loša i žele je izbjeći. No u usporedbi kolika je prirodno i što su utvrÄ‘ena sigurnosna ograniÄenja, to uopće nije velika koliÄina", rekao je Madigan u telefonskom razgovoru za agenciju Reuters. (Hina)
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
