Nakon tri dana natjecanja Ivan Kljaković Gašpić je sedmi na Europskom prvenstvu za klasu Finn. Sutra starta Svjetsko prvenstvo za RS:X na kojem nastupa još jedan Älan olimpijske jedriliÄarske reprezentacije Luka Mratović.
Ni trećeg dana natjecanja na Europskom prvenstvu za klasu Finn u talijanskom Scarlinu nije sve prošlo prema planu. Kako se juÄer zbog bonace nije jedrilo suci su danas planirali odraditi tri plova i nadoknaditi barem dio zaostatka, meÄ‘utim umjesto toga zaostatak za programom se još povećao. Danas je odjedren samo jedan plov, opet po laganom i nestabilnom vjetru, tako da je flota umjesto šest predviÄ‘enih dosad odjedrila samo tri plova.
Ivan Kljaković Gašpić u današnjem je jedinom plovu bio 11., nakon tri plova zauzima sedmo mjesto.
- Danas opet totalna drama na moru. Vjetar je bio jako nestabilan, kompletno je nakon starta okrenuo u desnu stranu, a ja sam bio na livoj. Kasnije je i oslabio, tako da smo po bonaci ušli u cilj. Potom smo Äekali na start drugog plova, startali smo dosta kasno, meÄ‘utim taj plov je prekinut nakon obilaska prve oznake, u trenutku kad sam bio drugi, šteta. – javio je iz Italije Ivan Kljaković Gašpić.
Josip Olujić zadržao je svoje dobro 19. mjesto, dok je Tudor Bilić napredovao na 45. Španjolac Rafale Trujillo i dalje je na prvom mjestu.
Sutra u španjolskom Cadizu starta Svjetsko prvenstvo za olimpijsku dasku RS:X. Luka Mratović doputovao je u Cadiz prije dva dana.
- Flota je naoštrena, ima Äak više natjecatelja nego na prošlom SP u Australiji. Kvote su za natjecanje bile 120 daskaša i 80 daskašica, i toliko je i prijavljenih. Bit će odliÄno natjecanje. PrognostiÄari najavljuju jak vjetra, sve dane osim sutra – kaže Luka Mratović.
Podaci Državnog zavoda za statistiku ponovno su potvrdili da je jedan od najvažnijih nautiÄkih rajeva Europe podruÄje sjeverne Dalmacije na kojem se odraÄ‘uje gotovo 50 posto nautiÄkog prometa u zemlji. Naime, Šibensko-kninska i Zadarska županija odradile su 139,8, odnosno 137,7 milijuna kuna prometa od 600 milijuna odraÄ‘enih u svim nautiÄkim lukama (i privezištima) na Jadranu.Promet u marinama tek je dio i to manji ukupnog prometa i zarada od nautike. Naime, bitan je promet Äarter flota, a one su na ovom podruÄju najprisutnije, potom i nabava i sva ostala potrošnja. Uvjerenje je da je promet ovdje bio i dominantniji jer golemi broj plovila koji se vezuje u drugim podruÄjima na užitak plovidbe ili jedrenja dolazi upravo ovdje.
PodruÄje od prijelaza Kvarnera i Podvelebita do pod Kornate upravo je najrazigraniji pomorski pejzaž koji se može zamisliti s karakteristikama tzv. jadranske razvedenosti s pružanjem otoÄnih skupina u tri do Äetiri reda paralelno ulanÄanosti planina (Velebit) s preko pola hrvatskih otoka, otoÄića i hridi. I sve to uz blagodati mediteranske klime, odnosno sigurnog zakloništa - uvale, sidrišta, privezišta ili marine gotovo na svakom koraku. I uz neodoljiv osvježavajući, a dinamiÄni vjeÄni ljetni zapuh ovdašnjeg zmorca, maestrala ili, kako ga nazvaše, Grci u prapovijesti - zefira.Hrvatske nautiÄke luke prošle su godine ostvarile 600,2 milijuna kuna ukupnog prihoda (bez PDV-a) ili 4,5 posto više nego u godini prije.Pritom je 73,2 posto ukupnog prihoda ili 439,4 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je porast od 0,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na 98 luka nautiÄkog turizma na morskoj obali Hrvatske. Od toga je 61 marina, a 37 su ostale luke nautiÄkog turizma. Ukupno je u svim lukama 17.059 vezova.Na njima je bilo 14.286 plovila, što će reći da je tek nešto mogućeg veza bilo nepopunjeno, bilo da se radi o lukama koje ih istinski nisu mogle popuniti ili (što je ÄešÄ‡e) jer su dio kapaciteta ostavile nepopunjeno zbog tranzitnih gostiju (isplativijih).U tranzitu u lukama nautiÄkog turizma u prošloj godini bilo je 188.457 plovila ili 8,5 posto manje nego 2010., što ipak upozorava na djelomiÄan problem.
Podaci DZS-a po županijama pokazuju da su najveći prihod prošle godine ostvarile luke nautiÄkog turizma na podruÄju Šibensko-kninske županije koje s ostvarenih 139,8 milijuna kuna (bez PDV-a) bilježe porast u odnosu na 2010. za 3,6 posto. Po prihodu slijede luke s podruÄja Zadarske županije sa 137,7 milijuna kuna, što je porast za 5,1 posto. Rast prihoda u prošloj godini bilježe i luke nautiÄkog turizma s podruÄja Primorsko-goranske županije i to za 8,5 posto, na gotovo 95 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinske za 9,7 posto, na 86,6 milijuna kuna te DubrovaÄko-neretvanske županije za 6,2 posto, na 32,4 milijuna kuna. Pad prihoda zabilježile su luke nautiÄkog turizma Istarske županije i to za 2,2 posto, na 108,7 milijuna kuna.Kako podaci pokazuju da je prihod rastao 4,5 posto, a da je i plovila na stalnom vezu bilo manje za jedan posto, a u tranzitu za Äak 8,5 posto, jasno je da je do porasta prihoda došlo uslijed povećanja cijena. Njega nautiÄkim lukama omogućuje - sporost gradnje novih vezova, dakle, situacija u kojoj je velika potražnja za stalnim vezovima.Kako smo već višekratno pisali Talijani su reformama i štednjama, kao nalaženju novih izvora proraÄunskih prihoda, uveli oštro oporezivanje nautiÄara pa je pretpostavka da nam s te strane puše "vjetar u leÄ‘a", odnosno već je mnogo upita tamošnjih nautiÄara za preseljenje jahti u naše marine.
Zadarske brojke
Onih 137,7 milijuna kuna za vez u marinama u Zadarskoj županiji ostvareno je u 21 luci, marini, sidrištu ili privezištu što je najveća brojka u zemlji. Naime, u Hrvatskoj je ovim praćenjem pokriveno 98 luka ili privezišta. U Zadarskoj su županiji registrirane Äetiri marine druge i Äetiri treće kategorije te jedna suha marina, a osim toga je 9 registriranih sidrišta te još tri privezišta (svi ni ovdje nisu registrirani).Zadarska županija ima registriranih 3.640 vezova u moru i 845 na kopnu.Na stalnom vezu u Zadarskoj je županiji bilo 3.023 plovila uz pad u odnosu na prethodnu godinu od 0,7 posto. Pri tome je u moru bilo 2.719 plovila podjednako motornih jahti i motornih jedrilica uz pad od Äetiri posto. Vezanih na kopnu bilo je 304 mahom motornih jahti uz veliki rast od 45,4 posto, ali i još uvijek znaÄajan neiskorišteni kapacitet.Kod jahti u tranzitu (unosniji, makar riziÄniji dio posla s vezom) Zadarska je županija dominantna s 47.099 vezivanja od ukupnog tranzita od 188.000 odnosno ovdašnji je udjel 25 posto.
Površina akvatorija
Hrvatski akvatorij ima površinu od impresivnih 3.293.891 Äetvornih metara. Najveći udjel ima Zadarska županija s 887.891 prostornih metara što je gotovo 27 posto cjelokupne površine hrvatskog akvatorija.
Raspored po mjesecima
Kada je u pitanju rasporeÄ‘enost korištenja vezova u marinama po mjesecima najveća je popunjenost u prosincu i sijeÄnju od preko 350.000 zabilježenih dana veza, odnosno oko 12.200 plovila. Tijekom sezone nautike, posebno u špici ljeta bilježi se oko 230.000 noćenja na vezu odnosno oko 11.300 jahti. Što znaÄi da se dio prometa ne registrira, toÄnije - jahte tada noće neprijavljene.
Prihod zadarskih marina i privezišta
Od ukupno 137,7 milijuna kuna (bez PDV-a) ostvarenih u Zadarskoj županiji od veza najveći dio od 101,7 milijuna ostvaren je prodajom veza. Od toga 11 milijuna od vezivanja u tranzitu. Dok je prihod od stalnog veza ovdašnjim marinama rastao preko šest posto onaj od tranzita je pao 13 posto. Što znaÄi da dio vlasnika ne dolazi koristiti brod ili dio Äartera nema prodano dovoljno dana korištenja (pa brodovi stoje na stalnom vezu). Od servisa je zaraÄ‘eno 12 milijuna ili Äak 45 posto više novca, a sve ostalo u prihodima sudjeluje s oko 24 milijuna.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
