GrÄko udruženje marina (GMA) javlja o brojnim odlascima plovila u stranom vlasništvu, nakon što su od 1. sijeÄnja uvedeni novi porezi na jahte. Prema podacima GMA, strani vlasnici brodova, koji su uglavnom državljani Velike Britanije, NjemaÄke, Italije, Francuske i Austrije, sele svoje brodove u Crnu Goru, Hrvatsku i Tursku, pišu Vijesti.me.
MeÄ‘unarodne organizacije i udruženja koja djeluju u pomorskom turistiÄkom sektoru, upozorile su svoje Älanove na nove namete koje je GrÄka uvela, tako da su neke od njih najavile i žalbe institucijama Europske unije zbog novih poreznih opterećenja, javljaju lokalni mediji. Vlasnike brodova uznemirila je i mogućnost da lokalne carinske i porezne vlasti zadrže njihova plovila u sluÄaju da ne mogu da platiti dodatne poreze. U komentarima na raÄun novih poreza, vlasnici plovila navode da cÌe takav razvoj situacije znaÄiti gubitak prihoda za lokalnu zajednicu, marine, ali i cijelu GrÄku.
Kao primjer navodi se Italija, koja je 2012. takoÄ‘er povisila poreze na jahte, što je rezultiralo odlaskom 30.000 plovila iz talijanskih marina. Na kraju je talijanska Vlada popustila i strane vlasnike oslobodila placÌanja dodatnih nameta.
Prema prvim objavljenim i nepotpunim rezultatima prometa u Kopru je prošle godine pretovareno više od 600.000 TEU-a, a ukupan promet je po prvi puta u povijesti premašio brojku od 18 milijuna tona, piše Novi list. Prema takoÄ‘er neslužbenim brojkama u rijeÄkoj je luci u istom razdoblju ostvaren promet neznatno veći od 9 milijuna tona, što je bolji rezultat u odnosu na 2012. godinu, ali iskljuÄivo zaslugom povećanja prometa tekućeg tereta u Janafovoj luci u Omišlju.
Tamo je pretovareno 5,085 milijuna tona sirove nafte i naftnih derivata, što je oko 25 posto više nego u 2012. godini kada je promet iznosio 4,042 milijuna tona. Bitno je drugaÄija statistika za suhe terete, gdje bi konaÄni rezultat trebao biti na razini oko 4 milijuna tona, što je oko 11 posto manje nego 2012. godine kada je Rijeka imala promet od oko 4,5 milijuna tona. Iako još uvijek nema preciznih pokazatelja po strukturi tereta izvjesno je kako se najveći podbaÄaj bilježi u rasutom teretu, gdje terminal u Bakru veći dio godine uopće nije radio, niti je bilo brodova, pa je u prvih 10 mjeseci prošle godine zabilježen ogroman pad prometa od 66 posto.
Iz toga proizlazi kako je bitno podbacio plan za prošlu godinu, jer je Uprava Luke Rijeka najavljivala oko 5 milijuna tona tereta, što se nije dogodilo, te je umjesto dodatnih 500.000 tona promet manji za istu brojku. Nekog znaÄajnijeg pozitivnog pomaka nije bilo niti na kontejnerskom terminalu Brajdica, gdje su planovi s poÄetka prošle godine bili vrlo ambiciozni i ciljali su povećanje od 24 posto i rezultat od oko 157.000 TEU-a. Prekrcano je 131.310 TEU-a, što je za 3,7 posto veći promet nego u 2012. godini, ali definitivno premalo ukoliko se uzme u obzir da je u srpnju prošle godine izgraÄ‘ena nova obala, dopremljeni i stavljeni u funkciju novi kontejnerski mostovi, a kapacitet povećan do 600.000 TEU-a, što je promet koji ima Koper.
AGCT, tvrtka koja upravlja terminalom i u većinskom je vlasništvu filipinskog ICTSI-ja, uz proširenje terminala, dobila je priliku poslovati u drugaÄijim okolnostima, jer je Hrvatska postala Älanicom EU-a, Äime su otklonjene administrativne prepreke u odnosu na konkurenciju u Kopru i Trstu. Od kontejnerskog prometa se svakako oÄekivalo više. Direktor AGCT-a Phillip Marsham ipak istiÄe da je, s obzirom na stanje na tržištu, ostvaren dobar rezultat.
– Rekao bih da smo imali odreÄ‘ene pretpostavke oko brodarskog tržišta, kao i oko ulaska Hrvatske u EU. Jesu li rezultati onakvi kakve smo oÄekivali prije godinu dana – ne, nisu. Ali kada pogledamo zbivanja na tržištu i Äinjenicu da tri velika brodara, CMA CGM, Maersk i MSC formiraju zajedniÄku mrežu servisa, kako bi bili profitabilniji i opstali na tržištu, to utjeÄe i na ostvarene rezultate, a ujedno nam pokazuje i realnu sliku stanja na tržištu, kaže Marsham.
Dobra vijest je, po njegovim rijeÄima, da je Rijeka već uvrštena u raspored P3 servisa kojeg formiraju tri giganta pomorskog kontejnerskog prijevoza. ÄŒeka se objava detalja aranžmana, pa se oÄekuju pozitivni pomaci, koje već donosi Älanstvo Hrvatske u EU zbog jednakih uvjeta poslovanja kao i u ostalim lukama sjevernog Jadrana.
– Interes je sve veći, a u 2014. godini se nadamo da ćemo ga pretvoriti u konkretne rezultate. Hrvatska je u EU ušla tek u srpnju 2013., što se zajedno s ekonomskom krizom odražava na poslovanje. Mnoge će stvari uskoro biti definirane, prvenstveno planovi i strategije svih brodara koji tiÄu Rijeku, ali i dogovori s potencijalnim partnerima i tada ćemo moći govoriti o konkretnijim planovima. Planirana obnova željeznice jedan je od kljuÄnih faktora za buduće poslovanje, kaže Marsham, koji važnu ulogu vidi u suradnji s Lukom Rijeka, posebno u smislu planirane gradnje pozadinskog terminala Škrljevo.
– Problem velikog broja luka u Europi je što se nemaju gdje širiti kad dosegnu odreÄ‘enu veliÄinu, a nama će taj terminal mnogo znaÄiti upravo po tom pitanju. OÄekujemo rast. Koliko, još je rano govoriti. Na nama je da ponudimo najbolju moguću uslugu po vrlo kompetitivnim cijenama, kaže Marsham dodajući kako su za Brajdicu ciljana tržišta Hrvatska, Srbija, Bosna, sve zanimljivija MaÄ‘arska, SlovaÄka, te južna NjemaÄka i Austrija.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
