Hrvatskih 106 luka nautiÄkog turizma prošle je godine ostvarilo 686,7 milijuna kuna ukupnog prihoda ili Äetiri posto više nego u godini prije, a većina tog prihoda, 73,5 posto ili 504,7 milijuna kuna, ostvareno je od iznajmljivanja vezova, što je porast od 3,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Promatrano po šest jadranskih županija, s najvećim prihodom prošle godine u lukama nautiÄkog turizma od 191,8 milijuna kuna može se pohvaliti Šibensko-kninska županija, koja je zabilježila i najveći porast tog prihoda u odnosu na 2012., za 17,2 posto.
Taj je porast i važniji kad se zna da se ta županija s ukupno 14 luka nautiÄkog turizma nalazi na trećem mjestu meÄ‘u jadranskim županijama, iza prve Primorsko-goranske županije koja ima ukupno 32 luke i druge Zadarske županije s 23 luke nautiÄkog turizma. No, za razliku od luka sa šibenskog podruÄja, nautiÄke luke Primorsko-goranske županije su s prihodom od 97,7 milijuna kuna prihoda prošle godine zabilježile pad od 1,3 posto u odnosu na 2012.
Nešto malo veći porast, od 1,8 posto, na 102,7 milijuna kuna prihoda, imale su nautiÄke luke Splitsko-dalmatinske županije, za tri posto, na 35 milijuna kuna rasli su prihodi nautiÄkih luka u DubrovaÄko-neretvanskoj županiji, dok su u Istarskoj pali za najvećih 4,1 posto, na 115,8 milijuna kuna.
1. Završene su javne rasprave o Nacrtu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Niste zadovoljni, poput vaših kolega iz ostalih županija?
- Teško je biti zadovoljan s ovakvim zakonskim prijedlogom nakon deset godina Äekanja na novi Zakon. U ministarstvo su stigle stotine stranica primjedbi i svi se mi iz ovih županijskih službi diljem obale gotovo kao jedan slažemo oko temeljne Äinjenice da će novi Zakon, bude li ovako prihvaćen, dosad decentralizirana sredstva namijenjena pomorskom dobru i ostvarena u lokalu, povući i utopiti u državni proraÄun. To je korak unatrag, a županije ostaju bez polovice dosadašnjih prihoda koji su se u dogovoru s gradovima i općinama vraćali u zaštitu i unaprjeÄ‘enje obale, što je dobro funkcioniralo.
Gradili smo solidan sustav koji ovaj zakonski prijedlog razgraÄ‘uje, a sada se dio tih namjenskih prihoda troši na formiranje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom sa šest podružnica, koje će raditi isti posao kao postojeći županijski odjeli! Da bi Agencija radila, dakako treba novac, koji se dosad dijelio na tri jednaka dijela državi, županiji i lokalnoj samoupravi.
Sada ide na Äetiri dijela, pri Äemu će država i rad agencije uzeti polovicu! ÄŒak i prihod županije od naknade za pomorsko dobro koju plaća osam tisuća plovila s registracijom ŠB postaje državnim, a nama se iz ruku izbija 1,1 milijun kuna. Umjesto s ukupno 4,5 milijuna koje smo vraćali u obalu, u startu gubimo 50 posto.
2. Što je, po Vama najslabija karika u sustavu pomorskog dobra?
- Pa upravo ono što je bilo najlakše poboljšati uz razmjerno malo novca! A to su struÄni djelatnici u resornom ministarstvu zaduženi za granice pomorskog dobra. Trebalo je zaposliti još nekoliko ljudi na tim mjestima, a ne formirati nepotrebnu Agenciju koja će umjesto ministarstva utvrÄ‘ivati granice pomorskog dobra, ali opet putem postojećih povjerenstava u županijama. Usko grlo upravo je u ministarstvu, a pitanje svih pitanja u problematici pomorskog dobra upravo su njegove granice. Sve ostalo, poput koncesija i nekih praktiÄnih, životnih problema s kakvima se susrećemo u radu, lakše je rješavati.
3. Rok za donošenje Zakona bio je 1. ožujka. Budući da je prošao, oÄekujete li sada žurnu proceduru?
- Ne, uvjerena sam da do ove sezone Zakon neće biti donesen. Uostalom, treba analizirati i sve primjedbe, a nije ih malo. Evo još nekih: općine i mali gradovi ostali su u zapećku zakona, premda donose prostorne planove. Postoji oÄito, nepovjerenje države u njihov odnos prema obali, a nisu to baš “lokalni” šerifi kako se neopravdano nerijetko misli, jer su i oni obvezni raditi po zakonu.
Općine bi trebale autonomno odluÄivati o komunalnim vezovima, to bi bilo najprirodnije. Kao što nisam zadovoljna što se luÄke kapetanije ne spominju u smislu nadzora na pomorskom dobru. Nažalost kapetanije su nam kadrovski poharane, a umjesto nadzora koji su najbolje obavljali njihovi inspektori, već su zadužene za prikupljanje naknade od brodica - što su inaÄe, do juÄer radili već dobro uhodani županijski uredi!
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
