Gat Vrulje je završen, a do svečanog otvorenja, najvjerojatnije koncem ovog mjeseca, dijeli ga tek tehnički pregled dijela gata od strane Ministarstva graditeljstva. Za to vrijeme, prema riječima Joška Šupe, ravnatelja Državne Lučke uprave u
Šibeniku, nema problema oko prihvata
brodova i normalnog odvijanja prometa na osnovi privremene suglasnosti Lučke kapetanije.
Problema oko plovidbenog reda trajekata i
brodova na kružnim putovanjima, kao, uostalom, i teretnog i wprometa u mirovanju nije bilo ni tijekom realizacije projekta “teškog” oko 10 milijuna eura.
Gradnja gata kreditiranog novcem Europske banke za obnovu i razvoj, uz jamstvo Vlade RH, od početka je uvažavala i respektirala normalno funkcioniranja života u tom iznimno frekventnom dijelu Šibenika. Da nije bilo poslovnih problema splitskog “Konstruktora”, prvog izvođača radova koji je još 2011. godine otvorio gradilište, projekt bi odavno bio okončan.
Ipak, probijanje roka nije povisilo njegovu cijenu, a “Pomgrad Inženjering” koji je u ožujku prošle godine preuzeo i nastavio započeti posao “tvrtke sugrađanina” doista se, ističe Šupe, angažirao da gat i u funkcionalnom i u izvedbenom te u svakom drugom smislu bude reprezentativni primjer projekata koji zaslužuju atribut izvrsnosti.
Rekonstruirani gat Vrulje uređenu obalu produžio je, inače, za dodatnih 500 metara te stvorio preduvjete za odvijanje međunarodnog i domaćeg putničkog prijevoza izvan sadašnje lokacije na gatu Krka, te kruzera dužine do 260 metara.
- Dobili smo četiri veza, dva su za međunarodni promet, od kojih je jednom pripala obalna linija dužine 200 metara, a predviđen je za prihvat najvećih kruzera koji mogu ući kroz Kanal sv. Ante, drugi je nešto manji, dužine 152 metara. Ostala dva veza služe za domaći linijski promet kako bi se rasteretio mul Krka. Karakteristika gata Vrulje jest pristupačnost. Nalazi se nadohvat stare gradske jezgre s kojom smo povezani šetnicom, a naša je prednost i u tome što imamo riješen prostor za autobuse, ukrcaj je brz i jednostavan, a organizacija kratkih izleta gostiju nije nikakav problem jer prometnom komunikacijom kroz tunel posjetitelji vrlo brzo mogu stići do željene destinacije - ističe Šupe.
Sadašnje uređeno parkiralište, za tu će svrhu poslužiti tek do početka gradnje reprezentativne zgrade lučkog terminala. Duž parkirališnog prostora uređen je hortikulturalni dio, duž gata postavljena je i nova javna rasvjeta.
Read More
Nakon što je proteklog tjedna u
“Jadrolinijinu” flotu uplovio novi trajekt “Krk” koji već “tuče” more na liniji Valbiska – Merag, između otoka Krka i Cresa, do kraja ovog mjeseca očekuje se priključivanje i
broda “Mljet”, istovjetnog kapaciteta od 600 putnika i 145 automobila.
Potvrđeno nam je to u sjedištu državne putničke kompanije čije se poslovodstvo poziva na najave iz “Uljanika”, s kojim je ugovoren 32 milijuna eura vrijedan posao izgradnje serije od četiri trajekta, pri čemu se posljednja dva, “Krk” i “Mljet”, opremaju i dovršavaju u riječkom “3. maju” koji je u vlasništvu pulskog brodogradilišta.
Time bi trebao biti okončan optimistično najavljivani projekt izgradnje četiriju brodova na pulskim navozima, koji se pretvorio u veliki problem za “Jadroliniju” koja će barem dio uloženog novca pokušati vratiti kroz “penale”. Poznato je da su sva tri dosadašnja trajekta isporučena s “debelim” zakašnjenjem, a “Kornati”, prvi u seriji, imao je krupne greške u projektiranju, o čemu smo prvi pisali na ovim stranicama.
Zbog toga bi taj
brod, kako neslužbeno doznajemo, uskoro trebao otploviti s pruge Ploče – Trpanj na remont, i to samo četiri mjeseca nakon primopredaje.
U sličnom kontekstu treba gledati i uspoređivati trajekte bijele flote koji su na odlasku ili su već dobili novog vlasnika, poput “Krčanke”. Premda su također bili građeni na jadranskim navozima, konkretno u Kraljevici, i bili su relativno loše kopije tada očito popularnih grčkih trajekata, povezuju otoke s kopnom ili međusobno dulje od 40 godina.
U slučaju popularno zvanih “škovacera” ili “papuča” izlišno je govoriti o kapacitetu i komforu za putnike i posadu koji mogu zadovoljiti današnja mjerila, ali jedno im se ne može oduzeti, a to je činjenica da mogu uploviti u (gotovo) sve otočne luke starijeg “datuma izgradnje”.
Tri takva trajekta još su u pogonu, a s četvrtim smo se već odavno oprostili, jer će radnici reciklažne tvrtke “Metis” iz Kukuljanova pokraj Rijeke, koja je kupila brod za 163.000 kuna, pretvoriti lamarin u – staro željezo.
Read More
