Umjesto 28 nautiÄkih milja, prva etapa je okonÄana na skraćenoj ruti i to za deset milja manje koju je najbrže za tri sata i pet minuta projedrila maxi-jurilica iz Umaga sa Željkom Perovićem za kormilom
Shining Umago-maxi, brod kluba Fiandara 1975 iz Umaga, pobjednik je prve etape tradicionalne Viške regate krstaša i to njenog 68. izdanja koja se jedri na ruti Split-Vis-Split. Pod palicom skipera Željka Perovića ova jurilica prva je uhvatila taj dugo oÄekivani vjetar i na krilima jugozapadnjaka koji je dosezao 14 Ävorova u 14.05 sati ujedrila kroz cilj u višku luku.
Naime, sam planirani start za petak jutro ispod splitskog Sustipana u 9 sati, zbog bonace koja je carevala splitskim akvatorijem, je prebaÄen deset milja dalje, ispred šoltanske Livke. Tako je flota od 144 broda krenula prema Visu tek u 11 sati i to popriliÄno praznih jedara. Samo je 2 do 3 Ävora punilo jedrilje, već se i grintanje zbog manjka vjetra Äulo meÄ‘u posadama, pa se flota podijelila u dva dijela oÄekujući uskoro i da Eol pusti barem nešto iz svoje vreće sa vjetrom. I tako su neki tražili nadu na desnoj strani, a oni drugi na lijevoj, i na kraju je vjetar zapuhao prvo onima podno Hvara.
A tu je poziciju najbolje iskoristio Shining Umago-maxi, koji je samo pojurio put Visa i ostavio sve iza sebe. Jurilica je punih jedara nakon tri sata i pet minuta ujedrila u cilj, da bi dvadeset minuta iza njih drugo mjesto u jedrenom vremenu knjižio slovenski brod Casali sa skiperom Samom Žvana iz kluba Triglav. Treće mjesto, u onom jedrenom vremenu, piše brod Ola, skipera Tonija Bulaje iz kluba Marina Kaštela, i to Äetiri minute kasnije.
Za subotu je planirana regata u samoj viškoj luci i to s poÄetkom u 11 sati, a odjedrit će se dva plova. No osim morskih dogaÄ‘anja, morske vukove Äeka i kopneni happening – Otvoreno prvenstvo Visa u dugom pušenju cigara u organizaciji kluba Mareva.
Povratak jedriliÄarske karavane za Split zakazan je za nedjelju sa startom u 9 sati, a kako prema najavi će biti vjetra, oÄekuje se regatavanje cijele etape, u dužini od 28 nautiÄkih milja.
REZULTATI
JEDRENO VRIJEME, prolaz kroz cilj: 1. Shining Umago-maxi (skiper Željko Perović, klub Fiandra 1975-Umag), 2. Casali (Samo Žvan, Triglav-Slovenija), 3. Ola (Toni Bulaja, Marina Kaštela-Kaštel Gomilica), 4. Anadora (Mate Arapov, Labud-Split), 5. Black Mystery (Saša Keković, Jugole Grakalić-Crna Gora), 6. Angelo Rosso (Ante Antunović, Split), 7. Megaenergija (Uroš Žvan, Skipper-Maribor), 8. Marina Kaštela (Josip Berket, Marina Kaštela), 9. Eko-eko (Ivo Hajduk, Strožanac), 10. Vola vola (Bojan Božić, Mornar-Split).
Kas smo poÄeli prije 15 godina kao udruga malih i obiteljskih hotela govorili su nam da smo ludi, a danas, nakon svega što smo ovdje Äuli, ja sam optimist. To je dokaz da se u ovih 15 godina naš glas itekako Äuo i smatram da je sada konaÄno došlo pravo vrijeme za nas. To je rezultat nas sviju i mislim da će nove mjere u idućoj sezoni donijeto veliko poboljšanje našem poslovanju, kazao je Ivan Katić, vlasnik hotela "Vicko" iz Starigrada Paklenice, kao svojevrstan zakljuÄak okruglog stola pod nazivom "Poticaj i prepreke za nove investicije u malo i obiteljsko hotelijerstvo" koje je u organizaciji Slobodne Dalmacije, Ministarstva turizma i Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela održana u petak na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku.
Okrugli stol, kojeg je vodila novinarka Slobodne Dalmacije Ružica MikaÄić, zapoÄeo je analizom Nevena Ivandića iz Instituta za turizam koje je istaknuo veliku razliku u profitabilnosti pojedinih segmenata našeg turizma, pogotovo malih i obiteljskih hotela u odnosu na velike hotelijere.
- Tražili smo kako to promijeniti. Odgovor je specifiÄan pristup malim hotelijerstvu koji se moraju regulirati na specifiÄan naÄin. Kroz poseban program ministarstva turizma, poduzetniÄko okruženje za male hotele i klastere. Potrebno im je osiguratio više potpore i poticaje u poslovanju fazi i osnivanju, da ima se omogući besplatni razvoj proizvoda dobivanje informacija o fondovima EU, zajedniÄka nabava, odnosno da iskoristite sve što imaju veliki sustavu, ali i istaknuti svoje prednosti, kao što je autentiÄnost. Kazao je Ivandić dodajući da je hotelijerstvo generalno jedan od nositelja investicijske aktivnosti, a trećina od tog otpada na sektor malih hotela.
 |
Predsjednik Uprave HABOR-a Antun KovaÄev pohvalio je uspjeh turistiÄkog sektora koji je znao iskoristiti okolnosti u krizi i povećati ukupan promet za oko 6 posto u odnosu na prošlu godinu, što je izuzetno dobar rezultat. KovaÄevev je istaknuo da je HBOR do 30. rujna premašio plan kreditiranja za 2012. Odobreno je 31 posto više kredita nego prošle godine, odnosno 6.9 milijardi kuna, od toga preko milijardu kuna ili 70 posto više nego prošle godine za turistiÄki sektor. Razlog povećanja interesa turistiÄkog sektora leži u najavio smanjenja PDV-a kazao je KovaÄev koji sada imaju rok otplate od 17 godina uz Äetiri godine poÄeka i kamatu od jedan, tri i pet posto.
Druga novina koju je HBOR uveo, dodao je KovaÄev, što poduzetnici sada mogu birati izmeÄ‘u deviznog i kunskog kredita. HBOR je dosad odobrio 500 milijuna kuna kredita, a još toliko ih namjerava odobriti do kraja godine. Za iduću godinu HBOR u suradnji s ministarstvom priiprema novi program novom programu za male i obiteljske hotele, koji će po uvjetima biti jednaki kao za velike hotele. TakoÄ‘er se intezivno prate predpristupne fondove, pogotovo programe za ruralni turizam. Od odbrenih kredita za ukupnu investiciju odbijat će se sredstva dobivena iz fondova uz kamatu od dva posto, kazao je KovaÄev.
Pomoćnik ministra turizma Robert Pende najavio je nastavak potpora i bespovratnih sredstava za male i obiteljske hotele uz jamstva HBOR-a te promjenu tri turistiÄka zakona koja bi trebala riješiti probleme koji male hotelijere dugo muÄe.
- Uvjeravama vas da ćemo uvažiti vaše specifiÄnosti, a to ćemo tražiti i od drugim ministarastava, poput zakona o radu. Već smo obavili razgovore s nadležnim u ministarstvu i stvari su više-manje usuglašene sad je pitanje dinamike implementacije, kazao je Pende zaradivši aplauz vlasnika malih hotela.
Govoreći o novim investicijama u sektoru malih hotela Darko Lijović iz HAMAG investa najavio je da će država omogućiti malim hoteljerima lakši pristup kapitalu tako što će im pomoći u reprogramiranju i refinanciranju prethodnih kredita kod poslovnih banaka dobivenih po manje povoljnim uvjetima.
- Uveli smo mogućnost da se izdaju jamstva za poduzetnike poÄetnike te ih podigli sa 2,5 na 7,5 milijuna kuna te proširili grupu potencijalnih kreditora jer smatramo da je hrvatski turizam u ovom trenutku najpotentniji dio hrvatskog gospodarstva.
Predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela Šime Klarić uvjeren je kako je ova sezona malim i obiteljskim hotelima donijela vjeru u budućnost.
- Ova je bila solidna, a iduća se oÄekuje da bude još bolja, ocijenio je Klarić istaknuvši potrebu da malo poduzetništvo treba razvijati lokalno u Äemu treba i druge ukljuÄiti poput Agencije za malo gospodarstvo. U tom je dijelu posebno istaknuo Slobodnu Dalmaciju "koja poglavito kroz projekt Adrian jako puno Äini u promociji malog poduzetništva u turizmu".
 |
|
PrvonagraÄ‘eni u društvu Miroslava Ivića, Veljka Ostojića, Šime Klarića, Ruzice MikaÄić. Foto: TonÄi Plazibat / CROPIX |
- Svi se slažu da će mali hotelijeri i poduzetnici biti stup budućeg razvoja turizma. Koliko ćemo u tome biti uspješni, ovisi o jamstvima i garancijama, ali i o svijesti lokalnih uprava. Što smo na višoj razini situacija je bolja, ali na razini lokalne uprave poÄinju problemi. Vlada nerazumijevanje, mali hotelijeri nisu prepoznati kao poduzetnici koji donose nove vrijednosti zajednicu. A uz proširenje sezone to je upravljanju destinacijom za što je potrebno osvijestiti lokalne samouprave.
Moderatorica okruglog stola, novinarka Slobodne Dalmacije Ružica MikaÄić, takoÄ‘er je zaslužila aplauz prisutnih kad je u ime vlasnika malih hotela zapitala sudionike tribine hoće li se zbog brojnih opterećenja kojih imaju u poslovanju, umjesto prelaska malih iznajmljivaÄa u hoteljere, dogoditi obrnut proces: prelazak malih hoteljera u privatne iznajmljivaÄe, što bi bilo jako loše.
- Gotovo 45 posto naših smještajnih kapaciteta su privatni iznajmljivaÄi i posao ministarva je da i o njima vodimo raÄuna. Ali naša je želja da se tu dogodi kvalitativan poticaj, kao što je klasterizacija malih hotele po pitanju zajedniÄke nabave. Mi ćemo preko strukovnih udruga i komore nastojati taj korak i napraviti, obećao je pomoćnik Pende.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
