Nautical News (Croatian)

Lijepa naša preskupa; broj noćenja domaćih turista u padu od pet posto

•  June.18.2012
•  24 Comments

Oko 15.000 Hrvata manje boravilo je tijekom predsezone u nekoj od domaćih destinacija. Domaći dolasci u padu su za pet posto, kao i noćenja kojih je u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ostvareno oko 900.000 odnosno 50.000 manje nego lani. Pokazuje to statistika o turističkom prometu Hrvatske turističke zajednice (HTZ) prema kojoj se može išÄitati kako je kriza, uz ostalo, ipak ostavila traga na domaćem turističkom prometu. Ne prevelikog, ali ipak jest.

Ljetni godišnji odmori tek što nisu krenuli, meÄ‘utim u domaćim turističkim agencijama ukazuju kako rijetko tko razmišlja o ljetovanju. Nekog većeg bukinga za sada još uvijek nema, što se dijelom pripisuje i činjenici da hrvatski turisti željno išÄekuju – popuste i last-minute akcije. Osim toga, trenutačno su mnogi okupirani nogometnim zbivanjima koja su pomaknula fokus s nadolazećih ljetnih dana. 

Tako touroperator Kompas općenito ima rast kod domaćih gostiju, no to objašnjavaju propadanjem Generalturista i povećanjem broja klijenata na taj račun. Ivan Pukšar, direktor Kompasa, kazao nam je kako vjeruje da će Hrvati ići na more, meÄ‘utim čekaju se toplije vrijeme i nezaobilazni – popusti.

Do 1. kolovoza

– Naši su graÄ‘ani, inače, naučili čekati povoljnije prilike, last-minute i slične akcije kojih trenutačno nešto ima, ali ne kao i lani, i to zbog povećanog broja dolazaka stranih gostiju. Stoga hotelijeri imaju i manje prostora za akcije za domaće turiste. Naravno, akcija će se uvijek naći, osobito u srpnju, rekao je Pukšar dodavši kako većina hrvatskih turista na more u pravilu ide upravo od 10. srpnja do 1. kolovoza. To je period »hrvatskog booma« tijekom kojeg cijene još ne uspiju doseći svoje najviše razine kao u prvih petnaest dana kolovoza. 

Inače, lani je Kompas čak 70 posto ljetovanja prodao upravo kroz različite akcije za domaće tržište, što pokazuje koliko su već lani domaći ljudi kalkulirali s odmorom. Ove godine, moglo bi se dogoditi da neće biti mjesta, osobito u nekim periodima ljeta i destinacijama koje su već sada jako dobro popunjene. Tako se, primjerice u skupim dubrovačkim hotelima teško može dobiti krevet već i za rujan, a gotovo je nemoguće doći i do apartmana u, primjerice Rovinju. 

Preko agencija i touroperatora domaći gosti u pravilu bukiraju hotelski smještaj, manje apartmane i sobe. Očekuje se kako će najviše biti onih koji će za odmor biti spremni potrošiti od 2.000 do 3.000 kuna za sedam dana polupansiona na moru, uz 50 posto popusta za djecu.

Niže i do 40 posto

Što se tiče ljetovanja na Mediteranu, direktor Kompasa rekao je kako se grčke plaže ne mogu nadati turistima iz Hrvatske. Naime, ove godine nema direktnih letova za ovu zemlju jer cijene nisu toliko spustili da bi touroperatori dizali čartere. Daleko najjeftiniji je odmor u Tunisu u koji se na sedam dana može od 1.900 do 2.500 kuna s uključenom avionskom kartom. Toliko u Hrvatskoj stoji samo smještaj u hotelu bez prijevoza. No ipak, Tunis zbog situacije u toj zemlji nije toliko tražen koliko Turska. Tako i ovog ljeta za Tursku lete čarteri na tjednoj bazi. 

Ipak, sve u svemu, prošlu godinu će biti teško dostići. 

U Atlasu kažu kako prognoze za ljeto, što se domaćeg tržišta tiče, nisu crne. Prema riječima Nikoline Frklić, glasnogovornice Atlasa, ovom touroperatoru produkt Hrvatska bilježi rast od 10 do 15 posto u odnosu na prošlu godinu. 

– Dakle, kod svih smo produkata ili na prošlogodišnjem nivou, što se odnosi na Mediteran i europska putovanja, ili u rastu što je slučaj kod produkta Jadran, dok nam blago rastu daleka putovanja i krstarenja. Zanimljivo je kako nam je Grčka i sada meÄ‘u najtraženijim destinacijama što se produkta Mediteran tiče, druga najtraženija nakon Turske - kazala je Frklić te dodala kako su za kraće boravke u lipnju najtraženije destinacije u Istri, na Kvarneru i u Sjevernoj Dalmaciji te kako se aranžmani za lipanj prodaju uz popuste i do 40 posto. 

U Atlasu ističu kako se traže povoljni, no ne i nužno najjeftiniji aranžmani.

Razredi i kune

Glavni kriterij za odabir ljetovanja je privlačnost destinacije i sadržaja, od hotelskih do destinacijskih, povoljna cijena odnosno dobar omjer vrijednosti za novac, prodajne akcije kao što je akcija 7=6, besplatni aranžmani za djecu, obiteljski popusti i slično. 

Što se cjenovnih razreda u hotelskom segmentu tiče, najviše se traže hoteli s tri zvjezdice, odnosno, aranžmani od 1.600 do 3.500 kuna ovisno o periodu. Inače, najjeftiniji cjenovni razred je od 1.600 do 1.800 za što se može dobiti hotel s dvije zvjezdice, četverozvjezdani odmor gosti će u hotelu plaćati od 3.500 do 6.000 kuna, a iznad toga idu sobe s pet zvjezdica. Kod ove kategorije nije se za čuditi ako apartman u špici doÄ‘e i do 15.000 kuna za sedam dana. 

Što se tiče europskih putovanja, Frklić je istakla kako se ova godina ne može u potpunosti usporeÄ‘ivati s prošlom zbog različitih termina praznika. 

– Najtraženija su putovanja u trajanju od četiri do šest dana i različitih cjenovnih razreda. Znatan je porast interesa za jug Francuske. Tako su nam Azurna obala od 1.670 kuna i Provansa za 2.470 kuna u pravilu uvijek rasprodane do zadnjeg mjesta – rekla je Frklić, dodavši: 

– Na zrakoplovnim polascima, pak, bilježimo odličan interes za Pariz, kao i London. Iznimno je popularna destinacija Portugal. 

Kartice i obročna otplata vjerojatno će za mnoge biti spas i jedini način da se ode na ljetovanje. Sve više nezaposlenih, neizvjesnost oko isplate plaća, radnih mjesta, povećanje troškova režija, hrane i ostalog... Sve to uporno, ali sigurno nagriza kućne budžete tako da će onome tko si ove godine ipak priušti ljetovanje ono vjerojatno biti slaÄ‘e nego ikad.

Prema istraživanju Centra GfK koje je objavljeno početkom godine, već 2011. su hrvatski graÄ‘ani na godišnji odmor izvan mjesta stalnog boravka išli manje nego što su željeli, odnosno planirali. Tako 10 posto graÄ‘ana nije otišlo na planirani godišnji odmor. Broj graÄ‘ana koji planiraju putovanje ostao je na istoj razini pa je tako lani oko 52 posto bilo onih koji su planirali odlazak na odmor, dok je čak 48 posto graÄ‘ana znalo da će ostati kod kuće. 

Najviše putuju graÄ‘ani s područja Zagreba (61 posto ili 5 posto više nego godinu prije), stanovnici gradova s više od sto tisuća stanovnika (oko 64 posto), a najmanje putuju stanovnici Slavonije. Njih tek trećina odlazi na odmor van mjesta boravka.

Što se tiče obrazovanja, čak 72 posto graÄ‘ana s višom i visokom stručnom spremom putuje na odmor, dok meÄ‘u onima s najnižom stručnom spremom putuje tek 7 posto graÄ‘ana. MlaÄ‘e dobne skupine, od 15 do 34 godine, najradije su išle na odmor pa je tako putovalo oko 56 posto njih, za razliku od seniora. MeÄ‘u najstarijima, odnosno onima sa 65 i više godina, na odmor izvan mjesta boravka otišlo je tek oko petina njih. 

Inače, prema Zakonu o radu Hrvati imaju odreÄ‘eno najmanje 18 dana godišnjeg odmora (za maloljetnike 24 radna dana), dok neka istraživanja pokazuju da se godišnje u prosjeku ima 25 slobodnih dana. Prema zakonskom minimumu slobodnih dana, Hrvatska je na začelju zemalja Europe. 

Ipak, usklaÄ‘ivanje s EU trebalo bi donijeti i više godišnjeg. Što se tiče broja slobodnih dana, meÄ‘u rekorderima su radnici u Finskoj. Ondje se, naime, u prosjeku ima 30 slobodnih dana na godinu, uz što zaposlenici imaju i devet plaćenih državnih blagdana. Druge zemlje s velikodušnim brojem neradnih dana, odnosno minimalno oko 20 do 25 slobodnih dana, su i Francuska, Velika Britanija, Irska, Švedska, Austrija, Danska, Njemačka, ÄŒeška, i druge, a u svijetu Novi Zeland, Australija, Saudijska Arabija, Brazil i Indija...

Read More

Turisti, ne bojte se eksplozija i požara, sve ćemo vas zaštititi

•  June.18.2012
•  24 Comments

Već treću godinu Grad Split, otkad je osnovao najprije službu, a danas Odsjek za zaštitu i spašavanje, izraÄ‘uje, izmeÄ‘u ostalog, i Operativni plan za evakuaciju i zbrinjavanje turista. Njime su obuhvaćeni turisti koji organizirano ljetuju u hotelima, turističkim naseljima, kampovima i marinama, a zbrinjavaju se u slučaju ugroženosti u čvrstim objektima poput osnovnih škola ili sportskih dvorana, te u šatorskim naseljima u kojima je predviÄ‘eno da ostanu do tri dana.

Kad su turistički objekti u pitanju, te se opasnosti uglavnom odnose na požar, diverzantsko-terorističko djelovanje ili tehnološko-tehničke eksplozije. Ako je u pitanju neka prirodna katastrofa, na primjer potres, tada je ugroženo sve stanovništvo na odreÄ‘enom području i postupa se u skladu s tom činjenicom.

Planom je predviÄ‘eno organizirano zbrinjavanje oko 5100 turista, s tim da je ukupni mogući broj turista za tu svrhu 6500, koliko ima kreveta u hotelima, kampovima, marinama i turističkim naseljima. Ostali gosti, dakle njih oko 1400, samoevakuiraju se jer su neposredno vezani ili uz iznajmljivače soba i apartmana, ili se nalaze u manjim smještajnim jedinicama koje se zbrinjavaju kao i ostalo stanovništvo.

Iz ACI-ja na Gripe

Prema riječima Zdenka Radovnikovića, voditelja Odsjeka za zaštitu i spašavanje, turisti se iz ugroženih objekata evakuiraju na lokacije koje su od njih dovoljno udaljene da bi im se zajamčila sigurnost, premda smo laički odmah na prvu pomislili da je logičnije da se ugroženi zbrinu na što bližoj lokaciji.

Tako, primjerice, goste hotela “Radisson blu” čeka prihvat u prostorijama OŠ “Ravne njive”, nautičari iz ACI-jeve marine smjestit će se u Sportskom centru Gripe, a tu bi privremeni zaklon našli i posjetitelji Kampa “Stobreč”. Gosti hotela “Park” prema ovom planu zbrinjavaju se u OŠ “Blatine − Škrape”, oni iz hotela “President” u OŠ “Bol”, turisti iz “Atriuma” i hostela “Golly i Bossy”, u vlasništvu Kotarčevih (prvog je vlasnik Zvonko, a drugog njegov sin Ante)” u OŠ “Visoka”, gosti hotela “Bellevuea” i “Slavije” u OŠ “Spinut”...

− Odgovorna osoba kako u školama, tako i u turističkim objektima, od iznimne je važnosti. Svaka ustanova već ima svoj interni plan zbrinjavanja i njima su odreÄ‘eni ljudi kojima se treba javiti u slučaju opasnosti. Svakako, ako Stožer kvalitetno odradi svoj posao, mi smo tu da koordiniramo i povežemo sve one koji su uključeni u akciju zbrinjavanja – kazao nam je Radovniković i zaključio da je Grad za ovakvo moguće djelovanje – spreman.

NIKOLINA LULIĆ

Evakuacija ‘Prometovim’ autobusima

U akcije evakuacije i zbrinjavanja uključene su i ostale žurne službe – 112, vatrogasci, Hitna pomoć, policija, GSS, ali po potrebi i gradska komunalna poduzeća, Lučka kapetanija i ostale službe ako to procijeni Stožer.

Organizirana evakuacija provodila bi se vozilima javnog prijevoznika “Prometa”, s tim da je njegov direktor dužan donijeti interni plan postupanja kojim se mora osigurati da u roku od 45 minuta od trenutka davanja signala ili zapovijedi za evakuaciju autobusi za prijevoz prve ture budu na zbornim mjestima.

Također, u roku od maksimalno jednog sata i 15 minuta nakon signala sve osobe iz ugrožene zone moraju biti evakuirane autobusima.

Read More