Nautical News (Croatian), Yachts in Croatia

Rezultati kolovoza: najviÅ¡e noÄ‡enja u privatnom smjeÅ¡taju

October.22.2012
24 Comments

$\"\"$

Turisti su u Hrvatskoj u kolovozu ove godine ostvarili noÄ‡enja u 2.326 komercijalnih objekata kolektivnog smještaja i 55.508 kuÄ‡anstva sa ukupno 805.489 stalnih kreveta, pokazuju podaci DrÅ¾avnog zavoda za statistiku.

Pritom se 86,4 posto ili 696.124 kreveta, u kojima su u kolovozu ostvarena turistiÄka noÄ‡enja, odnosi na tri vrste smještaja - u kuÄ‡anstvima, hotelima i kampovima.

Najviše kreveta, 45,5 posto od ukupnog broja ili 366.766, bilo je u 55.508 kuÄ‡anstva koje se bave komercijalnim iznajmljivanjem smještaja. S 27 postotnim udjelom, ili 216.082 mjesta/kreveta slijedi 219 kampova.

Smještajni kapaciteti u 631 hotelu pak iznose 113.276 kreveta, što je udio malo veÄ‡i od 14 posto u ukupnom broju \'komercijalinih\' postelja u hrvatskom turizmu.

U te tri vrste smještaja ostvareno je i najviše noÄ‡enja i u kolovozu i u osam mjeseci ove godine, pri Äemu je u kolovozu najviše noÄ‡enja, 9 milijuna, ili 3,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu bilo u kuÄ‡anstvima.

Kampovi su na drugom mjestu s 5,6 milijuna noÄ‡enja u kolovozu ili porastom od 1,5 posto, dok su hoteli sa 3,3 milijuna noÄ‡enja imali rast od 1 posto.

SliÄna je situacija i u osam mjeseci ove godine jer od ukupnih 53 milijuna turistiÄkih noÄ‡enja najviše je, ili gotovo 37 posto ostvareno u privatnim smještajnim kapacitetima, dok su na drugom mjestu kampovi s udjelom od 26,4 posto, a na treÄ‡em hoteli u kojima je bilo 23 posto od ukupnih noÄ‡enja.

Sve te tri, glavne vrste smještaja u hrvatskom turizmu, u osam su mjeseci zabiljeÅ¾ile i poraste noÄ‡enja u odnosu na prošlu godinu, a najveÄ‡i, od 7 posto, zabiljeÅ¾en je u kampovima sa 14 milijuna noÄ‡enja.

U kuÄ‡anstvima je bilo 19,4 milijuna noÄ‡enja ili 2,1 posto više, dok je 12,1 milijun noÄ‡enja u hotelima porast od 2 posto.
Ipak, u hotele je došlo najviše turista, 34,5 posto od ukupnih 9,5 milijuna dolazaka u osam mjeseci, odnosno 3,3 milijuna, što je za hotele porast od 2,4 posto.

Dolazaka turista u privatni smještaj bilo je 2,7 milijuna ili 1,4 posto više, a u kampovima 2 milijuna ili 4,7 posto više.

October.22.2012
24 Comments

Tunelom oslonjenim na stupove i naglavnice na morskom dnu, na dubini od 30 metara, povezalo bi se VinišÄ‡e i Drvenik veli, a na sliÄan naÄin i Šolta, koja bi se mostom na Splitskim vratima spojila s BraÄem

Tek što su rasprave oko povezivanja hrvatskog sjevera i juga mostom preko Pelješkog kanala utihnule, meÄ‘u splitskim inÅ¾enjerima ozbiljno se raspravlja o sliÄnoj ideji. Osokoljeni vijestima iz Bruxellesa da Ä‡e EU financijski poduprijeti gradnju pelješkoga mosta, inÅ¾enjeri predlaÅ¾u cestovnu vezu izmeÄ‘u VinišÄ‡a, Drvenika velog, Šolte i BraÄa, koja bi splitsko i trogirsko podruÄje spojila s otocima.

Projekt je u povojima, pa nitko ne Å¾eli preuzeti autorstvo dok ne dobije jasnije konture, a da bi se s detaljima išlo na uvid pred širi auditorij, no struka ga pozdravlja kao originalnu ideju koja jest futuristiÄka, ali je i ostvariva.

Jadranska metropola

Za testiranje medijske javnosti pomno je odabran tajming, jer se upravo kuhaju izmjene Å½upanijskog prostornog plana, a u kojem bi se mogle predvidjeti i situacije da se jednom zaista dogodi povezivanje Splita i Trogira s otocima ispred njih. DapaÄe, izgradnja podmorskih tunela, mostova i cesta kojima bi Split dobio trbuh i postao metropolom Jadrana, prema grubim procjenama stajala bi manje od gradnje pelješkog mosta.

Poveznica koja se predlaÅ¾e sastoji se od tunela i mostova Äije je ishodište na obali, u podruÄju VinišÄ‡a, odakle bi se potopljenim tunelom, na dubini izmeÄ‘u 20 i 30 metara kroz more, oslonjenim na stupove i naglavnice temeljene na morskom dnu, povezalo kopno s Drvenikom velim. Zatim bi se otvorenom trasom ceste preko Drvenika velog ponovno ulazilo u podmorje tunelom istih karakteristika i gabarita koji izbija na Šoltu. Ta otoÄna cestovna trasa izbijala bi na Splitska vrata, morsku razdjelnicu izmeÄ‘u Šolte i BraÄa, a koju bi prelazila mostom visine 50 metara, da bi se omoguÄ‡io nesmetan brodski promet i došlo do cilja - otoka BraÄa.

Ideja vodilja ovog projekta nesagledive su razvojne moguÄ‡nosti srednjodalmatinskih otoka, a poglavito najveÄ‡eg meÄ‘u njima - BraÄa. Taj otok, koji volimo usporeÄ‘ivati s Maltom, pa govoriti da bi mogao biti “drÅ¾ava za sebe” permanentno pogaÄ‘a depopulacija, unatoÄ odliÄnim trajektnim vezama Split - Supetar. Tako na obalnoj površini veliÄine BraÄa egzistira više od 200.000 stanovnika, što je oko petnaest puta više od stanovnika najveÄ‡eg dalmatinskog otoka veliÄine Äak 395 kilometara Äetvornih.

I još nešto: realizacijom ove veze naj-turistiÄkiji otok Hvar bio bi udaljen tek 20-ak minuta, a otok Vis na 40-ak minuta voÅ¾nje od “kopna” - trajektnim, odnosno brodskim linijama. Dakle, ovom se vezom „proširuje kopno“, obalni dio Å½upanije splitsko-dalmatinske koji je na mjestima preizgraÄ‘en, a to omoguÄ‡uje privredni i svaki drugi razvoj, u kojem bi turizam bio perjanica jer bi veze s otocima bile izvrsne.

Da izloÅ¾eno nije tek puka maštarija zanesenih inÅ¾enjera potvrÄ‘uje i to da predloÅ¾eni model povezivanja kod nas veÄ‡ postoji. Naime, otok Krk, koji je po veliÄini sliÄan BraÄu, sa svojim mostom ostvaruje oko deset posto prometa hrvatskog turizma! Model tunela, istina, znatno manjih dimenzija, postoji veÄ‡ u Bakru, gdje je tunelom premošÄ‡en u podmorju Bakarski zaljev radi transporta rude za potrebe danas ugasle koksare.

Poveznica kojom se predlaÅ¾e “pribliÅ¾avanje Splita otocima” bila bi višenamjenska: tunelom, trasom i mostom, te pravilnim gospodarenjem tom infrastrukturom, mogu se provesti i druge instalacije kao vodovod, elektriÄni i svjetlovodni kabeli, te konaÄno i plinovod kao energent buduÄ‡nosti. InÅ¾enjeri istiÄu da je potrebno proširiti namjenu kako bi se ukljuÄilo što više potencijalnih sufinancijera, jer bi time ovaj zahtjevni projekt bio bliÅ¾e ostvarenju.

Ucrtati koridor

- Nakon sveobuhvatne analize, te u sluÄaju pozitivnih rezultata, preduvjet za realizaciju je ucrtavanje predloÅ¾enog koridora u Prostorne planove Splitsko – dalmatinske Å¾upanije - upozorava poznati arhitekt DraÅ¾en PejkoviÄ‡.

- Vjerujem da Ä‡e skoru buduÄ‡nost obiljeÅ¾iti dinamiÄne diskusije, koje Ä‡e potencirati potrebu osmišljavanja novih razvojnih inicijativa. Autocesta Zagreb-Split-Dubrovnik promijenila je zemljopisnu kartu do te mjere, da danas moÅ¾emo reÄ‡i da obalno podruÄje Dalmacije postaje sastavnim dijelom infrastrukturne karte Europe. Slijedi vrijeme u kojem Ä‡emo tu prednost morati konkretnije gospodarski iskoristiti.

DugoroÄno gledajuÄ‡i, naslov teme, ili toÄnije reÄeno generalni koncepta razvoja, na koji bi se novi razvojni projekti mogli osloniti, glasi:”Dalmacija - inteligentna zelena zona EU.”, istiÄe PejkoviÄ‡ i dodaje da ovaj projekt vidi kao inspirativnu podlogu za pokretanje diskusije u kojoj Ä‡e sudjelovati graÄ‘ani, nevladine udruge, sveuÄilišna zajednica, te predstavniÄka tijela i izvršna vlast na razini Å¾upanije i drÅ¾ave.

$\"\"$

Foto : Duje KLARIÄ† / CROPIX

Dr. sc. SreÄ‡ko Favro, koji je ispred Hidrografskog instituta u Splitu bio organizatorom internacionalne konferencije “Islands 2012”, mišljenja je da je predloÅ¾eni projekt izvediv i realan i da sam njim ne treba Äekati.

- Projekt povezivanja tunelima i mostom “prvog reda” srednjedalmatinskih otoka je projekt koji pruÅ¾a izniman potencijal za gospodarski razvitak ovog podruÄja koje je od posebnog drÅ¾avnog interesa. Projekt bi omoguÄ‡io razvitak i socio-gospodarski oporavak zaostalih i depopuliranih otoka kao što je Drvenik veli sa samo 150 stanovnika i Šolta sa 1.500 stanovnika, te omoguÄ‡io odgovarajuÄ‡u valorizaciju iznimnog prirodnog potencijala našeg treÄ‡eg najveÄ‡eg otoka - BraÄa.

Izgradnjom infrastrukture i suprastrukture, te organizacijom upravnih jedinica, lokalnih, Å¾upanijskih i dislociranih drÅ¾avnih ovo podruÄje postaje toÄka povezivanja udaljenijih otoka, te istovremeno rastereÄ‡ujemo Split kao regionalno središte - tvrdi Favro i pojašnjava da u tom sluÄaju ne bi trebalo odustati ni od brodskih linija.

- Uspostavljanjem meÄ‘uotoÄkih brzobrodskih linija više puta dnevno s “centrima” na BraÄu i Šolti, te dodatnim trajektnim linijama praktiÄki bi se realizirala nedosegnuta misao vodilja da su otoci nedjeljivi djelovi Hrvatske. S nautiÄko turistiÄkog stanovišta ovi otoci postaju interesantni za izgradnju marina kao Äarter baza, ali još više za vlasniÄka plovila jer praktiÄki dobivaju na dlanu netaknutu prirodu.

SAŠA LJUBIÄŒIÄ†

PejkoviÄ‡:

PredloÅ¾eni projekt spada u tu, uvjetno reÄeno, novu kategoriju prijedloga. Vjerujem da Ä‡e se uskoro pojaviti i drugi prijedlozi koji Ä‡e na sliÄan naÄin interpretirati razvojni potencijal kopnenog i otoÄnog teritorija Dalmacije. Nadam se i prijedlozima koji Ä‡e osjetiti vaÅ¾nost Å¾eljezniÄkog prometa i svega vezanog uz taj tip povezivanja.

Favro:

Ne treba zaboraviti da sliÄni projekti postoje dugi niz godina, pa za ovaj projekt ne bi bilo problema pronaÄ‡i investitore iz Norveške, Kine, Japana, gdje su izgradili najduÅ¾e mostove (160 i 113km) i podmorske tunele (54km). Izgradnja tunela na dubini veÄ‡oj od 30 metara te mosta višeg od 50 metara ne bi ugrozila pomorski promet.

KuzmaniÄ‡:

Nama nedostaje strategija razvoja otoka. Mi jednostavno ne znamo što bi s njima. Dakle, prvo treba odrediti strategiju razvoja i urbanistiÄkog planiranja ne samo za otoke nego i za cijelu Å½upaniju, a onda iÄ‡i s ovim prijedlozima koji su u svakom sluÄaju dobrodošli.

Naseliti juÅ¾nu stranu BraÄa

S prometnog stajališta prikljuÄkom na autocestu u Prgometu i najzaostaliji dijelovi ovih otoka, njihove juÅ¾ne strane, postaju glavna prometna poveznica prema drugom i treÄ‡em redu otoka srednje Dalmacije. Razvoj gospodarstva i naseljavanje stanovništva na juÅ¾nim, veÄ‡inom pustim stranama BraÄa i Šolte, povukao bi za sobom potrebu za proizvodnjom sto posto Äiste ekološke hrane na otoÄkim poljima koja su sada samo manjim dijelom iskorištena.

PoveÄ‡anjem razvojnih moguÄ‡nosti cijene nekretnina višestruko rastu kao i moguÄ‡nosti zapošljavanja - tvrdi dr. SreÄ‡ko Favro i predlaÅ¾e da se pojedina podruÄja proglasi bescarinskim zonama i dodaje da bi specijalizirani projekti naseljavanja stanovništva uz razvitak visokoškolskih ustanova i edukacijskih centara dobili i veliku potporu od EU-a, a nešto sliÄno je veÄ‡ realizirao i VERN na Visu.

Nautical News (Croatian)

Rezultati kolovoza: najviÅ¡e noÄ‡enja u privatnom smjeÅ¡taju