Nautical News (Croatian)

Veliki kitovi tjednima plivaju oko Visa: Pogledajte neman od oko 16m


Foto: www.facebook.com/blueworldinstitute

TIJEKOM proteklih tjedana brojni su ribari dojavili kako su u blizini otoka Visa uočili ogromnog kita. Navodno ih ima čak nekoliko. Djelatnici Instituta za istraživanje i zaštitu mora "Plavi svijet" uspjeli su snimiti jednog od njih te su izvijestili javnost kako je riječ o kitu veličine 15 do 16 metara.

"Tijekom posljednjih dvadesetak dana Plavi svijet je primio nekoliko dojava o opažanjima velikog kita u području Visa. Prvo opažanje bilo je 12. travnja kada su kita u Viškom kanalu opazili ribari sa nekoliko koćarica. Nakon toga, 22. travnja dobili smo dojavu i snimke o opažanju nekoliko velikih kitova u blizini viške uvale te sa sjeverne strane otoka Visa i prema otoku Sv. Andriji", izvijestili su iz Instituta za istraživanje i zaštitu mora "Plavi svijet".

Veliki kit u Jadranu - ništa čudno


"Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na svijetu. Vrsta živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta. Njihova veličina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 metara, a najveći zabilježeni primjerak imao je 25,6 metara. Veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim područjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze i/ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetički je različita od atlantske. Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća što ovu populaciju čini ugroženom", pojašnjavaju iz "Plavog svijeta".

"U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom dijelu, dok pojavljivanje u istočnom dijelu rijetko. U Sredozemnom moru veliki kitovi u većem broju tijekom ljeta pojavljuju se u Ligurskom moru u koje dolaze zbog pojave velike količine planktonskih račića kojima se hrane. MeÄ‘utim, poznavanje njihove distribucije u ostalim dijelovima godine, kada napuštaju Ligursko more, relativno je slabo. No i područje Jonskog, Tirenskog i južnog Jadranskog mora od važnosti je za velike kitove jer se i u tim područjima bilježe njihova opažanja. Stoga, iako nam se čini kako kitovi ne žive u Jadranu, s obzirom da ih u blizini otoka i uz obalu rijetko susrećemo, pojavljivanje velikih kitova u Jadranu nije čudno. Dapače, njihovo se pojavljivanje bilježi redovito, svake godine, iako još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome postoje li odreÄ‘eni periodi godine kada se u Jadranu veliki kitovi pojavljuju u većem broju. TakoÄ‘er, informacije o njihovom ponašanju i razlozima ulaska gotovo potpuno su nam nepoznati", dodaju.

"Potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo"

"Tijekom istraživanja u području Visa, istraživači Plavog svijeta u proljeće 2007. već su zabilježili i promatrali jednog velikog kita. Jedinka, duga oko 11 do 12 metara tada se aktivno hranila uz površinu. Ipak, ovogodišnji veći broj opažanja u području Visa ponukao nas je da pokušamo utvrditi razlog pojavljivanja i duljeg boravka velikih kitova u području Visa. S obzirom da Plavi svijet u ovom akvatoriju (Vis, Hvar, Lastovo) već pet godina provodi istraživanje rezidentne zajednice dobrih dupina, područje nam je dobro poznato. Pojava velikih kitova ove godine poklopila se i sa početkom istraživačke sezone u području Visa te je prvi izlazak na more u ovoj sezoni istraživački tim Plavog svijeta posvetio potrazi za velikim kitovima. Cilj nam je bio utvrditi podatke o veličini i aktivnosti životinja", izvijestili su iz "Plavog svijeta".

"Nakon dva sata potrage, istraživači su opazili velikog kita u blizini sjeverne strane otoka Visa. Odrasla jedinka, čiju veličinu smo procijenili na 15 do 16 metara, bila je u dobroj formi. Na koži nije bilo većeg broja parazitskih rakova (Pennella sp.) što nas je dodatno uvjerilo u dobro stanje životinje. Tijekom gotovo dva sata promatranja, ponašanje kita upućivalo je da se hrani i/ili traži hranu. S obzirom da se kod kitova, kao i kod dupina, po fotografijama tijela (leÄ‘a, peraja, glave i slično) mogu razlikovati pojedine životinje, fotografije koje smo napravili poslali smo kolegama u Italiji kako bi ih usporedili sa fotografijama jedinki u njihovim katalozima. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru", dodaju.

"Na kraju, potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Svi kitovi u Hrvatskoj zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. S obzirom da su kitovi ugrožena vrsta, pozivamo vas da nam dojavite svoja opažanja te da nam, ako ste u mogućnosti, pošaljete svoje fotografije i video snimke jer ćete nam tako pomoći da prikupimo podatke potrebne za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru", poručili su za kraj iz "Plavog svijeta".

Read More




Australski milijarder gradi Titanic 2


Milijarder Clive Palmer, australski rudarski magnat, otkrio je kako planira izgraditi "Titanic 2" te tako obogatiti turističku ponudu. Kako prenosi Sydney Morning Herald, Palmer je otkrio kako je njegova kompanija Blue Star Line Pty Ltd od kineskog državnog brodogradilišta CSC Jinling naručila izgradnju replike jednog od najpoznatijih brodova u povijesti. Troškovi izgradnje zasad su javnosti nepoznati.

"Titanic 2" bi na svoje prvo putovanje od Velike Britanije do Sjeverne Amerike trebao krenuti krajem 2016. godine. Baš poput originala bit će oko 40.000 tona težak, oko 270 metara dugačak i 53 metra visok, a imat će devet paluba i 840 soba.

"Bit će luksuzan poput originalnog Titanica, ali naravno, imat će i svu najnoviju tehnologiju 21. stoljeća te najmoderniji sustav navigacije i sigurnosni sustav", izjavio je Palmer koji najmodernijom tehnologijom planira osigurati da "Titanic 2" ne zadesi sudbina njegovog prethodnika, piše Index.

Govoreći o mogućnosti da i njegov kruzer potone, Palmer je kazao: "Naravno da će potonuti napravite li rupu na njemu. Dizajniran će biti tako da ne potone, kao moderan brod sa svom tehnologijom koja osigurava da se to ne dogodi".

Read More




Recent Nautical News Entries

Uskoro počinje 22. Croatia Boat Show

Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.

February.24.2020

Pristajanje bez muke i stresa uz pomoć virtualnog odbojnika

Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama

February.10.2020

29. zagrebački sajam nautike

Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte

January.21.2020

Taiga na struju juri čak 104 km/h

Taiga na struju juri čak 104km/h.

December.16.2019