Jučer je u Dubrovniku započelo drugo izdanje susreta „Adriatic Sea Forum - cruise, ferry, sail & yacht", međunarodnog putujućeg događanja posvećenog sektorima pomorskog turizma na Jadranu.
Cilj je Foruma, koji je ove godine organiziran u suradnji s Lučkom upravom Dubrovnik, Gradom
Dubrovnik, Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika i ACI Clubom, pružiti priliku za poslovne susrete koji stvaraju povoljno okruženje za nastanak ili produbljivanje zajedničkih inicijativa ili projekata te, istovremeno, omogućiti trenutke za promišljanje, usporedbu i analizu potencijala Jadrana kao jedinstvene, vrhunske turističke destinacije pomorskog turizma.
Nakon uvodnog pozdrava i kratkog predstavljanja grada domaćina, prezentaciju je održao dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić forum se nastavio prvom plenarnom sjednicom pod nazivom „Jadran: jedno more, jedna destinacija, jedan brend".
U sesiji, u kojoj su sudjelovali voditeljica Sektora za istraživanje i razvoj agencije Spirit Slovenija Maja Pak, izvanredni povjerenik ENIT-a – talijanske nacionalne agencije za turizam Cristiano Radaelli i ravnateljica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić – debatiralo se o realnim mogućnostima promoviranja Jadrana kao jedne turističke destinacije radi uvećanja pozitivnih efekata koji utječu na sve različite države regije.
Unatoč činjenici što su svi predavači izrazili svoje pozitivno mišljenje, naglašena je trenutna situacija u kojoj riječ „Jadran" izostaje u skoro svim promocijskim materijalima država i regija koje graniče sa Jadranskim morem.
Tijekom debate podvučena je potreba da se identificiraju instrumenti kojima bi se moglo doprinijeti učinkovitoj promociji jadranskog brenda.
U poslijepodnevnim satima, nakon stanke predsjednik Risposte Turismo Francesco di Cesare predstavio je novo izdanje „Adriatic Sea Tourism Report", istraživačkog izvješća o pomorskom turizmu na Jadranu koje se bavi sektorima kružnih putovanja, trajekata i nautike, a koje je izradilo društvo Risposte Turismo.
Što se tiče prometa kružnih putovanja, istraživanje društva Risposte Turismo pokazuje da će se u 2015. godini kroz jadranske luke koje sudjeluju u kružnim putovanjima prevesti oko 4,89 milijuna putnika (što je 5,05 posto više u odnosu na 2014. godinu) te će se izvršiti 3.072 pristajanja brodova (8,47 posto više nego lani).
Ti podaci plod su nacrta koji je društvo Risposte Turismo izradilo o prognozama za 15 i 20 jadranskih luka koje sudjeluju u kružnim putovanjima; za pristaništa na koja se u 2014. godini odnosilo 86,7 posto od ukupnog broja prevezenih putnika i gotovo sva pristajanja brodova.
Vrijedi istaknuti da navedeni porast neće nadoknaditi pad prometa kružnih putovanja zabilježen u 2014. godini (-10,9 posto u odnosu na 2013. godinu) te da će oporavak očekivan na Jadranu biti slabiji od onoga koji Risposte Turismo predviđa za Italiju do kraja 2015. godine (+5,4 % u odnosu na 2014. godinu).
Na razini pojedinačnih luka, u 2015. godini Venecija bi se trebala čvrsto održati na prvom mjestu s oko 1,63 milijuna prevezenih putnika na kružnim putovanjima (-5,7 posto) i 525 pristajanja brodova (+7,6 posto), a slijedit će je Dubrovnik s oko 870 tisuća putnika na kružnim putovanjima (+3,1 posto) i 584 pristajanja brodova (+1,2 posto) te Krf sa 670 tisuća putnika na kružnim putovanjima (bez promjene) i 405 pristajanja brodova (+2,5 posto).
Analizirajući promet kružnih putovanja po državama, novo izdanje izvješća „Adriatic Sea Tourism Report" potvrdilo je da u 2014. godini prvo mjesto zauzima Italija s oko 2,4 milijuna prevezenih putnika na kružnim putovanjima (52,6 posto od ukupnog broja putnika na Jadranu) i 768 pristajanja brodova (27,1 posto od ukupnog broja), slijedi je Hrvatska (oko 1,1 milijun putnika na kružnim putovanjima, što iznosi 24,9 posto od ukupnog broja te 1.247 pristajanja brodova, što iznosi 44 posto od ukupnog broja) te Grčka (oko 676 tisuća putnika na kružnim putovanjima, što iznosi 14,5 posto od ukupnog broja te 410 pristajanja brodova, što iznosi 14,5 % od ukupnog broja).
Što se tiče sektora trajekata, izvješće sadrži analizu putničkog prometa i pristajanja brodova za 40 luka Jadrana.
Prognoze za 2015. godinu, za 15 pristaništa u kojima se obavilo 58,4 posto ukupnog putničkog prometa u 2014. godini, pokazuju značajnu stabilnost u usporedbi s prethodnom godinom (17,31 milijuna putnika, +0,32 posto), a takav se rezultat očekuje i za broj pristajanja brodova predviđen do kraja godine (zahvaljujući rastu od +0,98 posto procjenjuje se da će broj pristajanja doseći 80 tisuća i 600).
Konkretnije, od analiziranih luka, Split bi u 2015. godini trebao ostvariti promet od više od 4 milijuna putnika (+3 posto), Zadar oko 2,2 milijuna (-3,2 posto), Krf više od 1,5 milijuna (bez promjene) i Ancona nešto više od 1 milijun (bez promjene).
U analizi putničkog prometa po državama za 2014. godinu, izvješće „Adriatic Sea Tourism Report" potvrdilo je vodstvo Hrvatske, osvojeno zahvaljujući nešto više od 9 milijuna prevezenih putnika (no ukupno 52,5 posto od sveukupnog jadranskog prometa) i oko 46 tisuća pristajanja brodova (no ukupno 57,4 posto od ukupnog broja zabilježenih pristajanja brodova).
Slijedi je Grčka s nešto više od 4 milijuna putnika te Italija koja je u 2014. godini zabilježila nešto više od 2 milijuna prevezenih putnika.
Osim kružnih putovanja i trajekata, izdanje izvješća „Adriatic Sea Tourism Report" za 2015. godinu bavi se svim vrstama pomorskog turizma te posvećuje značajan prostor i nautičkom sektoru. Nastavljajući istraživanje započeto 2013. godine, s prvim izdanjem izvješća, evidentirano je 325 marina s ukupno više od 78 tisuća vezova, tj. u prosjeku oko 240 vezova po marini, a taj je broj ostao nepromijenjen u 2014. godini.
Od zemalja na obali Jadrana, Italija je ponovno država s najviše marina. Drugo mjesto na podiju pripada Hrvatskoj (127 marina i oko 20.500 vezova), a treće mjesto dijele Slovenija i Crna Gora, od kojih prva ima 6 marina i 2.993 vezova, a druga 8 marina i 2.893 vezova.
Izvješće još sadrži i prognoze poslovanja za 2015. godinu za uzorak od 70 marina i 20 čarter tvrtki na Jadranu.
Oba uzorka pokazuju snažne optimistične znakove za tekuću godinu, po čemu se može pretpostaviti da će njihovo poslovanje biti stabilno ili će rasti.
Konkretnije, što se tiče marina, 53 posto anketiranih predviđa stabilnost vrijednosti klijenata, a 36 posto njih očekuje porast.
Kada je pak riječ o čarter tvrtkama, 67 % uzorka predviđa porast broja klijenata za jedrilice, a ta se vrijednost povećava na 83 % za plovila s motorom.
Prvi dan Foruma nastavljen je uvodnim govorom potpredsjednika za komercijalni razvoj tvrtke Royal Caribbean Cruise Line o analizi infrastruktura za kružna putovanja na Jadranu te dvjema istodobnim sjednicama posvećenima, redom, budućnosti nautike u ovom području i uspostavljanju novih trajektnih linija.
- Podaci o pomorskom turizmu na Jadranu koji su predstavljeni danas izbor su iz mnogo opširnijih rezultata sadržanih u novom izdanju izvješća „Adriatic Sea Tourism Report" i pokazuju inverziju pozitivne krivulje za sektor kružnih putovanja u 2015. godini, što potvrđuje postepeni, iako još uvijek blagi, oporavak trajektnog prometa i povjerenje operatera u porast nautičkih aktivnosti, a to povjerenje podupiru i kontinuirane investicije duž čitave jadranske obale. - kazao je di Cesare.
- Ti znakovi nisu dovoljni da prikriju još uvijek značajan raskorak potencijala Jadrana kao destinacije za turistička kretanja i dosad postignutih rezultata. Tu prazninu mogao bi popuniti rad na projektu srednje dugog trajanja koji bi mogao preobraziti Jadran u destinaciju s vlastitim imidžom, vlastitim položajem na tržištu, vlastitom markom i jedinstvenom ponudom koja bi se očitovala u njegovim proizvodima. - riječi su di Cesarea.
- Upravo to je smjer u kojem bi operateri te javni i privatni donositelji odluka na ovom prostoru trebali ići i upravo se na taj obećavajući put uključuje Adriatic Sea Forum koji, i u svom drugom izdanju, želi doprinijeti naporima da se jadranskim prostorima dodijeli uloga glavnog igrača na međunarodnoj turističkoj sceni kakvu Jadran zaslužuje. - zaključio je on.
Forum će se nastaviti u petak s dvije plenarne sjednice posvećene vodećoj ulozi koju sektor kružnih putovanja ima u razvoju Jadrana („Sektor kružnih putovanja vodi razvoj Jadrana") te marinama koje se nalaze u ovim područjima („Marine istočnog i zapadnog Jadrana"), a zaključit će se plenarnom sjednicom pod nazivom „Održivi gospodarski rast Jadrana".
Read More
U tijeku su ozbiljni pregovori između
Lučke uprave Split s njemačkom kompanijom "
European Coastal Airlines" (ECA) o pristaništu za hidroavione u istočnom dijelu Gradske luke. Potvrdio nam je to
Milan Blaževski, ravnatelj krovne lučke ustanove, te je dodao kako su otvoreni prema svim ulagačima, uz poštovanje zakonske regulative i sigurnosti odvijanja pomorskog prometa.
Glavna dvojba u realizaciji pristaništa u luci upravo je njegova lokacija.
Naime, kako nas je izvijestila Marija Vuletić iz ECA-e, predstavnici tvrtke od lanjskog listopada pregovaraju s Lučkom upravom i Lučkom kapetanijom o smještaju hidroaviona unutar Gradske luke, nakon što je odbijena potencijalna lokacija na Matejuški.
Nijemci su tražili desetogodišnju koncesiju za "vrh" Gata sv. Petra, uz mogućnost pristajanje dvaju hidroaviona.
– Ponton bi postavila Lučka uprava, a pod koncesiju bi se dao samo prostor od 15 kvadrata na gatu, gdje bi bio montažni kiosk za pružanje zrakoplovnih usluga, za koji ne treba lokacijska dozvola.
U trenutku kada smo pomislili da smo konačno korak do povezivanja Splita s otocima Hvarom, Visom, Korčulom i Lastovom, te obalnim gradovima, iz Lučke uprave dobili smo informaciju da bi koncesija za takav kiosk bila samo za 18 mjeseci, no milijunska ulaganja za uspostavu mreže linija, nabavu hidroaviona i opreme, te zapošljavanje stručnog osoblja ne može se realizirati s takvom koncesijom – napomenula je Vuletić i dodala kako veličina pontonskoga gata manja od 25 metara nije dovoljna za pristajanje dvaju hidroaviona.
Nakon toga ponuđena im je, kako poručuju iz ECA-e, nova lokacija na vanjskom dijelu lukobrana, koju su odbili jer je nepovoljna zbog jakog juga i zbog toga im neprihvatljiva.
Nakon što Lučka uprava nije mogla pozitivno riješiti pitanje koncesije na Gatu sv. Petra u roku od sedam mjeseci, ponuđena im je nova lokacija na vezovima 23 i 24 u središnjem trajektnom "bazenu", na mjestu gdje se svakodnevno odvija gust pomorski promet, što je za njemačku kompaniju bilo nepovoljno.
Zbog spornih dodatnih pet metara dužine pontona, a u svrhu pronalaženja rješenja, napravit će se studija postavljanja i sidrenja pontona od 20 i 25 metara, te studija sigurnosti plovidbe u luci.
– Mi smo i dalje spremni za pregovore. Međutim, ako se situacija u skoroj budućnosti ne riješi, projekt hidroavionskih letova u Dalmaciji sa središtem u Splitu do daljnjega će biti obustavljen – rekla je Vuletić.
Read More
