Jedna od zanimljivih stvari za vidjeti, a za koju ne znaju mnogi, svakako je i otoÄić ŠÄ‡edro koji je smješten uz južnu obalu Hvara. Na otoku ljeti živi oko 30 ljudi, a zimi 15. Iako otok nema ni struje ni vode, a ima tek nekoliko održavanih kuća može se pohvaliti s Äak Äetiri restorana.
>> Ovo je najnapuÄeniji otok na svijetu!
Bloger Geomir snimio je svoj put od Hvara do ŠÄ‡edre, a fotografije skrivene ljepote ovog otoka možete pogledati u fotogaleriji.
Nepunih mjesec dana nakon što je predsjednik “Plavog svijeta” Draško Holcer snimio velikog kita kod otoka Visa, u tu organizaciju stigla je dojava o Äak Äetiri kita u viškom akvatoriju, koje su proteklih dana vidjeli ribari koćarice Mira iz Kaštel Kambelovca, snimivši zanimljive prizore videokamerom.
Kako nam je potvrdio Holcer, i ovaj put rijeÄ je o velikim kitovima, Balaenopteri physalus, drugoj po veliÄini životinji na svijetu koja živi u gotovo svim morima i oceanima. Njihova veliÄina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 metara, a u Jadranu nisu tako rijetki gosti kao što se mislilo.
– Osim u Velom Lošinju, naš institut ima bazu i na Visu, gdje proteklih pet godina istražujemo velike morske kralježnjake. Iako nam se Äini da kod nas nema kitova, njihovo pojavljivanje, otkada bilježimo, redovito je, svake godine, iako još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome. No, možemo reći da se kitovi pojavljuju redovito u proljeće, kada im se poveća koliÄina hrane. Naime, oni se hrane sitnom plavom ribom i planktonskim raÄićima kojima naše more obiluje u ovo doba, pa oni dolaze na gozbu kod nas – rekao nam je Holcer demantirajući teorije da su kitovi zalutali u Jadranu ili da su došli prateći brodove.
Sredozemna populacija ugrožena
– Jadran je njihova redovita ruta. Ne znamo još koliki je njihov toÄan broj, ali moramo ih prihvatiti kao dio faune Jadrana – napominje Holcer, dodajući kako veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim podruÄjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetiÄki je razliÄita od atlantske. Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća, što ovu populaciju zapravo Äini ugroženom.
– Zbog raznoraznih pojava, klimatskih promjena, zagaÄ‘enja mora, ali i povećanog brodskog prometa, broj kitova u svijetu je opao. Veliki problem su im bili sudari s brodovima, ali i velike mreže u koje bi se zapetljali. Treba naglasiti da su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u sluÄaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Kod nas su i zakonom zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. Ako ih opazite, pokušajte ih snimiti izdaleka i poslati nam fotografije ili video (info@plavi-svijet.org ili telefonom 051-604666), koji će nam pomoći da prikupimo podatke potrebne za razumijevanje njihova života u Jadranskom moru – poruÄuje Draško Holcer.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
