Brodogradnja uz podršku pratećih institucija može biti pokretaÄ reindustrijalizacije Hrvatske, a Zajednica proizvoÄ‘aÄa brodske opreme Hrvatske gospodarske komore želi biti partner brodogradilištima u procesu sustavne izgradnje novog modela suradnje cjelokupne brodograÄ‘evne industrije s ciljem povećanja uÄešÄ‡a domaće komponente, pogotovo u sofisticiranim brodovima.
Zajednica proizvoÄ‘aÄa brodske opreme HGK sa juÄerašnje je sjednice poslala jasnu podršku Vladi RH u provedbi restrukturiranja brodogradilišta kroz privatizaciju ili bilo koji drugi model koji će osigurati daljnje poslovanje brodogradilišta i zadržati postojeću djelatnost, izvijestili su danas iz HGK.
Zajednica proizvoÄ‘aÄa brodske opreme HGK okuplja oko 190 trgovaÄkih društava koja zapošljavaju 9.000 radnika. Zadržavanje brodograÄ‘evne djelatnosti je uvjet njihovog opstanka, istaknuto je.
Ove tvrtke su prije gospodarske krize, primjerice 2008., ostvarile ukupni prihod od oko 650 milijuna eura, od Äega je oko 22 posto odnosno 143 milijuna eura vezano za proizvodnju brodske opreme. Samo hrvatskim brodogradilištima su u 2008. isporuÄile brodske opreme u vrijednosti oko 110 milijuna eura.
Danas su podaci znatno skromniji, i zbog situacije na globalnom tržištu i nedovoljno popunjene knjige narudžbi, ali i zbog dugog procesa restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta.
ProizvoÄ‘aÄi brodske opreme imaju sve manje posla i u posljednje tri godine kontinuirano im pada prihod od prodaje brodogradilištima. Situacija u tvrtkama koje su u potpunosti bile vezane za brodogradnju je alarmantna. Ukoliko se uskoro situacija ne promijeni proizvoÄ‘aÄi brodske opreme izražavaju bojazan za opstanak cjelokupne djelatnosti jer bi bilo gotovo nemoguće pokrenuti obustavljenu proizvodnju i vratiti struÄnu radnu snagu.
Stav proizvoÄ‘aÄa brodske opreme je da brodogradnja ima smisla samo ako zapošljava domaće projektante i domaću prateću industriju. Ona uz podršku pratećih institucija može biti pokretaÄ reindustrijalizacije Hrvatske, smatraju proizvoÄ‘aÄi brodske opreme.
Što slijedi 3. maju, nakon što je Danko KonÄar nakon godinu i pol Äekanja objavio kako odustaje od kupnje, u Vladi su proglasili "silenzio stampa". Na sjednici u Äetvrtak Vlada će, kažu u Banskim dvorima, objaviti svoju odluku o daljnjim koracima u borbi za opstanak proizvodnje u rijeÄkom škveru. Detalje ni neslužbeno ne otkrivaju, no iako je premijer Zoran Milanović najavio prošli tjedan "teške odluke koje mnogima neće biti po volji, ali ih treba donijeti", više sugovornika iz Vlade uvjerava da 3. maju ne slijedi najradikalniji scenarij - steÄaj.
Puno entuzijazma
Nasuprot tvrdnjama iz samog 3. maja kako bi ta tvrtka sredstvima za obeštećenje za pomorsko dobro mogla biti riješena svojih "tereta" i riješiti se, sliÄno kao Uljanik, statusa "tvrtke u teškoćama", to, tvrde svi upućeni, nije toÄno. "Uljanik, za razliku od 3. maja, nije obilato posezao za državnim jamstvima, već je kod banaka uglavnom nastupao samostalno, a potpore od 2006., koje u Bruxellesu smatraju ilegalnima, ne doÄ‘e li do privatizacije, morat će vratiti sam škver", pojašnjava dobro upućeni sugovornik blizak Vladi. U sluÄaju 3. maja te su potpore znatno iznad 3,2 milijarde kuna kojima će ga država obeštetiti za pomorsko dobro. Podsjetimo da u programu restrukturiranja koji je "teži" od 9 milijardi kuna, državne potpore Äine 5,3 milijarde kuna.Stoga se priÄa o 3. maju ponovno vraća na dva jedina izgledna scenarija - privatizaciju ili steÄaj. Zbog pravila dogovorenih s Europskom komisijom, u sluÄaju otvaranja steÄajnog procesa, premda se o tome šuti, zapravo je izgledan model kakav se provodi u sluÄaju Željezare Split. Zbog primljenih državnih potpora, a koje je po europskim pravilima željezara morala vratiti u sluÄaju neuspjeha provoÄ‘enja restrukturiranja, tvrtka nije mogla u preustroj. Imovina tvrtke stavljena je na bubanj, a pokretanje proizvodnje ovisit će o namjeri kupca, u ovom sluÄaju zagrebaÄkog CIOS-a. U sluÄaju brodogradilišta bi se dakle provodio sliÄan proces. No, sugovornici iz Vlade uvjeravaju nas da "rješenje za kojim će se posegnuti neće biti baš toliko radikalno".
PoduzetniÄki potencijal
Ostaje, dakle, opcija brzog raspisivanja novog natjeÄaja, uz iste uvjete, a radi kratkoće raspoloživog vremena, i uz model restrukturiranja usuglašen s Jadranskim ulaganjima Danka KonÄara i Bruxellesom. Jadranska ulaganja voljna su Vladi ili novom kupcu ustupiti prava na svoj program restrukturiranja 3. maja. Više sugovornika upozorava na kratkoću rokova kojima Hrvatskaraspolaže, po ugovoru s EU cijeli proces mora biti završen do 1. srpnja 2013., a zbog kojih i provedbu novog procesa raspisivanja meÄ‘unarodnog natjeÄaja za privatizaciju drže manje izglednom. Osim ako Vlada već nema sigurnog i spremnog kupca. Neslužbeno se, naime, saznaje kako bi se u ovaj proces mogao ukljuÄiti kupac iz Kine, koji u svojoj zemlji posjeduje brodogradilište, a koji uz 3. maj iskazuje interes i za ulaganje u Luku Rijeka. Druga opcija koju se neslužbeno spominje jest da u Vladi razmatraju i mogućnost da Uljanik preuzme 3. maj. O toj su opciji stajališta podijeljena, jer i sam Uljanik nije privatiziran, te bi se za takvu soluciju moralo najprije ući u razgovore s Europskom unijom, s kojom je dogovoren model restrukturiranja brodogradnje kroz privatizaciju. Budući da je najavljena i privatizacija Uljanika, nije iskljuÄeno da se taj proces provede, a potom realizira preuzimanje 3. maja. Koliko je, meÄ‘utim, izgledna takva solucija za rijeÄko brodogradilište, službeno iz Vladinih redova nema odgovora. Još uvijek je otvoreno pitanje što je s ostala dva škvera (Brodotrgoir i Kraljevica) za koja se natjeÄe KonÄar, posebno nakon objave da njegov njemaÄki partner Siag u ponedjeljak pokreće vlastiti steÄaj.
Promašene ideje
Ništa od djelomiÄne privatizacije
Opcija koju je još u predizborno vrijeme aktualni ministar financija Slavko Linić najavljivao upravo za rješavanje sluÄaja u rijeÄkom škveru, da se privatiziraju samo one poslovne jedinice koje nisu njegova osnovna djelatnost, a koja bi bila zadržana u državnim rukama, nije provediva, tvrdi više sugovornika. Pretvaranje potraživanja i potpora u vlasniÄki udjel u poduzeću, pojašnjavaju, bilo bi tretirano kao davanje potpore, što se u ovom sluÄaju upravo i trebalo rašÄistiti.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
