Jadranka Fržop: Županije ostaju bez polovice dosadašnjih prihoda za obalu

- Teško je biti zadovoljan s ovakvim zakonskim prijedlogom nakon deset godina čekanja na novi Zakon. U ministarstvo su stigle stotine stranica primjedbi i svi se mi iz ovih županijskih službi diljem obale gotovo kao jedan slažemo oko temeljne činjenice da će novi Zakon, bude li ovako prihvaćen, dosad decentralizirana sredstva namijenjena pomorskom dobru i ostvarena u lokalu, povući i utopiti u državni proračun. To je korak unatrag, a županije ostaju bez polovice dosadašnjih prihoda koji su se u dogovoru s gradovima i općinama vraćali u zaštitu i unaprjeÄ‘enje obale, što je dobro funkcioniralo. 

Gradili smo solidan sustav koji ovaj zakonski prijedlog razgraÄ‘uje, a sada se dio tih namjenskih prihoda troši na formiranje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom sa šest podružnica, koje će raditi isti posao kao postojeći županijski odjeli! Da bi Agencija radila, dakako treba novac, koji se dosad dijelio na tri jednaka dijela državi, županiji i lokalnoj samoupravi. 

Sada ide na četiri dijela, pri čemu će država i rad agencije uzeti polovicu! ÄŒak i prihod županije od naknade za pomorsko dobro koju plaća osam tisuća plovila s registracijom ŠB postaje državnim, a nama se iz ruku izbija 1,1 milijun kuna. Umjesto s ukupno 4,5 milijuna koje smo vraćali u obalu, u startu gubimo 50 posto.

2. Što je, po Vama najslabija karika u sustavu pomorskog dobra?

- Pa upravo ono što je bilo najlakše poboljšati uz razmjerno malo novca! A to su stručni djelatnici u resornom ministarstvu zaduženi za granice pomorskog dobra. Trebalo je zaposliti još nekoliko ljudi na tim mjestima, a ne formirati nepotrebnu Agenciju koja će umjesto ministarstva utvrÄ‘ivati granice pomorskog dobra, ali opet putem postojećih povjerenstava u županijama. Usko grlo upravo je u ministarstvu, a pitanje svih pitanja u problematici pomorskog dobra upravo su njegove granice. Sve ostalo, poput koncesija i nekih praktičnih, životnih problema s kakvima se susrećemo u radu, lakše je rješavati.

3. Rok za donošenje Zakona bio je 1. ožujka. Budući da je prošao, očekujete li sada žurnu proceduru?

- Ne, uvjerena sam da do ove sezone Zakon neće biti donesen. Uostalom, treba analizirati i sve primjedbe, a nije ih malo. Evo još nekih: općine i mali gradovi ostali su u zapećku zakona, premda donose prostorne planove. Postoji očito, nepovjerenje države u njihov odnos prema obali, a nisu to baš “lokalni” šerifi kako se neopravdano nerijetko misli, jer su i oni obvezni raditi po zakonu. 

Općine bi trebale autonomno odlučivati o komunalnim vezovima, to bi bilo najprirodnije. Kao što nisam zadovoljna što se lučke kapetanije ne spominju u smislu nadzora na pomorskom dobru. Nažalost kapetanije su nam kadrovski poharane, a umjesto nadzora koji su najbolje obavljali njihovi inspektori, već su zadužene za prikupljanje naknade od brodica - što su inače, do jučer radili već dobro uhodani županijski uredi!