Još nismo zaboravili velike probleme koje su prouzroÄile rekordno obilne snježne oborine u Dalmaciji prošle veljaÄe. Možda i više od samih vremenskih (ne)prilika, više je prašine digla opća nespremnost pojedinih gradova ili podruÄja u Dalmaciji za višednevne snježne oborine. Na pitanje javnosti odakle takav stupanj nespremnosti i neorganiziranosti, pojedini politiÄari i dužnosnici izjavili su da se tako teški vremenski uvjeti nisu mogli predvidjeti i da se radi o izvanrednim okolnostima.
Toga mjeseca hladnoća i snijeg otežali su svakodnevni život, no sve se do ožujka pretvorilo samo u "lanjski snijeg" i naglo proljetno zatopljenje nagnalo nas je da brzo zaboravimo nedaće sa snijegom, ledom i hladnoćom.
Tek što smo doÄekali sunÄane i tople proljetne dane, na vidjelo sve više izlazi druga opasna meteorološka pojava - suša! Za razliku od obilnog snijega, dugotrajna suša nosi kudikamo veće posljedice za ljude, prirodu i gospodarstvo.
Na našem portalu već smo prije nekoliko dana pisali o suši u Dalmaciji i Hrvatskoj, te smo se prisjetili najvećih suša koje su pogodile naše podruÄje zadnjih nekoliko desetljeća. ÄŒlanak možete proÄitati OVDJE.
Aktualna suša u Dalmaciji poÄela je još u sijeÄnju 2011. godine. Od 12 mjeseci, u Äak 9 palo je manje oborina od normale. U Splitu prosjeÄno godišnje padne 825 litara oborine po metru kvadratnom. 2011. godine palo 584 litara što predstavlja 70,8% uobiÄajene koliÄine oborina koje padnu u jednoj godini. O tome koliko je sušna bila 2011. najbolje govori podatak da je podruÄje cijelog Jadrana po službenoj klimatološkoj kategorizaciji spalo u kategoriju "ekstremno sušno". Bez obzira na tako loše stanje s oborina prošle godine, posljedice suše nisu bile katastrofalne. To se prije svega može objasniti da je sušnoj 2011. prethodila ekstremno kišna 2010. Te je godine u Splitu palo Äak 1126 litara kiše po metru kvadratnome što predstavlja 136% uobiÄajene koliÄine oborina. Ukratko, suša 2011. godine na terenu nije došla do punog izražaja zbog rekordno kišne 2010. godine.
Ove godine takvu "zalihu" nemamo. Podaci o oborinama u prva tri mjeseca ove godine daju razloga za zabrinutost, a kada se tome dodaju najave meteorologa i klimatologa da nas suša oÄekuje i slijedećih šest mjeseci postoji opravdan razlog za upozori na moguće katastrofalne posljedice suše.
U priloženoj galeriji pogledajte zanimljivu analizu oborina u Splitu 2010, 2011 i 2012. godine. Na grafovima je svake godine naznaÄena prosjeÄna koliÄina oborina koje padne u svakom pojedinom mjesecu (plavi stupci), te višak ili manjak oborine zabilježen po mjesecima (crveni stupci).
U prva tri mjeseca ove godine palo je samo 64,5mm oborine. Višegodišnji prosjek za prva tri mjeseca u godini iznosi 226,5mm što znaÄi da je do sada palo samo 28,5% od oborinskog prosjeka. Ne samo da se nastavila suša iz 2011. nego se ona intenzivirala. Prije nekoliko dana Zoran Vakula iMarko VuÄetić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda istupili su u javnost sa sezonskom prognozom za proljeće i ljeto 2012. Prema njihovoj prognozi suši se ne vidi kraj.
- Vrlo sušno, u većini Hrvatske Äak i ekstremno sušno vrijeme kakvo je bilo u 2011. godini, gotovo sigurno će se nastaviti i u prvoj polovini 2012. godine, vjerojatno Äak i u trećoj Äetvrtini godine, do rujna, do kada trenutaÄno postoje prognoze po mjesecima - upozorio je Vakula.
Posljedice suše već su sada vidljive u poljima, ali se vide i u razinama vodostaja rijeka i jezera koji su već sada vrlo niski pa hidroelektrane u Dalmatinskog zagori rade s ograniÄenim kapacitetom. Ostvare li se spomenute sezonske prognoze o nastavku velike suše, dalmatinskoj poljoprivredi, energetskom sektoru, turizmu ali i brojnim kućanstvima prijete velike nestašice vode. Bitno je naglasiti da je sezonska prognoza, kakva je primjerice prije nekoliko dana objavljena u hrvatskim medijima, još u eksperimentalnoj fazi i nema "zavidan" stupanj ostvarivosti. Ono što je sigurno je da trenutno vlada velika suša, a hoće li se ona nastaviti u ostatku proljeća tek ćemo vidjeti. Službene sezonske prognoze predviÄ‘aju da hoće.
Samo da od strane odgovornih sutra opet ne Äujemo "nije se moglo znati".
Španjolska tvrtka Acciona Energy izvijestila je u srijedu da je poÄela s gradnjom vjetroparka Jelinak u Hrvatskoj Äija će snaga iznositi 30 megavata. Vjetropark Jelinak u općini Seget u Splitsko-dalmatinskoj županiji obuhvaćat će dvadesetak Acciona turbina jaÄine 1,5 megavata i proizvoditi 81 milijun kilovat sati struje godišnje. Opskrbljivat će energijom više od 30.000 hrvatskih kućanstava i zamijeniti oko 48 tisuća barela ekvivalenta fosilnih goriva, piše SEEbiz.
GraÄ‘evinski radovi trebali bi biti završeni do kraja ove godine, navodi se u priopćenju. Vrijednost investicije nije navedena, no prema ranije objavljenim podacima iznosi oko 45 milijuna eura.
ÄŒistom energijom proizvedenom u vjetroparku Jelinak izbjeći će se emisija 77.841 metriÄkih tona ugljiÄnog dioksida, izraÄunali su u Accioni. Na kraju prošle godine Accionini su ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju struje iz energije vjetra iznosili 6.920 megawata, od Äega njih 2.283 u Španjolskoj.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
