Rijeka zaostaje za lukom Koper

•  January.07.2014
•  24 Comments

Prema prvim objavljenim i nepotpunim rezultatima prometa u Kopru je prošle godine pretovareno više od 600.000 TEU-a, a ukupan promet je po prvi puta u povijesti premašio brojku od 18 milijuna tona, piše Novi list. Prema takoÄ‘er neslužbenim brojkama u riječkoj je luci u istom razdoblju ostvaren promet neznatno veći od 9 milijuna tona, što je bolji rezultat u odnosu na 2012. godinu, ali isključivo zaslugom povećanja prometa tekućeg tereta u Janafovoj luci u Omišlju.

Tamo je pretovareno 5,085 milijuna tona sirove nafte i naftnih derivata, što je oko 25 posto više nego u 2012. godini kada je promet iznosio 4,042 milijuna tona. Bitno je drugačija statistika za suhe terete, gdje bi konačni rezultat trebao biti na razini oko 4 milijuna tona, što je oko 11 posto manje nego 2012. godine kada je Rijeka imala promet od oko 4,5 milijuna tona. Iako još uvijek nema preciznih pokazatelja po strukturi tereta izvjesno je kako se najveći podbačaj bilježi u rasutom teretu, gdje terminal u Bakru veći dio godine uopće nije radio, niti je bilo brodova, pa je u prvih 10 mjeseci prošle godine zabilježen ogroman pad prometa od 66 posto.

Iz toga proizlazi kako je bitno podbacio plan za prošlu godinu, jer je Uprava Luke Rijeka najavljivala oko 5 milijuna tona tereta, što se nije dogodilo, te je umjesto dodatnih 500.000 tona promet manji za istu brojku. Nekog značajnijeg pozitivnog pomaka nije bilo niti na kontejnerskom terminalu Brajdica, gdje su planovi s početka prošle godine bili vrlo ambiciozni i ciljali su povećanje od 24 posto i rezultat od oko 157.000 TEU-a. Prekrcano je 131.310 TEU-a, što je za 3,7 posto veći promet nego u 2012. godini, ali definitivno premalo ukoliko se uzme u obzir da je u srpnju prošle godine izgraÄ‘ena nova obala, dopremljeni i stavljeni u funkciju novi kontejnerski mostovi, a kapacitet povećan do 600.000 TEU-a, što je promet koji ima Koper.

AGCT, tvrtka koja upravlja terminalom i u većinskom je vlasništvu filipinskog ICTSI-ja, uz proširenje terminala, dobila je priliku poslovati u drugačijim okolnostima, jer je Hrvatska postala članicom EU-a, čime su otklonjene administrativne prepreke u odnosu na konkurenciju u Kopru i Trstu. Od kontejnerskog prometa se svakako očekivalo više. Direktor AGCT-a Phillip Marsham ipak ističe da je, s obzirom na stanje na tržištu, ostvaren dobar rezultat.

– Rekao bih da smo imali odreÄ‘ene pretpostavke oko brodarskog tržišta, kao i oko ulaska Hrvatske u EU. Jesu li rezultati onakvi kakve smo očekivali prije godinu dana – ne, nisu. Ali kada pogledamo zbivanja na tržištu i činjenicu da tri velika brodara, CMA CGM, Maersk i MSC formiraju zajedničku mrežu servisa, kako bi bili profitabilniji i opstali na tržištu, to utječe i na ostvarene rezultate, a ujedno nam pokazuje i realnu sliku stanja na tržištu, kaže Marsham.

Dobra vijest je, po njegovim riječima, da je Rijeka već uvrštena u raspored P3 servisa kojeg formiraju tri giganta pomorskog kontejnerskog prijevoza. ÄŒeka se objava detalja aranžmana, pa se očekuju pozitivni pomaci, koje već donosi članstvo Hrvatske u EU zbog jednakih uvjeta poslovanja kao i u ostalim lukama sjevernog Jadrana.

– Interes je sve veći, a u 2014. godini se nadamo da ćemo ga pretvoriti u konkretne rezultate. Hrvatska je u EU ušla tek u srpnju 2013., što se zajedno s ekonomskom krizom odražava na poslovanje. Mnoge će stvari uskoro biti definirane, prvenstveno planovi i strategije svih brodara koji tiču Rijeku, ali i dogovori s potencijalnim partnerima i tada ćemo moći govoriti o konkretnijim planovima. Planirana obnova željeznice jedan je od ključnih faktora za buduće poslovanje, kaže Marsham, koji važnu ulogu vidi u suradnji s Lukom Rijeka, posebno u smislu planirane gradnje pozadinskog terminala Škrljevo.

– Problem velikog broja luka u Europi je što se nemaju gdje širiti kad dosegnu odreÄ‘enu veličinu, a nama će taj terminal mnogo značiti upravo po tom pitanju. Očekujemo rast. Koliko, još je rano govoriti. Na nama je da ponudimo najbolju moguću uslugu po vrlo kompetitivnim cijenama, kaže Marsham dodajući kako su za Brajdicu ciljana tržišta Hrvatska, Srbija, Bosna, sve zanimljivija MaÄ‘arska, Slovačka, te južna Njemačka i Austrija.