Uljanik Plovidba prekinula je dva desetljeća dugu praksu da dio zarade isplaćuje dioniÄarima. Na skupštini dioniÄara u srijedu je usvojena odluka da se Äitava lanjska dobit od 57,3 milijuna kuna zadrži u društvu.
Da pulski brodar prolazi kroz najveću krizu u svojoj povijesti, znalo se već neko vrijeme, a direktor i najveći pojedinaÄni dioniÄar Dragutin Pavletić to je u srijedu i potvrdio.
- Prošla je bila jedna od najtežih godina, a 2012. je još teža. UnatoÄ velikim problemima uspješno preuzimamo sve ugovorene brodove. Od protekle skupštine flotu smo povećali za dva tankera izgraÄ‘ena u 3. maju i dva broda za prijevoz rasutih tereta izgraÄ‘ena u Uljaniku, a uskoro kreće gradnja Äetvrtog broda u Uljaniku, najavio je Pavletić te u nastavku objasnio koliko je kriza napredovala u svijetu. Rekao je da brodari preuzimaju svega 32 posto naruÄenih tankera, aludirajući da ostalih 68 posto ostanu prepušteni brodogradilištima kao što je njemaÄki brodar prepustio brod "Monte Carlo" 3. maju.
- U srpnju i kolovozu kriza je uzela maha toliko da je pala dnevna vozarina (cijena prijevoza tereta) za velike tankere na svega 4.000 ameriÄkih dolara. Naši tankeri nisu toliko pogoÄ‘eni krizom i pozitivno je to što imamo veliku iskoristivost brodova od Äak 359 dana godišnje, dok je svjetski prosjek 342 dana te smo snizili operativne troškove brodova, pohvalio se Pavletić. U nastavku je najavio kako planiraju ostvariti daljnje uštede na njihovih deset brodova ukoliko se situacija ne popravi.
- Do sada smo zapošljavali hrvatsku posadu, ali ćemo biti prisiljeni uzimati i strance, dodao je on te najavio da će se oporavak brodarskog tržišta i svjetske ekonomije dogoditi kada Kina uvede stimulativne mjere.
No, da nije sve tako crno i da Uljanik Plovidba planira daljnji razvoj, otkrio je Pavletić i najavio dioniÄarima da će se ponovno vidjeti i prije iduće glavne skupštine zbog razvojnih procesa. Nije otkrio što to znaÄi, pa je dioniÄarima ostavio na znanje da bi mogao sazvati izvanrednu glavnu skupštinu na kojoj bi se moglo odluÄivati o ukljuÄenju u privatizaciju Uljanika kroz dokapitalizaciju, a što je ranije najavljeno.
Podsjećamo da je Pavletić lani najavio dioniÄarima rast cijena vozarina u 2012., a u meÄ‘uvremenu su pale. Najavio im je da će izlistati dionice tvrtke koju će osnovati Uljanik Plovidba na burzi u Singapuru kako bi tamo prikupio novac za financiranje novih brodova. No, do toga nije došlo, a dionica Plovidbe, koju je većina dioniÄara platila 400 kuna, strmoglavila se na 220, dok je lani vrijedila 450 kuna, a prije pet godina više od 4.000 kuna. (P. GREGOROVIĆ)
DubrovaÄki struÄnjaci prof. dr. Stjepan Ćosić, Niko Kapetanić i akademik Nenad Vekarić, autori više knjiga o granici na Kleku izmeÄ‘u Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, izgleda da su i po treći put uspjeli srušiti ratifikaciju sporazuma TuÄ‘man-Izetbegović u hrvatskom Saboru. Premijer Zoran Milanović u parlamentu je, naime, kazao kako je za ratifikaciju toga sporazuma potrebna dvotrećinska većina glasova saborskih zastupnika, iz Äega se jasno može išÄitati da je i njemu jasno da neće imati dovoljno ruku.
DubrovaÄki trojac krenuo je u obranu hrvatskih granica 1999. godine, kada su oÄekivali ratifikaciju Sporazuma, napisavši knjigu “Hrvatska granica na Kleku” uz potporu šire javnosti krajnjeg juga Hrvatske, posebice Županijske skupštine DubrovaÄko-neretvanske županije kojoj je tada na Äelu bio SDP i pokojni župan Ivan Šprlje.
Knjiga, koja je izišla iz tiska krajem 1999., podijeljena je svim Älanovima Sabora, nakon Äega je toÄka o verifikaciji granice s BiH skinuta s dnevnog reda, uz obrazloženje da je štetna po interese RH. Isto tako, odreagirali su i 2005. godine kada je Vlada tadašnjeg premijera Ive Sanadera, upoznavši se s knjigom, odustala od daljnjih poteza vezanih uz ratificiranje sporazuma.
Ove godine, kada Vlada premijera Milanovića pokušava riješiti pitanje sporazuma, Ćosić, Kapetanić i Vekarić objavljuju novu knjigu “Prijevara ili zabluda? - problem granice na podruÄju poluotoka Kleka” u kojoj uz već postojeće donose i niz novih i temeljitijih podataka i Äinjenica. Rezultat je to njihovog kontinuiranog rada od 1999., jer su nastavili istraživati i pratiti dogaÄ‘anja vezana uz razgraniÄenje Hrvatske i BiH.
ZnaÄaj te knjige još je veći zbog Äinjenice da sva trojica stižu iz razliÄitih stranaka. Dr. Ćosić je ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva i Älan SDP-a, akademik Vekarić, ravnatelj HAZU-ova Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku je u HNS-u, a Niko Kapetanić je bio u HDZ-u. Dokazali su da se sporazum temelji na krivotvorenim dokumentima iz 1974. godine i to potkrijepili nizom autentiÄnih spisa i izjava.
- Mislim da ratifikacija ipak ne bi trebala biti na dnevnom redu jer je sporazum raÄ‘en temeljem prijevare. Njime granica nije identificirana, već mijenjana i sporazum kao takav ne drži vodu, treba ga smatrati pravno ništavnim, jer ne može proizvoditi nikakve pravne uÄinke - tvrdi Kapetanić. Posebno se osvrće na najnovije podatke i smatra ih totalnim budalaštinama, a prema kojima Hrvatska sporazumom dobiva 78.000 Äetvornih metara u donjem toku rijeke Une, a zauzvrat bi izgubila Pontu Kleka, Veliki i Mali Škoj od 53.000 Äetvornih metara, što Äini razliku od 25.000 Äetvornih metara u korist Hrvatske.
- Gubimo preko 100 tisuća Äetvornih metara kopna jer u ovom izraÄunu nije uzeta u obzir cijela Ponta Kleka od 800 metara dužine, već samo onih prvih 360 metara. ZnaÄi, kad je kopno u pitanju, Hrvatska je već u minusu više od 22.000 Äetvornih metara. A kad se tome pridoda i gubitak preko 10.000.000 Äetvornih metara mora, onda je oÄito da Hrvatska daje 10.100.000 Äetvornih metara svog teritorija u Malostonskom zaljevu, za 78.000 Äetvornih metara livada uz rijeku Unu.
Ovakav raÄun bez krÄmara još nije viÄ‘en kod trgovanja teritorijem, tim više što komisije iz 1999. godine nisu imale mandat za mijenjati, već samo identificirati granicu, pa su sve ove radnje zapravo nezakonite i jasno je da se radi o prekoraÄenju ovlasti. Ako je Hrvatska htjela mijenjati teritorij, trebala je barem dobiti metar za metar, a ne dati 10.100.000 za 78.000 Äetvornih metara.
Niko Kapetanić nadalje smatra kako postaje jasno da je bosanskohercegovaÄka strana na mala vrata s ovom zamjenom sebi htjela omogućiti gradnju luke u Nemu.
- Ovdje nam je jasan interes BiH, ali ne vidimo i hrvatski. Hrvatska bi, osim daleko nesrazmjernog gubitka kopna i mora, izgubila i na uzgoju školjaka u Malostonskom zaljevu, što je hrvatski brend, jer bi izgradnja luke u Neumu uništila školjkarstvo, a Luka PloÄe bi dobila konkurenciju. Gdje je tu hrvatski interes - pita se Kapetanić.
On tvrdi i kako Hrvatska ovakav sporazum ne bi smjela ratificirati, jer bi na taj naÄin zauvijek zacementirala gubitak teritorija na Kleku.
- BiH ga sigurno ne bi ratificirala, jer je iz Republike Srpske već jasno reÄeno da će oni zbog teritorija oko Une tražiti arbitražu. I onda bi arbitraža utvrdila da podruÄje oko Une pripada Republici Srpskoj, odnosno BiH, a ovaj dio oko Kleka se ne bi ni razmatrao i ostao bi bosanskohercegovaÄki - objašnjava Kapetanić, te zakljuÄuje:
- Ne znam koja bi država ikad mogla uÄiniti takvu glupost, jer bi to bio Äin najveće moguće veleizdaje. Stoga treba odustati od ratifikacije i ovaj Äudovišni i tragikomiÄni Sporazum proglasiti pravno ništavnim. Ali isto tako, treba ispitati kako je došlo do svega ovoga, te da nadležni državni organi utvrde tko je kriv, te kazni te ljude neovisno iz koje stranke dolaze.
KATE ŠUTALO CVJETKOVIĆ
FOTO: GORAN MEHKEK / CROPIX
Dubravka Šuica: HDZ neće glasati za ratifikacijuPotpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica tvrdi da Älanovi njezine stranke nikako neće glasati za ratifikaciju Sporazuma.- Želimo da se uvažavaju do sada izneseni argumenti, kao i oni koje ćemo i dalje iznositi. Mislimo da je sada ozbiljan trenutak da se još jednom razmotri taj Sporazum a posebno kad imamo nove argumente koji govore protiv ratifikacije, kaže Dubravka Šuica, te naglašava: - I dalje se Äudim njihovoj brzini, a zanimaju nas i razlozi zbog kojih se u ovom trenutku ide u ratifikaciju. Nije mi jasno tko ili što nas požuruje - kaže Šuica. |
Mladen Marelić, SDP-ov saborski zastupnik s KorÄule, smatra da Skupština dubrovaÄko-neretvanske županije nije trebala raditi nikakve predstave, već vjerovati Vladi i premijeru Milanoviću.
- Vlada i premijer su odgovorni i u svakom pogledu znaju štititi i zalagati se za hrvatske interese, a sve ostalo su sitne politikantske igrice i pokušaji skupljanja politiÄkih bodova - kaže Marelić te istiÄe:
- Ratifikacija tog sporazuma još nije uvrštena u saborski dnevni red i mislimo da je najbolje da Vladu i resorno ministarstvo pustimo na miru da pripreme sve potrebne materijale, nakon Äega ćemo znati konaÄne i potpune Äinjenice. Vlada će odluÄiti kad je spremna poslati sporazum u Sabor, a možda će ocijeniti je li uopće potrebna ratifikacija, jer nitko ne ucjenjuje Hrvatsku, a Vlada i SDP će uÄiniti ono što je najbolje za hrvatski interes.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
