Maslinica, Brela, Hvar i Makarska najbolji u županiji

•  October.13.2012
•  24 Comments

U sklopu akcije Volim Hrvatsku provedeno je natjecanje Plavi cvijet koje se na području Splitsko-dalmatinske županije odvija pod imenom Sunčani cvijet i sloganom Budi šesna i čista Dalmacijo moja, povjerenstvo županijske Turističke zajednice, izabralo je pobjednike koji su osim nagrade Plavi cvijet ujedno dobili I priznanja županijske TZ za 2012. godinu. U povjerenstvu su bili: Ivo Mužinić, djelatnik Upravnog odjela za pomorstvo i turizam Splitsko-dalmatinske županije, Ante Latinac direktor ureda TZ Trilj i Siniša Mikačić, djelatnik ureda TZ Splitsko-dalmatinske županije.

Nagradu u konkurenciji mjesta koja imaju do tisuću stanovnika osvojila je Maslinica na Šolti kojom dominira dvorac braće Marchi koji je pretvoren u predivan baštinski hotel. U travnju 2012. otvorena je i luksuzna marina ''Martinis Marchi'' s pratećim sadržajima, amfiteatrom s ružom vjetrova, novom šetnicom i hortikulturnim ureÄ‘enjem. Investicija u marinu i ureÄ‘enje rive u Maslinici vrijedna je više od 10 milijuna eura, što je jedna od značajnijih ovogodišnji investicija u Dalmaciji. Osim marine, u mjestu je ureÄ‘ena ''Lokva'' za potrebe održavanja pjesničkih večeri, predstave i općenito okupljanje mještana i njihovih gostiju. U centru mjesta je ulica ''Kavotovi dvori'' koja je simbol umjetnosti i vina, ureÄ‘ena tako da se šetnjom kroz nju gleda izložba nekog od umjetnika sa Šolte. Na kraju ulice goste dočeka svaki put drugo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje im nudi domaće proizvode na degustaciju.

U mjestu postoji nekoliko tradicionalnih restorana, koktel bar u centru i beach bar na čistoj i ureÄ‘enoj plaži ''Punta'' koji nudi rashlaÄ‘enje i osvježenje za posjetitelje plaže koja je samo stotinjak metara udaljena od obližnjeg otočića, kao i tri suvenirnice originalnih proizvoda iz Dalmacije. U mjestu djeluje i turistička agencija koja je ujedno i mjenjačnica te nudi usluge iznajmljivanja bicikla. Turistička zajednica Općine Šolta je od ove godine uvela i mogućnost kupovine bonova za Internet za goste mjesta Maslinica.  Za bogati program ljetnih mjeseci zaslužna je udruga Stručnjak koja u suradnji sa TZ Općine Šolta svake godine nadopunjuje program ljetnih zbivanja.  

U konkurenciji mjesta do tri tisuće stanovnika nagrada je otišla Brelima koja ove godine slave 80. obljetnicu organiziranog bavljenja turizmom.Turiste privlače kvalitetnom ponudom, očuvanom prirodom, čistim morem i urednošÄ‡u mjesta. Ove godine dodatno je ureÄ‘en centar Brela u kojem su podignuta četiri nova otoka s cvijećem. Završeni su radovi na prvom dijelu obnove šetnice te na jesen slijedi popločavanje od hotela „Soline” do plaže Dugi rat. Sve plaže su čiste i održavane, a na plaži Dugi rat je ureÄ‘en novi sanitarni čvor koji uključuje i WC za invalide kakav ima malo koja plaža u Hrvatskoj. Usto je obnovljena turistička signalizacija, a završeni su projekti za rekonstrukciju dvije ceste: Kričak – crkva sv. Jurja i cesta Dunaj – Jakiruša. 

Napravljen je bogati program ljetnih dogaÄ‘anja koji uključuje ribarske večeri svakog četvrtka, izložbe fotografija, lutkarsku predstavu za djecu, dvije velike fešte za blagdan Gospe od Karmela i blagdan sv. Stipana.

Hvar je dobitnik nagrade meÄ‘u prijavljenim mjestima koja imaju izmeÄ‘u tri i 10 tisuća stanovnika. Ove godine je na području grada Hvara postavljena nova turistička signalizacija na 11 lokacija. Na Veloj plaži Amfore i u kampu Vira i ove je godine podignuta je plava zastava, a na svim gradskim plažama postavljene su zaštitne plutače, te stepenice za ulazak u more. Zelene površine i parkovi u jezgri grada su ureÄ‘ene i redovito održavane. Ugostiteljski objekti u staroj jezgri oplemenili su terase i štekate cvjetnim nasadima, a u užoj jezgri grada postavljene su nove košare za smeće s pepeljarama. UreÄ‘ena je šetnica na području uvala Majerovica - Hula hula, postavljena je rasvjeta i urbana oprema.  Dovršena je šetnica na području  Križni rat, uvala Pokonji dol.

U jezgri su obnovljene stare fasade uz konzervatorski nadzor i postavljene su pločice s imenima ulica i kućnim brojevima. Na hvarskoj tvrÄ‘avi „Fortica“ proširena je turistička ponuda i izvedeni su rekonstrukcijski zahvati. Obnovljena je prometna signalizacija na širem području grada, postavljeni su zaštitni stupići na nogostupima, te je otvoreno još jedno besplatno javno parkiralište.

Nastavljen je projekt cikloturizma u smislu proširenja ponude staza i završena je prva faza projekta pustolovnog turizma. Kulturna ponuda obogaćena je Festivalom levande u Velom Grablju.

Makarska je najbolja meÄ‘u mjestima koja imaju više od 10 tisuća stanovnika. Ove godine su obogatili i upotpunili opremljenost i ponudu u funkciji razvoja turizma, temeljne gospodarske grane grada. Dovršen je rotor na južnom ulazu u grad koji je značajno povećao protočnost vozila i hortikultuno je ureÄ‘en tako da je centralna površina rotora zasaÄ‘ena cvijećem u obliku grba grada Makarske. Cvijetne površine u gradu su uredne i održavane, posebice park uz Šetalište dr. Franje TuÄ‘mana nedaleko glavne gradske plaže. UreÄ‘en je park dr. fra Jure Radića kod hotela ,,Osejava,, u kojemu se nalazi spomenik Hrvatskim braniteljima, izgraÄ‘ene su pješačke staze, ureÄ‘ena rasvjeta, upotpunjen je zelenilom. Kačićev trg, kao mjesto održavanja brojnih manifestacija, ove je godine oplemenjen novim, raznovrsnim cvijetnim zasadima. 

Na poluotoku Osejava uredno je održavana priobalna šetnica do nudističke plaže Nugal i upotpunjena je klupama, stolovima i koševima za otpatke. Gradska plaža upotpunjena je manjim pratećim sadržajima, sigurnosnom službom za kupače, dodatnim klupama, rasvjetom za noćno kupanje. Posebno dobro je izvedena i osvježena prometna i turistička signalizacija. UreÄ‘en je dio gradskih javno-prometnih površina s ucrtanim parkirališnim mjestima. Poboljšana je čistoća grada koji je upotpunjen spremnicima za otpad. Na gradskom predjelu spomen područja Glavica, u organizaciji Društva za astronomska i ufološka proučavanja otvorena je zvjezdarnica, peta u Hrvatskoj, koja je izuzetno zanimljiva gostima i kvalitetna je dopuna turističke ponude.

Splitski park Sustipan dobio je nagradu za najljepši i najureÄ‘eniji park. Sustipan je jugozapadni rt splitske luke nazvan po nekadašnjem samostanu sv. Stjepana pod borovima. Samostan je bio podignut u ranom srednjem vijeku, tako da je svojedobno služio i kao konačište hrvatskim kraljevima.  

Plaža Zlatni rat u Bolu na Braču nagraÄ‘ena je kao najljepša i najureÄ‘enija javna plaža. Opskrbljena je plažnom opremom, a u hladu borova je gostima na raspolaganju raznovrsna ugostiteljska ponuda. Na plaži je izgraÄ‘en suvremeni sanitarni čvor s tuševima i pristupom invalidnim osobama. Do plaže se dolazi popločanom šetnicom, turističkim vlakom ili taxi brodicama iz centra mjesta. Svakodnevno se čisti ručno i strojno. Nije dozvoljen pristup kućnim ljubimcima za koje je namjenjena posebna plaža na početku šetnice. Na plaži Zlatni rat se po prvi put od ove godine zavijorila Plava zastava – potvrda ekološke očuvanosti mora i opremljenosti obale u skladu sa standardima projekta. 

Najljepša i najureÄ‘enija okućnica je ona Stanka i Milenke Budimir u Promajni, a najbolji Turistički centar je onaj na splitskoj rivi koji je otvoren 1. svibnja.Troškovi ureÄ‘enja interijera sa pripadajućom opremom iznosili su  200.000 kuna koje je podmirila Turistička zajednica grada Splita.

Interijer TIC-a jednostavno je koncipiran sa željom da gosti brzo i jednostavno dobiju sve informacije i info materijale kako Splita tako i cijele Hrvatske. Tu je dostupan i tiskani materijal s informacijama o zbivanjima u gradu te raznovrsni programi izleta.

Gašpina mlinica u Solinu nagradu je dobila u kategoriji „Turistička ponuda ili zanimljivost“. Otvorena je nakon više od pet godina radova i obnove. To je jedna od rijetkih još sačuvanih mlinica na rijeci Jadro. GraÄ‘ena je početkom 18 st. a u dokumentima se prvi put spominje 1711. godine. Njezin se graÄ‘evinski sklop sastoji od četiri kamene prizemne zgrade u nizu s dvostrešnim krovovima pokrivenim kamenim pločama. 

Tijekom stoljeća ovaj se sklop dograÄ‘ivao i doživljavao je razne graÄ‘evinske preinake što se može uočiti na pročelju u naknadno otvaranim prozorima. Sklop je orijentiran sjever-jug, a voda se kroz jaže (kolovaje) s istočne strane slobodnim padom usmjeravala do donjih dijelova mlinova tj. do žlica pričvršÄ‡enih na mlinska vretena. Vrata i prozori su uglavnom na zapadnoj strani. Iznad glavnih ulaznih vrata na zapadnoj strani za nadvratnik je upotrijebljena antička nadgrobna stela. Sredstva za obnovu Gašpine mlinice, oko 3 milijuna kuna, osigurana su iz Proračuna grada Solina i Ministarstva kulture. Prema povijesnom kontinuitetu i prema entografskim vrijednostima sklopa ova mlinica predstavlja spomenik kulture te je kao takva upisana u Registar spomenika kulture Republike Hrvatske.

Starogrojski paprenjok najbolji je suvenir. Paprenjake na Hvaru u 16. stoljeću spominje i Petar Hektorović u djelu „Ribanje i ribarsko prigovaranje“. U arhivu hvarske obitelji Bučić sačuvan je stari recept za paprenjake pisan, rukom na talijanskom jeziku iz 18. stoljeća, u kojem se opisuje pripremanje paprenjaka s količinama sastojaka jedne doze paprenjaka. Još jedan pisani dokument iz 18. stoljeća spominje proizvodnju paprenjaka i to  godine 1757. kada je  dr. Dominik Vranjican-Calotti dao Antunu Santinu i njegovoj ženi Antici svoju kuću s peći u prizemlju u Burku kraj Anuncijate, u doživotni najam kao pećarima. 

Ta je peć radila sve do Drugog svjetskog rata. MeÄ‘u proizvodima tih pećara spominju se i paprenjaci te druge slastice. Starogrojski paprenjok pravi se za sve važne dogaÄ‘aje u  obitelji: za svadbe, krštenja, pričesti, krizme, za slavljenje Božića, roÄ‘endana....Za očuvanje umijeća pripreme paprenjaka u Starom Gradu zaslužna je i Turistička zajednica koja promovira paprenjake kao autohtoni starogradski suvenir. Starogrojski paprenjok danas se može kao desert dobiti u svakom starogradskom restoranu a preporuča se jesti uz čašicu prošeka.

Starogrojski paprenjok uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. ProizvoÄ‘ač Starogrojskog paprenjoka je pekarski obrt Tepić.