Dosje: Kako su zadnjih 20 godina uništavani škverovi

•  October.13.2012
•  24 Comments

 Hrvatska brodogradnja i hrvatski škverovi prolaze svoje najteže dane u dugogodišnjoj povijesti, prepunoj velikih svjetskih priznanja za vrhunske brodove.Od najpoznatijih škverova samo je pulski Uljanik privatiziran, dok agoniju prolaze 3. Maj, Brodotrogir i Brodosplit, a Kraljevica je nedavno ugašena.Rok za privatizaciju - dogovoren s Europskom komisijom - istječe 1. srpnja 2013. godine, a najdalje se od privatizacije nalaz splitski škver, o čijoj budućnosti ništa ne znaju ni radnici, ni sindikati ni mogući kupac Tomislav Debeljak i njegov DIV, kojeg je Vlada prihvatila kao kandidata s kojim mjesecima pregovara i dogovara. No, od kupoprodajnog ugovora zasad nema ništa.

S druge strane, moguće alternativa poslu s Debeljakom je radničko dioničarstvo, model po kojem je privatiziran Uljanik.

No, ono najgore što hrvatski škverovi, pa tako i Brodosplit, proživljavaju je ignoriranje i odbijanje rješenja od strane vlasnika - države, a posebice onih kvalitetnih već punih 20 godina! O tome su hrvatski stručnjaci upozoravali sve aktualne Vlade, pa tako i sadašnju.

Poznati stručnjak, prof. dr. Å½elimir Sladoljev (koji je preminuo 1. ožujka ove godine, ne dočekavši privatizaciju hrvatske brodogradnje), na simpoziju "Teorija i praksa brodogradnje SORTA" održanom u listopadu 2010. godine inzio je opsežnu kronologiju svega što su  od 1992. godine hrvatski stručnjaci predlagali kako bi spasili i unaprijedili hrvatsku brodogradnju, a na što nitko nije reagirao.

Da apsurd bude veći, na skup u Lumbardi nije došao nitko iz nijednog ministarstva, iako su bili pozvani. Nitko nije reagirao niti nakon što je ovaj dokument poslan na adrese Predsjednika Republike i Vlade RH.

Stoga, izvadak iz uvodnog izlaganja "Aktualni trenutak hrvatske brodogradnje" pod naslovom "Što smo do sada činili" objavljujemo na Dalmacija Newsu. U njemu se na najbolji način možemo uvjeriti kako su se hrvatski škverovi sustavno uništavali dva desetljeća, ne samo malverzacijama i lošim poslovnim potezima, već i konsatntnim ingoriranjem hrvatskih stručnjaka koji su predlagali kvalitetna rješenja.

"Što smo do sada činili", kronologiju prof. dr. Želimira Sladoljeva, diplomiranog inžinjera brodogradnje, i godinama redovitog profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, objavljujemo u cijelosti:

"Usprkos svojedobno visokog položaja naše brodogradnje na europskoj ljestvici isporuka brodova (treći u Svijetu, prvi Europi sa 4,5% svjetskih isporuka), s njenim poslovanjem i stalnom zavisnosti o državnim subvencijama nikada nismo bili zadovoljni. Opetovano se postavljalo pitanje kakvu to brodogradnju želimo i koji bi trebali biti ciljevi njenog restrukturiranja?

Mnogi pokušaji intervencija pokretani u posljednjih petnaestak godina nisu dali rezultate. Osim nekih brodogradilišta, koja su, samostalno ili uz povremenu pomoć renomiranih konzultanata kontinuirano poboljšavali svoje poslovanje, većina ostalih unkcionirala je bez prave strategije razvoja.

Obzirom na optužbe koje se odnose na akademsku zajednicu i struku u cjelini, iznosimo kronologiju aktivnosti u našim pokušajima da pomognemo nužnoj promjeni situacije u brodogradilištima. Kronologija je bazirana na originalnim dokumentima za svaku spomenutu stavku, seže u 1992. godinu, ne može obuhvatiti sve dogaÄ‘aje i možemo je iznijeti tek u vrlo sažetom obliku:

1992. godina

Prosinac - Pismo Vijeću za strateški razvoj Hrvatske, ukazujemo na glavne probleme velikih brodogradilišta i tražimo podršku i pomoć. Odgovor nam nikada nije stigao.

1993. godina

Ožujak - Posjet Predsjednika republike Brodarskom institutu. Upoznat je s odnosom BrodograÄ‘evnog instituta i MORH-a i s problemima brodogradnje. Predsjednik nas zadužuje da predložimo rješenja.

Travanj - Izradili dokument 'Nacionalni brodograÄ‘evni program' koji je odmah dostavljen Predsjedniku.

Lipanj - Savjetnik Predsjednika prebacuje predmet u Fond za privatizaciju. Zahtijeva se program akcije. Izradili smo program, predvidjeli kadrove i troškove, brodogradilišta podržala program.

Lipanj - Predložili smo model radikalne transformacije brodogradnje.

Rujan - Vlada RH zadužuje Ministarstvo gospodarstva za realizaciju programa. Izradili smo prijedlog financiranja i organizacije.

Listopad - Pomoćnik ministra osnovao grupu eksperata za program.

Prosinac - Ministarstvo gospodarstva zadužuje Fond za privatizaciju da pozive strane konzultante.

1994. godina

 

Siječanj - Predložili smo akcije za provedbu programa.

Siječanj – veljača. Fond za privatizaciju daje izradu tendera za strane konzultante firmi ISOT.

Ožujak - Konzultantska firma Peat Marwick traži objašnjenje tendera.

Travanj - Ukazujemo na neprimjerenost tendera. Peat Marwick sugerira alternativni pristup. Fond za privatizaciju ugovorio s njemačkom firmom Roedl & Partner (koja je bez referenci) projekt restrukturiranja hrvatske brodogradnje. Sumnja na korupciju.

Nekompetentnost dolazi odmah do izražaja: konzultant za brodograÄ‘evnu tehnologiju je inženjer agronomije, koji o predmetu ništa nije znao. Sugeriramo prekid takvog posla. Ministarstvo ne dopušta promjenu opsega ugovora.

Kolovoz - Poslali smo osvrt na izbor konzultanata.

Rujan - Predlažemo reviziju zadataka za konzultante. Hrvatska brodogradnja sklapa s grupom domaćih stručnjaka ugovor za praćenje rada konzultanata - ?

Studeni - Održavamo brojne konzultacije u brodogradilištima o modelu restrukturiranja.

Prosinac - Pomoćnik ministra traži da stručna grupa redefinira zadatak konzultantima, ali da pri tom ne traži smanjenje opsega ugovora. Tražimo da se ukinu nepotrebne stavke ugovora i spasi dio novca. Roedl & Partner postaje Syskopos. Nisu obrazloženi razlozi.

1995. godina

 

Siječanj - Pomoćnik ministra organizira prezentaciju projekta, traži popis osoba koje će prisustvovati i ponovno traži da se ne smanjuje opseg ugovora.

Veljača - Predlažemo radikalno restrukturiranje i privatizaciju brodogradnje. Pomoćnik ministra šalje stručnu grupu konzultantima u Nurnberg. Neki su i otišli.

Ožujak - Objavljena negativna recenzija prijedloga konzultanata za diesel motornu proizvodnju.

Travanj - Pomoćnik ministra daje pozitivan prikaz rada konzultanata i u časopisu Privatizacija utvrÄ‘uje da su strani konzultanti obavili svoj posao?

Svibanj - Objavljena negativna recenzija konačnog izvještaja konzultanata – izgubljeno mnogo vremena i novca. Predlažemo daljnje djelovanje, jer treba konačno započeti s pravim poslom. Izradili prijedlog izvještaja Vladi RH za daljnji rad na projektu.

Lipanj - Dali osvrt na izvještaj konzultanata – radi se o očitoj korupciji. Pisma Gospodarskoj komori, HB i upravama brodogradilišta: ne smije se usvajati izvještaj konzultanata, treba postaviti sposobne i autoritativne ljude na čelo ovog posla.

Srpanj - Izvještaj konzultanata usvojen u omjeru 3:3. Prevladao pozitivni glas pomoćnika ministra. Neki članovi grupe dali ostavku. Nije jasno što dalje.

Kolovoz - U Riječkoj županiji pokušat će organizirati sastanak s Predsjednikom vlade - nije uspjelo.

Rujan - Prijedlažemo tehnološku modernizaciju brodogradilišta. HB postavlja koordinatora projekta organizacijsko-tehnološkog restrukturiranja na ranijem programu. Izradili operativne programe. HB sugerira promjene naših programa, stvari se raplinjuju. Niz sastanaka u brodogradilištima.

Listopad - Sastanak u HB, projekt financijske sanacije brodogradilišta, odreÄ‘eni radni timovi.

Studeni - Ministarstvo gospodarstva sada traži nove operativne programe. Programe smo izradili, usuglasili i usvojili na vjerovničkim vijećima. Sadržavaju zajedničke, pojedinačne i palijativne mjere. Izradili projekt tehnoloških investicija.

Prosinac - Izvještaj direktorima brodogradilišta, na znanje HB i Ministarstvo: programi usvojeni, rad može započeti, potrebno informiranje javnosti, osnivanje radnih grupa, sklapanje ugovora sa sudionicima, osnivanje administrativnog središta u HB i nadoknada troškova prema odobrenom budžetu. Sredstva nikada nismo dobili.

Do direktora HB više se nije moglo doći. Rad je trebao započeti u siječnju 1996., ali sve je zaustavljeno. Nikada nisu objašnjeni razlozi.

Kroz sljedeće godine nekoliko pokušaja financijske sanacije brodogradilišta ne daje rezultate.

1996. – 1999. godina

 

Veći broj intervjua i članaka u dnevnom i poslovnom tisku o otpuštanju radnika, sanaciji, organizacijskim modelima, modernizaciji nekih inozemnih brodogradilišta i sl. Nekoliko obraćanja Vladi, ali odgovore nismo dobivali.

Izjave Ministra gospodarstva o likvidaciji brodogradilišta, prijetnještrajkovima itd.

Osim sporadičnih intervencija i ograničenih akcija modernizacije u nekim brodogradilištima, nije bilo organiziranih akcija restrukturiranja.

Lipanj 1999. godine - Vlada RH donosi odluku o financiranju prve faze tehnološke obnove brodogradilišta u iznosu od oko 100 milijuna DEM, što poboljšava njihove tehnološke mogućnosti, ali financijsko stanje brodogradilišta nije popravljeno.

2000. godina

 

Lipanj - Vlada RH pokreće projekt strategije razvitka Republike Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću". Brodogradnji je dat poseban status i projektni zadatak.

Sudjelovalo pedesetak stručnjaka iz brodogradilišta i institucija podrške. Projekt sadržava osnovne značajke brodograÄ‘evne djelatnosti i analizira uvjete u kojima djeluju brodogradilišta, prateća industrija, isporučioci materijala i usluga te znanstvene, istraživačke, obrazovne i stručne institucije podrške.

Prikazano je stanje bitnih funkcija poslovnog procesa. Analizirano svjetsko tržište, date ocjene mogućnosti na tržištima novogradnji, off-shore, preinaka i popravaka brodova, a ocijenjeni su i mogući izazovi u bliskoj budućnosti.

Date su vizije razvoja i uloga brodograÄ‘evne asocijacije sa sinergijskim učincima. Definirani ciljevi koje bi velika i mala brodogradnja mogle doseći, preporučene su i neke mjere državne podrške.

Vlada RH nije učinila ništa da bi se elaborat primijenio.

Prosinac - Izlazi članak “Strategija razvitka brodogradnje”.

2002. – 2005. godina

 

Ostvarena je druga faza tehnološke obnove za tri najveća brodogradilišta u iznosu od oko 60 milijuna US $. Vlada RH osniva povjerenstvo za restrukturiranje hrvatske brodogradnje, a brodogradilišta izraÄ‘uju svoje pojedinačne programe.

Osim u rijetkim slučajevima, ne dolazi do promjena njihove poslovne politike i rezultata poslovanja.

Simpozij SORTA 2002 - Apel nadležnima da se pristupi organiziranom restrukturiranju velikih brodogradilišta. Nije bilo nikakvih reakcija.

Svibanj 2004. - Okrugli stol. "Uloga znanosti u domaćoj brodogradnji".

Simpozij SORTA 2004. - Ponovni apel nadležnima da se pristupi organiziranom restrukturiranju velikih brodogradilišta. Nije bilo nikakvih reakcija.

2006. - 2008. godina

Stanje u brodogradilištima postaje vrlo aktualno zbog pregovora s EZ.

Tijekom proljeća 2006., Povjerenstvo za restrukturiranje od novog stranog konzultanta naručuje "Elaborat o restrukturiranju hrvatske brodograđevne industrije".

Radi se opsežnom i skupom elaboratu, ali konzultantima nije dat jasan projektni zadatak. Njihov se posao rasplinuo na poznate činjenice, koje za restrukturiranje i pregovore s EZ nisu bile od značaja.

Simpozij SORTA 2006. - Ponovni apel nadležnima da se pristupi organiziranom restrukturiranju velikih brodogradilišta. Nije bilo nikakvih reakcija.

U veljači 2007. u EZ se šalju pojedinačni programi restrukturiranja velikih brodogradilišta. EZ traži dopune i izmjene, jer predviÄ‘ene mjere ne mogu dati tražene poslovne efekte.

U ožujku 2007. Godišnja skupština Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU, referat "Problemi restrukturiranja brodogradnje" i zaključci.

2008. godina

 

Svibanj - Vlada RH donosi odluku o namjeri privatizacije nekih brodogradilišta s odgodom za neke od njih. Daje i načela kojih se valja pridržavati, a odnose se na planove ulaganja i poslovanja, na vjerovnike, zaposlenost, zadržavanje ili promjenu osnovne djelatnosti, prilagodbe tržištu i mogućnost teritorijalnog preseljenja brodogradilišta te vlasništvo nad dionicama.

SORTA 2008. - Ponovni apel nadležnima da se pristupi organiziranom restrukturiranju velikih brodogradilišta. Nije bilo nikakvih reakcija.

2010. godina

Lipanj - Okrugli stol “Održivi razvoj brodogradnje” u Rektoratu Zagrebačkog sveučilišta s ciljem da se državne organe informira o znanstvenim i stručnim mogućnostima institucija podrške. Brojni referati izloženi su na visokoj profesionalnoj razini. Na ovaj skup nije došla nijedna relevantna osoba iz
državne administracije.

Iznijeta kronologija pokazuje slabu brigu vlasnika i kaotičnost u rješavanju ovog problema. Apeli koji su se slali bili su bez iznimke ignorirani. Teško je objasniti zašto je vlasnik tolike godine dopuštao da situacija u većini brodogradilišta bude neodrživa.

MeÄ‘utim, razloge velikih gubitaka ne treba tražiti samo u objektivnim okolnostima u kojima brodogradilišta posluju, već i u gubitku nekih etičkih načela poslovanja u nekim sredinama.

To je, po našoj ocjeni u velikoj mjeri demotiviralo stručni kadar na kojem je trebalo počivati restrukturiranje brodogradilišta", zaključuje na kraju dr.sc. Želimir Sladoljev, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Njegove apele pratili su i apeli ostalih vrhunskih stručnjaka, pa je tako dva dana nakon izbora u prosincu 2011. godine, prof. dr. Roko Markovina, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za brodogradnju  splitskog FESB-a, dostavio aktualnoj vladajućoj koaliciji prezentaciju "Pokret za opstanak te rast i razvoj hrvatske brodograÄ‘evne djelatnosti", koji je izradio autorskim tim, u kojem su uz njega, bili i akademik Ivo Senjanović , prof. Ivan Juraga, prof. IzvorGrubišić, prof. Vedran Žanić, prof. Većeslav ÄŒorić, doc. Vedran Slapničar, prof. Kalman Žiha, doc. Ante ÄŒagalj, Davor Begonja, Aris Večerina i Ivan Adum.

Ovaj materijal prezentiran je i na sastanku u Ministarstvu gospodarstva 1. ožujka ove godine u Zagrebu., ali i na to su se u Vladi oglušili.

Zaključimo - vrijeme za spas hrvatskih škverova, jedine preostale industrije, neumitno teče. A oni se neće spasiti ukoliko se iMilanovićeva i ÄŒačićeva vlada nastave oglušivati na apele vodećih hrvaskih stručnjaka.

JOŠKO DADIĆ