
Foto: www.facebook.com/blueworldinstitute
TIJEKOM proteklih tjedana brojni su ribari dojavili kako su u blizini otoka Visa uoÄili ogromnog kita. Navodno ih ima Äak nekoliko. Djelatnici Instituta za istraživanje i zaštitu mora "Plavi svijet" uspjeli su snimiti jednog od njih te su izvijestili javnost kako je rijeÄ o kitu veliÄine 15 do 16 metara.
"Tijekom posljednjih dvadesetak dana Plavi svijet je primio nekoliko dojava o opažanjima velikog kita u podruÄju Visa. Prvo opažanje bilo je 12. travnja kada su kita u Viškom kanalu opazili ribari sa nekoliko koćarica. Nakon toga, 22. travnja dobili smo dojavu i snimke o opažanju nekoliko velikih kitova u blizini viške uvale te sa sjeverne strane otoka Visa i prema otoku Sv. Andriji", izvijestili su iz Instituta za istraživanje i zaštitu mora "Plavi svijet".
Veliki kit u Jadranu - ništa Äudno
"Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veliÄini životinja na svijetu. Vrsta živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta. Njihova veliÄina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 metara, a najveći zabilježeni primjerak imao je 25,6 metara. Veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim podruÄjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze i/ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetiÄki je razliÄita od atlantske. Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća što ovu populaciju Äini ugroženom", pojašnjavaju iz "Plavog svijeta".
"U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom dijelu, dok pojavljivanje u istoÄnom dijelu rijetko. U Sredozemnom moru veliki kitovi u većem broju tijekom ljeta pojavljuju se u Ligurskom moru u koje dolaze zbog pojave velike koliÄine planktonskih raÄića kojima se hrane. MeÄ‘utim, poznavanje njihove distribucije u ostalim dijelovima godine, kada napuštaju Ligursko more, relativno je slabo. No i podruÄje Jonskog, Tirenskog i južnog Jadranskog mora od važnosti je za velike kitove jer se i u tim podruÄjima bilježe njihova opažanja. Stoga, iako nam se Äini kako kitovi ne žive u Jadranu, s obzirom da ih u blizini otoka i uz obalu rijetko susrećemo, pojavljivanje velikih kitova u Jadranu nije Äudno. DapaÄe, njihovo se pojavljivanje bilježi redovito, svake godine, iako još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome postoje li odreÄ‘eni periodi godine kada se u Jadranu veliki kitovi pojavljuju u većem broju. TakoÄ‘er, informacije o njihovom ponašanju i razlozima ulaska gotovo potpuno su nam nepoznati", dodaju.
"Potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u sluÄaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo"
"Tijekom istraživanja u podruÄju Visa, istraživaÄi Plavog svijeta u proljeće 2007. već su zabilježili i promatrali jednog velikog kita. Jedinka, duga oko 11 do 12 metara tada se aktivno hranila uz površinu. Ipak, ovogodišnji veći broj opažanja u podruÄju Visa ponukao nas je da pokušamo utvrditi razlog pojavljivanja i duljeg boravka velikih kitova u podruÄju Visa. S obzirom da Plavi svijet u ovom akvatoriju (Vis, Hvar, Lastovo) već pet godina provodi istraživanje rezidentne zajednice dobrih dupina, podruÄje nam je dobro poznato. Pojava velikih kitova ove godine poklopila se i sa poÄetkom istraživaÄke sezone u podruÄju Visa te je prvi izlazak na more u ovoj sezoni istraživaÄki tim Plavog svijeta posvetio potrazi za velikim kitovima. Cilj nam je bio utvrditi podatke o veliÄini i aktivnosti životinja", izvijestili su iz "Plavog svijeta".
"Nakon dva sata potrage, istraživaÄi su opazili velikog kita u blizini sjeverne strane otoka Visa. Odrasla jedinka, Äiju veliÄinu smo procijenili na 15 do 16 metara, bila je u dobroj formi. Na koži nije bilo većeg broja parazitskih rakova (Pennella sp.) što nas je dodatno uvjerilo u dobro stanje životinje. Tijekom gotovo dva sata promatranja, ponašanje kita upućivalo je da se hrani i/ili traži hranu. S obzirom da se kod kitova, kao i kod dupina, po fotografijama tijela (leÄ‘a, peraja, glave i sliÄno) mogu razlikovati pojedine životinje, fotografije koje smo napravili poslali smo kolegama u Italiji kako bi ih usporedili sa fotografijama jedinki u njihovim katalozima. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru", dodaju.
"Na kraju, potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u sluÄaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Svi kitovi u Hrvatskoj zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. S obzirom da su kitovi ugrožena vrsta, pozivamo vas da nam dojavite svoja opažanja te da nam, ako ste u mogućnosti, pošaljete svoje fotografije i video snimke jer ćete nam tako pomoći da prikupimo podatke potrebne za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru", poruÄili su za kraj iz "Plavog svijeta".

Milijarder Clive Palmer, australski rudarski magnat, otkrio je kako planira izgraditi "Titanic 2" te tako obogatiti turistiÄku ponudu. Kako prenosi Sydney Morning Herald, Palmer je otkrio kako je njegova kompanija Blue Star Line Pty Ltd od kineskog državnog brodogradilišta CSC Jinling naruÄila izgradnju replike jednog od najpoznatijih brodova u povijesti. Troškovi izgradnje zasad su javnosti nepoznati.
"Titanic 2" bi na svoje prvo putovanje od Velike Britanije do Sjeverne Amerike trebao krenuti krajem 2016. godine. Baš poput originala bit će oko 40.000 tona težak, oko 270 metara dugaÄak i 53 metra visok, a imat će devet paluba i 840 soba.
"Bit će luksuzan poput originalnog Titanica, ali naravno, imat će i svu najnoviju tehnologiju 21. stoljeća te najmoderniji sustav navigacije i sigurnosni sustav", izjavio je Palmer koji najmodernijom tehnologijom planira osigurati da "Titanic 2" ne zadesi sudbina njegovog prethodnika, piše Index.
Govoreći o mogućnosti da i njegov kruzer potone, Palmer je kazao: "Naravno da će potonuti napravite li rupu na njemu. Dizajniran će biti tako da ne potone, kao moderan brod sa svom tehnologijom koja osigurava da se to ne dogodi".
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020