Kornati: nestaju škarpine, fratri i komarče

•  October.20.2012
•  24 Comments

U Nacionalnom parku Kornati poslije 83 godine pronaÄ‘ena je vrsta šišmiša Nyctalus lasiopterus (golemi večernjak), najveća i jedna od najrjeÄ‘ih vrsta u Europi, a pronaÄ‘en je i novi speleološki objekt i to na otoku Piškera, nazvan Jama Petra Stijene. Sve su to pronašli studenti biologije iz udruge BIUS, naravno, radeći s mentorima, i to u 16 sekcija na 21 postaji arhipelaga. Nositelj projekta bila je murterska “Argonauta”, udruga koja je već do sada pokazala visoke dosege u odabiru tema i sadržaja, organizaciji posla i aplikacijama za Europske fondove.

Nema baze podataka

Premda je Nacionalni park “Kornati” proglašen 1980. godine, nikad nisu provoÄ‘ena sustavna istraživanja i monitoring prirodnih vrijednosti pa za Park praktički ne postoji baza podataka! Ponajviše podataka - sad već zastarjelih - koji su rezultat pojedinačnih istraživanja i nestandardiziranih prikupljanja objavljeno je u Monografiji Kornata 1995. godine. 

RaÄ‘ena su uglavnom na inicijativu samih istraživača, čak bez obveze da se rezultati dostave upravi! Nacionalni parkovi su mjesta najvišeg režima zaštite pa ostaje nejasno kako je moguće nešto štititi ako se i ne zna - što postoji!?! To se posebno odnosi na zaštićene i strogo zaštićene vrste koje zahtijevaju posebne mjere zaštite. Istraživanja “Argonaute” i BIUS-a dala su prve sustavnije rezultate o vrstama i staništima kao i procjenu stanja za tzv. NATURA 2000 specifična staništa na koje nas obvezuje Europska unija, a o svemu je tiskan i upravo objavljen Zbornik. 

Posao su proširili i na Žutsko-sitsku skupinu gdje su istraživanja bila toliko rijetka i nesustavna da su žutska flora i fauna ostali potpuno nepoznati javnosti i stručnjacima iako se radi o značajnom krajobrazu. Uz ostalo, utvrÄ‘ena je u Kornatima prisutnost šest vrsta riba koje do sada nisu bile zabilježene, utvrÄ‘eno je 25 vrsta riba koje se nalaze pod nekom od kategorija zaštite ili su uvrštene u Crvenu knjigu morskih riba Hrvatske. Neke svojte riba još ne udovoljavaju skupini ugroženih vrsta, ali bi to mogle postati - tvrde istraživači. To se odnosi na tzv. komercijalne vrste - škarpinu, fratra, komarču i kovača.

Love se i nedorasli primjerci, a u Kornatima je, kao što se zna, dozvoljena i popona, vrlo neselektivan ribolovni alat. Dovoljno da zazvone zvona za uzbunu - a dovoljno i za dokaz da je dosadašnja razina regulacije, odnosno zaštite, i nadzora zaštite, bila nedovoljna.

Plovila narušavaju ravnotežu

Što se faune tiče, niti jedna skupina nije bila sustavno istraživana, a gotovo da i ne postoje publicirani radovi! U istraživanjima su prvi put zabilježene 74 biljne svojte i 12 endemičnih vrsta. - Nažalost, neke su svojte ugrožene zbog turizma, gubitka staništa, zapuštenih polja i znatno manje ovaca što dovodi do zarastanja i smanjenja biološke reznolikosti. 

Uočili smo neke invazivne vrste koje su prijetnja biološkoj raznolikosti - tvrdi jedan od urednika Zbornika Vladimir Vanja ÄŒavrak, dipl. ing biologije. A najinvazivnija biljna vrsta je - bor. U Zborniku jasno stoji da sve veći broj posjetitelja i plovila narušava ekološku ravnotežu unutar Nacionalnog parka, posebno na otocima Ravni Žakan, Levrnaka, Vela Panitula te Vrulje na Kornatu. 

Predsjednica “Argonaute”, dr. sc. Martina Markov Podvinski kaže: - Popisivanje vrsta i staništa dugotrajan je proces koji zahtjeva kontinuirana istraživanja, tijesnu suradnju s nadležnim institucijama, ali i novac za realne troškove premda se radi o volonterskom angažmanu studenata koji onda pod stručnim mentorstvom unapreÄ‘uju i znanja i vještine istraživačkog rada. Argonauta bi rado u suradnji s nadležnim institucijama nastavila istraživanja.