U dnevnom tisku na Dan pomoraca proÄitao sam Äestitku resornog ministra Siniše Hajdaša DonÄića i - osim velikih planova za budućnost - naletjeo na njegovu tvrdnju da “u ovom trenutku više od 14.000 naših pomoraca plovi svjetskim morima”.
Taj nam podatak govori da se Äelni Äovjek hrvatskog pomorstva nije ni potrudio doći do preciznijih informacija, jer imamo upravo dvostruko više, odnosno oko 28.000 Älanova posada i svih ostalih radnika u brodarstvu.
Takva ministrova konstatacija govori nam i o tome da u svim državnim strukturama nedostaje ljudi od struke, pa onda ne treba Äuditi da se u Ministarstvu pomorstva malo se govori o oneÄišÄ‡enju zraka i mora koje dolazi od trgovaÄkih, ali i putniÄkih brodova.
Naime, tema o utjecaju brodskih ispušnih plinova na okoliš vrlo je aktualna od Amerike preko Europe do Azije, pri Äemu treba znati da je Kalifornija je prva zemlja u svijetu koja se okrenula tom gorućem problemu današnjice. Svi brodovi kao pogonsko gorivo koriste naftu s visokom razinom sumpora od 3,5 posto, što je u SAD-u kategorizano kao kancerogena smjesa.
Prema podacima ameriÄke Agencije za zaštitu okoliša, putniÄki brod koji plovi na teško gorivo s visokim postotkom sumpora ispušta jednaku koliÄinu plinova kao 14.000 automobila.
Upravo zbog spomenutih negativnih uÄinaka, kalifornijske vlasti zatražile su od MeÄ‘unarodne pomorske organizacije (IMO) da svi trgovaÄki brodovi koji uplovljavaju u luke Los Angeles, Long Beach, San Francisco i Oakland moraju svoje strojeve “prebaciti” s pogona na teško gorivo s udjelom sumpora od 3,5 posto na “pomorska goriva” s udjelom sumpora od samo 1 posto ili Äak 0,5 posto, i to već na udaljenosti od 24 milje od otoka i obale Kalifornije. No, od poÄetka ove, 2014. godine, tamošnje su vlasti uÄinile korak unaprijed i snizile granicu udjela sumpora u brodskim gorivima na samo 0,1 posto!
Takve propise već “kopiraju” i zapadnoeuropske države, ali i Turska, Äiji zakon nalaže da svi trgovaÄki brodovi moraju koristiti gorivo s najviše 1 posto sumpora, a tijekom boravka u lukama pomoćni strojevi moraju ispuštati 0.1 posto sumpora.
Praksu sa zapadne obale poÄele su primjenjivati i savezne države na istoÄnoj obali SAD-a, pa brodovi moraju ploviti na gorivo s udjelom od 1 posto sumpora već na 200 milja od obale.
Budući da se primjena strogih ekoloških propisa u Sredozemlju, pa tako i Jadranu najavljuje tek za 2020. godinu, postavlja se pitanje može li Hrvatska nešto sliÄno napraviti prije tog roka? Ruke su nam ipak dijelom vezane, jer se u takvim sluÄajevima malo toga može obaviti bez suglasnosti ostalih jadranskih država.
No, imajući u vidu Äinjenicu da Hrvatska (ne)posredno živi od mora, pogotovo od turizma koji u našu zemlju donosi 7 milijardi eura godišnje, logiÄno je zapitati se zbog Äega naše vlasti ne bi primijenile zakone koji bi preventivno štitili Jadransko more, život u njemu i na njegovim obalama. Za oštrije mjere prema trgovaÄkim brodovima koji uplovljavaju u naše teritorijalne vode ne bi smjelo biti prepreka, jer Vlada RH samo mora uputiti prijedlog IMO-u da se meÄ‘unarodni propisi što prije poÄnu primjenjivati u Jadranu, dok smo za boravak brodova u lukama već “pokriveni” važećom ekološkom direktivom EU-a.
I za putniÄke brodove postoje rješenja koja bi se mogla pogotovo primjenjivati na našim budućim terminalima, a jedno od alternativnih rješenja za smanjenje utjecaja na okoliš jer spajanje brodova na obalne izvore elektriÄne energije kako bi se smanjio rad “klasiÄnih” pomoćnih strojeva, ali ne treba zaboraviti ni na ugradnju katalizatora na dimnjake.
Naravno, ni vodeće svjetske pomorske nacije ne prežu od sustava nadzora i sankcija, jer se uvijek naÄ‘u neodgovorni brodari i unajmitelji brodova koji se - prvenstveno radi štednje i utrke za profitom - pokušavaju provući ispod žice i pronaći rupe u strogim propisima.
Francuska tako koristi integrirani sustav nadzora oneÄišÄ‡enja mora s brodova korištenjem mornariÄkih i carinskih zrakoplova koji su opremljeni posebnim daljinskim senzorima. Je li Hrvatska spremna i za takve vrste izazova?!
Puštanjem prvog srpnja u promet nove trajektne luke u Gaženici brojnim zadarskim otoÄanima ionako kompliciran život mogao bi se dodatno zakomplicirati, pa Äak i poskupjeti. Naime, izmještanje kompletnog trajektnog prometa iz gradskog središta na pet kilometara udaljenu industrijsku periferiju, najvećem broju otoÄana putovanje do Zadra produljit će u prosjeku za nekih petnaestak minuta.
Pitanja bez odgovora
Duže putovanje logiÄno pretpostavlja i veću cijenu karte, a kada napokon i stignu do Gaženice, otoÄanima je potreban organizirani putniÄki prijevoz do poluotoka, koji takoÄ‘er treba platiti.
Osim toga, planirano je da se postojećim trajektnim linijama s otoka prema Gaženici pridruži samo jedna nova brodska linija za poluotok, i to na relaciji Zadar-Preko, s Äime se otoÄani zapadnog dijela zadarskog arhipelaga nikako ne mogu složiti.
Da na ova i druga otvorena pitanja otoÄani ne bi Äekali rješenja do sedmog mjeseca, OtoÄni sabor je odluÄio već idućeg tjedna sazvati sastanak sa svim lokalnim i državnim tijelima odgovornim za preseljenje trajektnog prometa u Gaženicu.
- OtoÄani žele navrijeme znati što ih Äeka – kaže predsjednik OtoÄnog sabora Denis Barić.
Na zadnjem sastanku u Gospodarskoj komori izmeÄ‘u predstavnika Agencije za obalni linijski promet, Gospodarske komore, brodara te predsjednika mjesnih odbora i otoÄnih općina Zadarske županije, kaže Barić, zatraženo je da se nova brodska linija, osim za Preko, uvede iz za zapadnu stranu Dugog otoka, odnosno mjesto Brbinj, ali konaÄni dogovor još nije postignut.
- Preseljenjem trajekta u Gaženicu na poluotoku ostaje tzv. bijela flota, putniÄki brodovi i katamarani.
To u sluÄaju Dugog otoka, konkretno na zapadnom dijelu otoka, za mjesta Savar, Luka, Brbinj i Božava, znaÄi da će ostati bez brodske veze s poluotokom. Zbog toga tražimo da se uz postojeću trajektnu liniju uvede i dodatna brodska linija iz Brbinja do poluotoka – kaže Barić, koji smatra da bi zbog Gaženice svi brodari trebali provesti reorganizaciju plovnih putova na dobrobit otoÄana.
- Problem je što će biti i s putniÄkim terminalom. On se, kao što znate, još nije poÄeo graditi, a kada se ljudi s trajekta iskrcaju, trebat će se negdje i skloniti dok im ne doÄ‘e autobus ili možda bolniÄko vozilo jer se zna da na otocima živi uglavnom starije stanovništvo koje u Zadar najÄešÄ‡e putuje radi posjeta lijeÄnicima.
Tu je i problem plaćanja prijevoza do grada. Hoće li otoÄani za to imati subvencije ili će morati posegnuti u svoje ionako sve siromašnije džepove? – pita se Barić podsjećajući da je Agencija za obalni linijski promet ove godine dobila znaÄajno manja sredstva za subvencije.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
