U sklopu akcije Volim Hrvatsku provedeno je natjecanje Plavi cvijet koje se na podruÄju Splitsko-dalmatinske županije odvija pod imenom SunÄani cvijet i sloganom Budi šesna i Äista Dalmacijo moja, povjerenstvo županijske TuristiÄke zajednice, izabralo je pobjednike koji su osim nagrade Plavi cvijet ujedno dobili I priznanja županijske TZ za 2012. godinu. U povjerenstvu su bili: Ivo Mužinić, djelatnik Upravnog odjela za pomorstvo i turizam Splitsko-dalmatinske županije, Ante Latinac direktor ureda TZ Trilj i Siniša MikaÄić, djelatnik ureda TZ Splitsko-dalmatinske županije.
Nagradu u konkurenciji mjesta koja imaju do tisuću stanovnika osvojila je Maslinica na Šolti kojom dominira dvorac braće Marchi koji je pretvoren u predivan baštinski hotel. U travnju 2012. otvorena je i luksuzna marina ''Martinis Marchi'' s pratećim sadržajima, amfiteatrom s ružom vjetrova, novom šetnicom i hortikulturnim ureÄ‘enjem. Investicija u marinu i ureÄ‘enje rive u Maslinici vrijedna je više od 10 milijuna eura, što je jedna od znaÄajnijih ovogodišnji investicija u Dalmaciji. Osim marine, u mjestu je ureÄ‘ena ''Lokva'' za potrebe održavanja pjesniÄkih veÄeri, predstave i općenito okupljanje mještana i njihovih gostiju. U centru mjesta je ulica ''Kavotovi dvori'' koja je simbol umjetnosti i vina, ureÄ‘ena tako da se šetnjom kroz nju gleda izložba nekog od umjetnika sa Šolte. Na kraju ulice goste doÄeka svaki put drugo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje im nudi domaće proizvode na degustaciju.
U mjestu postoji nekoliko tradicionalnih restorana, koktel bar u centru i beach bar na Äistoj i ureÄ‘enoj plaži ''Punta'' koji nudi rashlaÄ‘enje i osvježenje za posjetitelje plaže koja je samo stotinjak metara udaljena od obližnjeg otoÄića, kao i tri suvenirnice originalnih proizvoda iz Dalmacije. U mjestu djeluje i turistiÄka agencija koja je ujedno i mjenjaÄnica te nudi usluge iznajmljivanja bicikla. TuristiÄka zajednica Općine Šolta je od ove godine uvela i mogućnost kupovine bonova za Internet za goste mjesta Maslinica. Za bogati program ljetnih mjeseci zaslužna je udruga StruÄnjak koja u suradnji sa TZ Općine Šolta svake godine nadopunjuje program ljetnih zbivanja.
U konkurenciji mjesta do tri tisuće stanovnika nagrada je otišla Brelima koja ove godine slave 80. obljetnicu organiziranog bavljenja turizmom.Turiste privlaÄe kvalitetnom ponudom, oÄuvanom prirodom, Äistim morem i urednošÄ‡u mjesta. Ove godine dodatno je ureÄ‘en centar Brela u kojem su podignuta Äetiri nova otoka s cvijećem. Završeni su radovi na prvom dijelu obnove šetnice te na jesen slijedi poploÄavanje od hotela „Soline” do plaže Dugi rat. Sve plaže su Äiste i održavane, a na plaži Dugi rat je ureÄ‘en novi sanitarni Ävor koji ukljuÄuje i WC za invalide kakav ima malo koja plaža u Hrvatskoj. Usto je obnovljena turistiÄka signalizacija, a završeni su projekti za rekonstrukciju dvije ceste: KriÄak – crkva sv. Jurja i cesta Dunaj – Jakiruša.
Napravljen je bogati program ljetnih dogaÄ‘anja koji ukljuÄuje ribarske veÄeri svakog Äetvrtka, izložbe fotografija, lutkarsku predstavu za djecu, dvije velike fešte za blagdan Gospe od Karmela i blagdan sv. Stipana.
Hvar je dobitnik nagrade meÄ‘u prijavljenim mjestima koja imaju izmeÄ‘u tri i 10 tisuća stanovnika. Ove godine je na podruÄju grada Hvara postavljena nova turistiÄka signalizacija na 11 lokacija. Na Veloj plaži Amfore i u kampu Vira i ove je godine podignuta je plava zastava, a na svim gradskim plažama postavljene su zaštitne plutaÄe, te stepenice za ulazak u more. Zelene površine i parkovi u jezgri grada su ureÄ‘ene i redovito održavane. Ugostiteljski objekti u staroj jezgri oplemenili su terase i štekate cvjetnim nasadima, a u užoj jezgri grada postavljene su nove košare za smeće s pepeljarama. UreÄ‘ena je šetnica na podruÄju uvala Majerovica - Hula hula, postavljena je rasvjeta i urbana oprema. Dovršena je šetnica na podruÄju Križni rat, uvala Pokonji dol.
U jezgri su obnovljene stare fasade uz konzervatorski nadzor i postavljene su ploÄice s imenima ulica i kućnim brojevima. Na hvarskoj tvrÄ‘avi „Fortica“ proširena je turistiÄka ponuda i izvedeni su rekonstrukcijski zahvati. Obnovljena je prometna signalizacija na širem podruÄju grada, postavljeni su zaštitni stupići na nogostupima, te je otvoreno još jedno besplatno javno parkiralište.
Nastavljen je projekt cikloturizma u smislu proširenja ponude staza i završena je prva faza projekta pustolovnog turizma. Kulturna ponuda obogaćena je Festivalom levande u Velom Grablju.
Makarska je najbolja meÄ‘u mjestima koja imaju više od 10 tisuća stanovnika. Ove godine su obogatili i upotpunili opremljenost i ponudu u funkciji razvoja turizma, temeljne gospodarske grane grada. Dovršen je rotor na južnom ulazu u grad koji je znaÄajno povećao protoÄnost vozila i hortikultuno je ureÄ‘en tako da je centralna površina rotora zasaÄ‘ena cvijećem u obliku grba grada Makarske. Cvijetne površine u gradu su uredne i održavane, posebice park uz Šetalište dr. Franje TuÄ‘mana nedaleko glavne gradske plaže. UreÄ‘en je park dr. fra Jure Radića kod hotela ,,Osejava,, u kojemu se nalazi spomenik Hrvatskim braniteljima, izgraÄ‘ene su pješaÄke staze, ureÄ‘ena rasvjeta, upotpunjen je zelenilom. KaÄićev trg, kao mjesto održavanja brojnih manifestacija, ove je godine oplemenjen novim, raznovrsnim cvijetnim zasadima.
Na poluotoku Osejava uredno je održavana priobalna šetnica do nudistiÄke plaže Nugal i upotpunjena je klupama, stolovima i koševima za otpatke. Gradska plaža upotpunjena je manjim pratećim sadržajima, sigurnosnom službom za kupaÄe, dodatnim klupama, rasvjetom za noćno kupanje. Posebno dobro je izvedena i osvježena prometna i turistiÄka signalizacija. UreÄ‘en je dio gradskih javno-prometnih površina s ucrtanim parkirališnim mjestima. Poboljšana je Äistoća grada koji je upotpunjen spremnicima za otpad. Na gradskom predjelu spomen podruÄja Glavica, u organizaciji Društva za astronomska i ufološka prouÄavanja otvorena je zvjezdarnica, peta u Hrvatskoj, koja je izuzetno zanimljiva gostima i kvalitetna je dopuna turistiÄke ponude.
Splitski park Sustipan dobio je nagradu za najljepši i najureÄ‘eniji park. Sustipan je jugozapadni rt splitske luke nazvan po nekadašnjem samostanu sv. Stjepana pod borovima. Samostan je bio podignut u ranom srednjem vijeku, tako da je svojedobno služio i kao konaÄište hrvatskim kraljevima.
Plaža Zlatni rat u Bolu na BraÄu nagraÄ‘ena je kao najljepša i najureÄ‘enija javna plaža. Opskrbljena je plažnom opremom, a u hladu borova je gostima na raspolaganju raznovrsna ugostiteljska ponuda. Na plaži je izgraÄ‘en suvremeni sanitarni Ävor s tuševima i pristupom invalidnim osobama. Do plaže se dolazi poploÄanom šetnicom, turistiÄkim vlakom ili taxi brodicama iz centra mjesta. Svakodnevno se Äisti ruÄno i strojno. Nije dozvoljen pristup kućnim ljubimcima za koje je namjenjena posebna plaža na poÄetku šetnice. Na plaži Zlatni rat se po prvi put od ove godine zavijorila Plava zastava – potvrda ekološke oÄuvanosti mora i opremljenosti obale u skladu sa standardima projekta.
Najljepša i najureÄ‘enija okućnica je ona Stanka i Milenke Budimir u Promajni, a najbolji TuristiÄki centar je onaj na splitskoj rivi koji je otvoren 1. svibnja.Troškovi ureÄ‘enja interijera sa pripadajućom opremom iznosili su 200.000 kuna koje je podmirila TuristiÄka zajednica grada Splita.
Interijer TIC-a jednostavno je koncipiran sa željom da gosti brzo i jednostavno dobiju sve informacije i info materijale kako Splita tako i cijele Hrvatske. Tu je dostupan i tiskani materijal s informacijama o zbivanjima u gradu te raznovrsni programi izleta.
Gašpina mlinica u Solinu nagradu je dobila u kategoriji „TuristiÄka ponuda ili zanimljivost“. Otvorena je nakon više od pet godina radova i obnove. To je jedna od rijetkih još saÄuvanih mlinica na rijeci Jadro. GraÄ‘ena je poÄetkom 18 st. a u dokumentima se prvi put spominje 1711. godine. Njezin se graÄ‘evinski sklop sastoji od Äetiri kamene prizemne zgrade u nizu s dvostrešnim krovovima pokrivenim kamenim ploÄama.
Tijekom stoljeća ovaj se sklop dograÄ‘ivao i doživljavao je razne graÄ‘evinske preinake što se može uoÄiti na proÄelju u naknadno otvaranim prozorima. Sklop je orijentiran sjever-jug, a voda se kroz jaže (kolovaje) s istoÄne strane slobodnim padom usmjeravala do donjih dijelova mlinova tj. do žlica priÄvršÄ‡enih na mlinska vretena. Vrata i prozori su uglavnom na zapadnoj strani. Iznad glavnih ulaznih vrata na zapadnoj strani za nadvratnik je upotrijebljena antiÄka nadgrobna stela. Sredstva za obnovu Gašpine mlinice, oko 3 milijuna kuna, osigurana su iz ProraÄuna grada Solina i Ministarstva kulture. Prema povijesnom kontinuitetu i prema entografskim vrijednostima sklopa ova mlinica predstavlja spomenik kulture te je kao takva upisana u Registar spomenika kulture Republike Hrvatske.
Starogrojski paprenjok najbolji je suvenir. Paprenjake na Hvaru u 16. stoljeću spominje i Petar Hektorović u djelu „Ribanje i ribarsko prigovaranje“. U arhivu hvarske obitelji BuÄić saÄuvan je stari recept za paprenjake pisan, rukom na talijanskom jeziku iz 18. stoljeća, u kojem se opisuje pripremanje paprenjaka s koliÄinama sastojaka jedne doze paprenjaka. Još jedan pisani dokument iz 18. stoljeća spominje proizvodnju paprenjaka i to godine 1757. kada je dr. Dominik Vranjican-Calotti dao Antunu Santinu i njegovoj ženi Antici svoju kuću s peći u prizemlju u Burku kraj Anuncijate, u doživotni najam kao pećarima.
Ta je peć radila sve do Drugog svjetskog rata. MeÄ‘u proizvodima tih pećara spominju se i paprenjaci te druge slastice. Starogrojski paprenjok pravi se za sve važne dogaÄ‘aje u obitelji: za svadbe, krštenja, priÄesti, krizme, za slavljenje Božića, roÄ‘endana....Za oÄuvanje umijeća pripreme paprenjaka u Starom Gradu zaslužna je i TuristiÄka zajednica koja promovira paprenjake kao autohtoni starogradski suvenir. Starogrojski paprenjok danas se može kao desert dobiti u svakom starogradskom restoranu a preporuÄa se jesti uz Äašicu prošeka.
Starogrojski paprenjok uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. ProizvoÄ‘aÄ Starogrojskog paprenjoka je pekarski obrt Tepić.
Hrvatska brodogradnja i hrvatski škverovi prolaze svoje najteže dane u dugogodišnjoj povijesti, prepunoj velikih svjetskih priznanja za vrhunske brodove.Od najpoznatijih škverova samo je pulski Uljanik privatiziran, dok agoniju prolaze 3. Maj, Brodotrogir i Brodosplit, a Kraljevica je nedavno ugašena.Rok za privatizaciju - dogovoren s Europskom komisijom - istjeÄe 1. srpnja 2013. godine, a najdalje se od privatizacije nalaz splitski škver, o Äijoj budućnosti ništa ne znaju ni radnici, ni sindikati ni mogući kupac Tomislav Debeljak i njegov DIV, kojeg je Vlada prihvatila kao kandidata s kojim mjesecima pregovara i dogovara. No, od kupoprodajnog ugovora zasad nema ništa.
S druge strane, moguće alternativa poslu s Debeljakom je radniÄko dioniÄarstvo, model po kojem je privatiziran Uljanik.
No, ono najgore što hrvatski škverovi, pa tako i Brodosplit, proživljavaju je ignoriranje i odbijanje rješenja od strane vlasnika - države, a posebice onih kvalitetnih već punih 20 godina! O tome su hrvatski struÄnjaci upozoravali sve aktualne Vlade, pa tako i sadašnju.
Poznati struÄnjak, prof. dr. Želimir Sladoljev (koji je preminuo 1. ožujka ove godine, ne doÄekavši privatizaciju hrvatske brodogradnje), na simpoziju "Teorija i praksa brodogradnje SORTA" održanom u listopadu 2010. godine inzio je opsežnu kronologiju svega što su od 1992. godine hrvatski struÄnjaci predlagali kako bi spasili i unaprijedili hrvatsku brodogradnju, a na što nitko nije reagirao.
Da apsurd bude veći, na skup u Lumbardi nije došao nitko iz nijednog ministarstva, iako su bili pozvani. Nitko nije reagirao niti nakon što je ovaj dokument poslan na adrese Predsjednika Republike i Vlade RH.
Stoga, izvadak iz uvodnog izlaganja "Aktualni trenutak hrvatske brodogradnje" pod naslovom "Što smo do sada Äinili" objavljujemo na Dalmacija Newsu. U njemu se na najbolji naÄin možemo uvjeriti kako su se hrvatski škverovi sustavno uništavali dva desetljeća, ne samo malverzacijama i lošim poslovnim potezima, već i konsatntnim ingoriranjem hrvatskih struÄnjaka koji su predlagali kvalitetna rješenja.
"Što smo do sada Äinili", kronologiju prof. dr. Želimira Sladoljeva, diplomiranog inžinjera brodogradnje, i godinama redovitog profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje SveuÄilišta u Zagrebu, objavljujemo u cijelosti:
"Usprkos svojedobno visokog položaja naše brodogradnje na europskoj ljestvici isporuka brodova (treći u Svijetu, prvi Europi sa 4,5% svjetskih isporuka), s njenim poslovanjem i stalnom zavisnosti o državnim subvencijama nikada nismo bili zadovoljni. Opetovano se postavljalo pitanje kakvu to brodogradnju želimo i koji bi trebali biti ciljevi njenog restrukturiranja?
Mnogi pokušaji intervencija pokretani u posljednjih petnaestak godina nisu dali rezultate. Osim nekih brodogradilišta, koja su, samostalno ili uz povremenu pomoć renomiranih konzultanata kontinuirano poboljšavali svoje poslovanje, većina ostalih unkcionirala je bez prave strategije razvoja.
Obzirom na optužbe koje se odnose na akademsku zajednicu i struku u cjelini, iznosimo kronologiju aktivnosti u našim pokušajima da pomognemo nužnoj promjeni situacije u brodogradilištima. Kronologija je bazirana na originalnim dokumentima za svaku spomenutu stavku, seže u 1992. godinu, ne može obuhvatiti sve dogaÄ‘aje i možemo je iznijeti tek u vrlo sažetom obliku:
Prosinac - Pismo Vijeću za strateški razvoj Hrvatske, ukazujemo na glavne probleme velikih brodogradilišta i tražimo podršku i pomoć. Odgovor nam nikada nije stigao.
1993. godina
Ožujak - Posjet Predsjednika republike Brodarskom institutu. Upoznat je s odnosom BrodograÄ‘evnog instituta i MORH-a i s problemima brodogradnje. Predsjednik nas zadužuje da predložimo rješenja.
Travanj - Izradili dokument 'Nacionalni brodograđevni program' koji je odmah dostavljen Predsjedniku.
Lipanj - Savjetnik Predsjednika prebacuje predmet u Fond za privatizaciju. Zahtijeva se program akcije. Izradili smo program, predvidjeli kadrove i troškove, brodogradilišta podržala program.
Lipanj - Predložili smo model radikalne transformacije brodogradnje.
Rujan - Vlada RH zadužuje Ministarstvo gospodarstva za realizaciju programa. Izradili smo prijedlog financiranja i organizacije.
Listopad - Pomoćnik ministra osnovao grupu eksperata za program.
Prosinac - Ministarstvo gospodarstva zadužuje Fond za privatizaciju da pozive strane konzultante.
SijeÄanj - Predložili smo akcije za provedbu programa.
SijeÄanj – veljaÄa. Fond za privatizaciju daje izradu tendera za strane konzultante firmi ISOT.
Ožujak - Konzultantska firma Peat Marwick traži objašnjenje tendera.
Travanj - Ukazujemo na neprimjerenost tendera. Peat Marwick sugerira alternativni pristup. Fond za privatizaciju ugovorio s njemaÄkom firmom Roedl & Partner (koja je bez referenci) projekt restrukturiranja hrvatske brodogradnje. Sumnja na korupciju.
Nekompetentnost dolazi odmah do izražaja: konzultant za brodograÄ‘evnu tehnologiju je inženjer agronomije, koji o predmetu ništa nije znao. Sugeriramo prekid takvog posla. Ministarstvo ne dopušta promjenu opsega ugovora.
Kolovoz - Poslali smo osvrt na izbor konzultanata.
Rujan - Predlažemo reviziju zadataka za konzultante. Hrvatska brodogradnja sklapa s grupom domaćih struÄnjaka ugovor za praćenje rada konzultanata - ?
Studeni - Održavamo brojne konzultacije u brodogradilištima o modelu restrukturiranja.
Prosinac - Pomoćnik ministra traži da struÄna grupa redefinira zadatak konzultantima, ali da pri tom ne traži smanjenje opsega ugovora. Tražimo da se ukinu nepotrebne stavke ugovora i spasi dio novca. Roedl & Partner postaje Syskopos. Nisu obrazloženi razlozi.
SijeÄanj - Pomoćnik ministra organizira prezentaciju projekta, traži popis osoba koje će prisustvovati i ponovno traži da se ne smanjuje opseg ugovora.
VeljaÄa - Predlažemo radikalno restrukturiranje i privatizaciju brodogradnje. Pomoćnik ministra šalje struÄnu grupu konzultantima u Nurnberg. Neki su i otišli.
Ožujak - Objavljena negativna recenzija prijedloga konzultanata za diesel motornu proizvodnju.
Travanj - Pomoćnik ministra daje pozitivan prikaz rada konzultanata i u Äasopisu Privatizacija utvrÄ‘uje da su strani konzultanti obavili svoj posao?
Svibanj - Objavljena negativna recenzija konaÄnog izvještaja konzultanata – izgubljeno mnogo vremena i novca. Predlažemo daljnje djelovanje, jer treba konaÄno zapoÄeti s pravim poslom. Izradili prijedlog izvještaja Vladi RH za daljnji rad na projektu.
Lipanj - Dali osvrt na izvještaj konzultanata – radi se o oÄitoj korupciji. Pisma Gospodarskoj komori, HB i upravama brodogradilišta: ne smije se usvajati izvještaj konzultanata, treba postaviti sposobne i autoritativne ljude na Äelo ovog posla.
Srpanj - Izvještaj konzultanata usvojen u omjeru 3:3. Prevladao pozitivni glas pomoćnika ministra. Neki Älanovi grupe dali ostavku. Nije jasno što dalje.
Kolovoz - U RijeÄkoj županiji pokušat će organizirati sastanak s Predsjednikom vlade - nije uspjelo.
Rujan - Prijedlažemo tehnološku modernizaciju brodogradilišta. HB postavlja koordinatora projekta organizacijsko-tehnološkog restrukturiranja na ranijem programu. Izradili operativne programe. HB sugerira promjene naših programa, stvari se raplinjuju. Niz sastanaka u brodogradilištima.
Listopad - Sastanak u HB, projekt financijske sanacije brodogradilišta, odreÄ‘eni radni timovi.
Studeni - Ministarstvo gospodarstva sada traži nove operativne programe. Programe smo izradili, usuglasili i usvojili na vjerovniÄkim vijećima. Sadržavaju zajedniÄke, pojedinaÄne i palijativne mjere. Izradili projekt tehnoloških investicija.
Prosinac - Izvještaj direktorima brodogradilišta, na znanje HB i Ministarstvo: programi usvojeni, rad može zapoÄeti, potrebno informiranje javnosti, osnivanje radnih grupa, sklapanje ugovora sa sudionicima, osnivanje administrativnog središta u HB i nadoknada troškova prema odobrenom budžetu. Sredstva nikada nismo dobili.
Do direktora HB više se nije moglo doći. Rad je trebao zapoÄeti u sijeÄnju 1996., ali sve je zaustavljeno. Nikada nisu objašnjeni razlozi.
Kroz sljedeće godine nekoliko pokušaja financijske sanacije brodogradilišta ne daje rezultate.
Veći broj intervjua i Älanaka u dnevnom i poslovnom tisku o otpuštanju radnika, sanaciji, organizacijskim modelima, modernizaciji nekih inozemnih brodogradilišta i sl. Nekoliko obraćanja Vladi, ali odgovore nismo dobivali.
Izjave Ministra gospodarstva o likvidaciji brodogradilišta, prijetnještrajkovima itd.
Osim sporadiÄnih intervencija i ograniÄenih akcija modernizacije u nekim brodogradilištima, nije bilo organiziranih akcija restrukturiranja.
Lipanj 1999. godine - Vlada RH donosi odluku o financiranju prve faze tehnološke obnove brodogradilišta u iznosu od oko 100 milijuna DEM, što poboljšava njihove tehnološke mogućnosti, ali financijsko stanje brodogradilišta nije popravljeno.
Lipanj - Vlada RH pokreće projekt strategije razvitka Republike Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću". Brodogradnji je dat poseban status i projektni zadatak.
Sudjelovalo pedesetak struÄnjaka iz brodogradilišta i institucija podrške. Projekt sadržava osnovne znaÄajke brodograÄ‘evne djelatnosti i analizira uvjete u kojima djeluju brodogradilišta, prateća industrija, isporuÄioci materijala i usluga te znanstvene, istraživaÄke, obrazovne i struÄne institucije podrške.
Prikazano je stanje bitnih funkcija poslovnog procesa. Analizirano svjetsko tržište, date ocjene mogućnosti na tržištima novogradnji, off-shore, preinaka i popravaka brodova, a ocijenjeni su i mogući izazovi u bliskoj budućnosti.
Date su vizije razvoja i uloga brodograÄ‘evne asocijacije sa sinergijskim uÄincima. Definirani ciljevi koje bi velika i mala brodogradnja mogle doseći, preporuÄene su i neke mjere državne podrške.
Vlada RH nije uÄinila ništa da bi se elaborat primijenio.
Prosinac - Izlazi Älanak “Strategija razvitka brodogradnje”.
Ostvarena je druga faza tehnološke obnove za tri najveća brodogradilišta u iznosu od oko 60 milijuna US $. Vlada RH osniva povjerenstvo za restrukturiranje hrvatske brodogradnje, a brodogradilišta izraÄ‘uju svoje pojedinaÄne programe.
Osim u rijetkim sluÄajevima, ne dolazi do promjena njihove poslovne politike i rezultata poslovanja.
Simpozij SORTA 2002 - Apel nadležnima da se pristupi organiziranom restrukturiranju velikih brodogradilišta. Nije bilo nikakvih reakcija.
Svibanj 2004. - Okrugli stol. "Uloga znanosti u domaćoj brodogradnji".
Simpozij SORTA 2004. - Ponovni apel nadležnima da se pristupi organiziranom restrukturiranju velikih brodogradilišta. Nije bilo nikakvih reakcija.
Stanje u brodogradilištima postaje vrlo aktualno zbog pregovora s EZ.
Tijekom proljeća 2006., Povjerenstvo za restrukturiranje od novog stranog konzultanta naruÄuje "Elaborat o restrukturiranju hrvatske brodograÄ‘evne industrije".
Radi se opsežnom i skupom elaboratu, ali konzultantima nije dat jasan projektni zadatak. Njihov se posao rasplinuo na poznate Äinjenice, koje za restrukturiranje i pregovore s EZ nisu bile od znaÄaja.
Simpozij SORTA 2006. - Ponovni apel nadležnima da se pristupi organiziranom restrukturiranju velikih brodogradilišta. Nije bilo nikakvih reakcija.
U veljaÄi 2007. u EZ se šalju pojedinaÄni programi restrukturiranja velikih brodogradilišta. EZ traži dopune i izmjene, jer predviÄ‘ene mjere ne mogu dati tražene poslovne efekte.
U ožujku 2007. Godišnja skupština Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU, referat "Problemi restrukturiranja brodogradnje" i zakljuÄci.
Svibanj - Vlada RH donosi odluku o namjeri privatizacije nekih brodogradilišta s odgodom za neke od njih. Daje i naÄela kojih se valja pridržavati, a odnose se na planove ulaganja i poslovanja, na vjerovnike, zaposlenost, zadržavanje ili promjenu osnovne djelatnosti, prilagodbe tržištu i mogućnost teritorijalnog preseljenja brodogradilišta te vlasništvo nad dionicama.
SORTA 2008. - Ponovni apel nadležnima da se pristupi organiziranom restrukturiranju velikih brodogradilišta. Nije bilo nikakvih reakcija.
Lipanj - Okrugli stol “Održivi razvoj brodogradnje” u Rektoratu ZagrebaÄkog sveuÄilišta s ciljem da se državne organe informira o znanstvenim i struÄnim mogućnostima institucija podrške. Brojni referati izloženi su na visokoj profesionalnoj razini. Na ovaj skup nije došla nijedna relevantna osoba iz
državne administracije.
Iznijeta kronologija pokazuje slabu brigu vlasnika i kaotiÄnost u rješavanju ovog problema. Apeli koji su se slali bili su bez iznimke ignorirani. Teško je objasniti zašto je vlasnik tolike godine dopuštao da situacija u većini brodogradilišta bude neodrživa.
MeÄ‘utim, razloge velikih gubitaka ne treba tražiti samo u objektivnim okolnostima u kojima brodogradilišta posluju, već i u gubitku nekih etiÄkih naÄela poslovanja u nekim sredinama.
To je, po našoj ocjeni u velikoj mjeri demotiviralo struÄni kadar na kojem je trebalo poÄivati restrukturiranje brodogradilišta", zakljuÄuje na kraju dr.sc. Želimir Sladoljev, profesor emeritus SveuÄilišta u Zagrebu.
Njegove apele pratili su i apeli ostalih vrhunskih struÄnjaka, pa je tako dva dana nakon izbora u prosincu 2011. godine, prof. dr. Roko Markovina, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za brodogradnju splitskog FESB-a, dostavio aktualnoj vladajućoj koaliciji prezentaciju "Pokret za opstanak te rast i razvoj hrvatske brodograÄ‘evne djelatnosti", koji je izradio autorskim tim, u kojem su uz njega, bili i akademik Ivo Senjanović , prof. Ivan Juraga, prof. IzvorGrubišić, prof. Vedran Žanić, prof. Većeslav ÄŒorić, doc. Vedran SlapniÄar, prof. Kalman Žiha, doc. Ante ÄŒagalj, Davor Begonja, Aris VeÄerina i Ivan Adum.
Ovaj materijal prezentiran je i na sastanku u Ministarstvu gospodarstva 1. ožujka ove godine u Zagrebu., ali i na to su se u Vladi oglušili.
ZakljuÄimo - vrijeme za spas hrvatskih škverova, jedine preostale industrije, neumitno teÄe. A oni se neće spasiti ukoliko se iMilanovićeva i ÄŒaÄićeva vlada nastave oglušivati na apele vodećih hrvaskih struÄnjaka.
JOŠKO DADIĆ
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
