Hrvatski graÄ‘ani najbogatiji su meÄ‘u svim susjedima u regiji koji nisu u EU. Druga strana iste medalje, nažalost, glasi da je osim po privatnoj imovini Hrvatska i neslavni lider po visini duga, pokazuje Allianzovo IzvješÄ‡e o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report).
Tradicionalno, najprosperitetnije se živi u Švicarskoj Äija je prosjeÄna bruto financijska imovina iznosi 214.790 eura. Iako možda ne stojimo loše u regiji, sa 9724 eura bruto imovine po glavni stanovnika, Hrvatska je Äak 22 puta lošija od Švicarske! InaÄe, na svjetskoj listi plasirali smo se na 31. mjesto, piše Poslovni dnevnik.
Allianz je u svojem izvješÄ‡u zemlje podijelio u tri grupe, a Hrvatska se nalazi u skupini srednje bogatih Äiji prihod iznosi izmeÄ‘u 75 posto i 150 posto prosjeÄnoga svjetskog prihoda, odnosno meÄ‘u države u kojima je prosjeÄna neto financijska imovina po stanovniku veća od 4500 eura. S imovinom od 9724 eura Hrvatska je predvodnica u regiji zemalja istoÄne Europe koje nisu Älanice EU.
Primjerice, znatno iza Hrvatske nalaze se Turska s nešto manje od 3000 eura po stanovniku, te Rusija sa 2570 eura. ProsjeÄno bogatstvo hrvatskoga graÄ‘anina znatno je palo prošle godine, Äak 11,2 posto. Nakon tog smanjenja neto financijska imovina u 2011. bila je šest posto niža od rekordne vrijednosti koju je dosegla prije krize 2007. godine.
Allianz u izvješÄ‡u naglašava da, promatra li se još širi vremenski okvir, rast financijske imovine u Hrvatskoj od 4,7 posto koliko je iznosila godišnja stopa od 2000. ukazuje da je bliži njemaÄkom nego regionalnom prosjeku, jer je regija istoÄne Europe rasla 11,6 posto. To je posljedica Äinjenice da je u stopu s imovinom rastao i privatni dug.
"Hrvatska je tu prva u regiji s dugom od 4240 eura po stanovniku ili 41,1 posto BDP-a. ZnaÄi da je dug kućanstava znatno iznad prosjeka Älanica EU iz istoÄne Europe koji iznosi 35,9 posto BDP-a", stoji u izvješÄ‡u.Intrigantan podatak u izvješÄ‡u, koji će bez sumnje izazvati brojne polemike, broj je vrlo bogatih.
Uzme li se kriterij da najvišu stepenicu bogatstva Äini imovina od 26.800 eura, zakljuÄak je da je u Hrvatskoj bogato 400.000 ljudi ili oko desetine stanovništva.
Tomo Vrdoljak, dvadesetosmogodišnji student na Kineziološkom fakultetu postavio je novi rekord u dubinskom ronjenju na dah ! PoÄetkom rujna u akvatoriju Primoštena uz pomoć ronilaÄkog centra Manta i svojih najbližih prijatelja i naravno uz nazoÄnost sudaÄke organizacije zaronio je bez peraja na dubinu od 58 metara.
To je Tomi već peto rušenje hrvatskog rekorda, a " veliko plavetnilo " mu je postalo izazov prije PET godina. Od tada ovu ekstremnu sportsku disciplinu doživljava kao sport za odluÄne...
- Htio sam i na 60 metara ali nije išlo. Ima vremena, ne treba puno žaliti za propuštenim. Sada ćemo se odmoriti od zarona, idem u Požegu dva mjeseca kao dragovoljac u vojsku, onda se vraćam u Split, moram završiti fakultet i u rujnu planiram upisati ÄasniÄku školu. A ronjenje će ove zime malo priÄekati.
Kolika je konkurencija u tvojoj disciplini?
- Ima nas tridesetak, izdvojio bi svoje najveće konkurente: Domagoj Jakovac, Slaven Ćubrić, Tomislav SviliÄić... Svi smo zaljubljeni u dubine.
Kako izgleda zaron na 58 metara?
- Treba biti zaista maksimalno koncentriran. Prije zarona se odmaram ležeći na površini mora, ne razmišljam o niÄemu, samo želim uravnotežiti disanje. Onda krenem u zaron i nakon izvjesnog vremena sam kliziš po konopu u dubinu. S povratkom na površinu to traje oko dvije i po minute. Sigurnosni ronioci me prate, u sluÄaju neželjene situacije ispucavaju me padobranom na površinu.
Je li bilo nekad paniÄnih situacija ?
- Pa i nije. Zahvaljujući dobroj ekipi sve ide kao podmazano. Hvala mojoj curi Loriani, Aniski i Lorenzu, i mom prijatelju Hrvoju. Teško bez ovakve ekipe. Iskoristio bi ovu priliku i kolegama Boži, Veljanu i Goranu Äestitao na osvojenoj tituli svjetskih prvaka. Bravo momci!
Djevojka Loriana te u dubinama, "na konopu" kao dio sigurnosne ekipe prati tvoj zaron. Sigurno se brine?!
- Ja joj uvijek kažem - ne brini se.. pa šta je 58 metara koliko je naša ljubav duboka...
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
