U Nacionalnom parku Kornati poslije 83 godine pronaÄ‘ena je vrsta šišmiša Nyctalus lasiopterus (golemi veÄernjak), najveća i jedna od najrjeÄ‘ih vrsta u Europi, a pronaÄ‘en je i novi speleološki objekt i to na otoku Piškera, nazvan Jama Petra Stijene. Sve su to pronašli studenti biologije iz udruge BIUS, naravno, radeći s mentorima, i to u 16 sekcija na 21 postaji arhipelaga. Nositelj projekta bila je murterska “Argonauta”, udruga koja je već do sada pokazala visoke dosege u odabiru tema i sadržaja, organizaciji posla i aplikacijama za Europske fondove.
Nema baze podataka
Premda je Nacionalni park “Kornati” proglašen 1980. godine, nikad nisu provoÄ‘ena sustavna istraživanja i monitoring prirodnih vrijednosti pa za Park praktiÄki ne postoji baza podataka! Ponajviše podataka - sad već zastarjelih - koji su rezultat pojedinaÄnih istraživanja i nestandardiziranih prikupljanja objavljeno je u Monografiji Kornata 1995. godine.
RaÄ‘ena su uglavnom na inicijativu samih istraživaÄa, Äak bez obveze da se rezultati dostave upravi! Nacionalni parkovi su mjesta najvišeg režima zaštite pa ostaje nejasno kako je moguće nešto štititi ako se i ne zna - što postoji!?! To se posebno odnosi na zaštićene i strogo zaštićene vrste koje zahtijevaju posebne mjere zaštite. Istraživanja “Argonaute” i BIUS-a dala su prve sustavnije rezultate o vrstama i staništima kao i procjenu stanja za tzv. NATURA 2000 specifiÄna staništa na koje nas obvezuje Europska unija, a o svemu je tiskan i upravo objavljen Zbornik.
Posao su proširili i na Žutsko-sitsku skupinu gdje su istraživanja bila toliko rijetka i nesustavna da su žutska flora i fauna ostali potpuno nepoznati javnosti i struÄnjacima iako se radi o znaÄajnom krajobrazu. Uz ostalo, utvrÄ‘ena je u Kornatima prisutnost šest vrsta riba koje do sada nisu bile zabilježene, utvrÄ‘eno je 25 vrsta riba koje se nalaze pod nekom od kategorija zaštite ili su uvrštene u Crvenu knjigu morskih riba Hrvatske. Neke svojte riba još ne udovoljavaju skupini ugroženih vrsta, ali bi to mogle postati - tvrde istraživaÄi. To se odnosi na tzv. komercijalne vrste - škarpinu, fratra, komarÄu i kovaÄa.
Love se i nedorasli primjerci, a u Kornatima je, kao što se zna, dozvoljena i popona, vrlo neselektivan ribolovni alat. Dovoljno da zazvone zvona za uzbunu - a dovoljno i za dokaz da je dosadašnja razina regulacije, odnosno zaštite, i nadzora zaštite, bila nedovoljna.
Plovila narušavaju ravnotežu
Što se faune tiÄe, niti jedna skupina nije bila sustavno istraživana, a gotovo da i ne postoje publicirani radovi! U istraživanjima su prvi put zabilježene 74 biljne svojte i 12 endemiÄnih vrsta. - Nažalost, neke su svojte ugrožene zbog turizma, gubitka staništa, zapuštenih polja i znatno manje ovaca što dovodi do zarastanja i smanjenja biološke reznolikosti.
UoÄili smo neke invazivne vrste koje su prijetnja biološkoj raznolikosti - tvrdi jedan od urednika Zbornika Vladimir Vanja ÄŒavrak, dipl. ing biologije. A najinvazivnija biljna vrsta je - bor. U Zborniku jasno stoji da sve veći broj posjetitelja i plovila narušava ekološku ravnotežu unutar Nacionalnog parka, posebno na otocima Ravni Žakan, Levrnaka, Vela Panitula te Vrulje na Kornatu.
Predsjednica “Argonaute”, dr. sc. Martina Markov Podvinski kaže: - Popisivanje vrsta i staništa dugotrajan je proces koji zahtjeva kontinuirana istraživanja, tijesnu suradnju s nadležnim institucijama, ali i novac za realne troškove premda se radi o volonterskom angažmanu studenata koji onda pod struÄnim mentorstvom unapreÄ‘uju i znanja i vještine istraživaÄkog rada. Argonauta bi rado u suradnji s nadležnim institucijama nastavila istraživanja.
Dodjelom turistiÄkih nagrada za najbolja turistiÄka odredišta i za djelatnike godine u turizmu sinoć su u dubrovaÄkom Hotelu Valamar Lacroma, u prisustvu premijera Zorana Milanovića, završili dvodnevni Dani hrvatskog turizma 2012, na kojima je za turistiÄkog prvaka Hrvatske 2012. godine proglašen grad Split.
Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma okupili su blizu dvije tisuće domaćih i stranih turistiÄkih djelatnika i njihovih gostiju, a na dodjeli nagrada su, uz premijera, bili i potpredsjednik Vlade i ministar Branko GrÄić, te ministri Gordan Maras, Siniša Hajdaš DonÄić, Željko Jovanović i domaćin ministar turizma Veljko Ostojić, kao i brojni saborski zastupnici, župani, gradonaÄelnici, naÄelnici i drugi uglednici.
UruÄujući nagradu gradu Splitu za ovogodišnjeg turistiÄkog prvaka Hrvatske i za najbolje mjesto na Jadranu premijer Milanović je Äestitao svima na poslu u kojem je, kako je istaknuo, kljuÄno povjerenje i u kojem nema opraštanja jer nezadovoljni turist se neće opet vraćati.
Ministar turizma Ostojić dodijelio je nagrade djelatnicima godine, kazavši da su oni najzaslužniji za uspjeh turizma Äiji odliÄni rezultati nisu sluÄajni nego su rezultat mukotrpnog rada u privlaÄenju turista.
Nagrade Hrvatske turistiÄke zajednice (HTZ) za djelatnike godine u turizmu dobilo je njih 24.
Osim Splita kao turistiÄkog prvaka Hrvatske za 2012. u akciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radio-televizije TuristiÄki cvijet-kvalitetu za Hrvatsku pobjednici po kategorijama meÄ‘u mjestima i gradovima na Jadranu su i Cavtat i Dubrovnik, a na kontinentu Zagreb i Daruvar.
MeÄ‘u hotelima s Äetiri i pet zvjezdica pobjednici na Jadranu su Falkensteinerov Club Funimation Borik iz Zadra i dubrovaÄki Excelsior, dok su to na kontinentu zagrebaÄki hoteli International i Westin, a posebno priznanje dobio je i hotel Esplanade iz Zagreba za višegodišnju kvalitetu.
Posebna priznanja TuristiÄki cvijet za promociju dobili su 2 Cellos, violonÄelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser, kao i piloti kanadera Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji su dobili i najveći pljesak na dodjeli.
Dobitnici prvih nagrada HTZ-a Plavi i Zeleni cvijet za najbolje ureÄ‘ena mjesta primorske i kontinentalne Hrvatske su Dubrovnik, Vodice, Brela i Veli Lošinj odnosno Varaždin, Virovitica, Gospić i Prelog.
Dodijeljene su i nagrade za kulturni turizam Zagrebu, Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca iz Pule, Sinjskoj alci te slavonskobrodskom projektu Barun Trenk u TvrÄ‘avi Brod, piše HRT.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
