Luka Gaženica za dvije do tri godine sasvim će drugačije izgledati, kazao nam je Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar (LUZ).
Čim je položen kamen temeljac, već su sutradan počeli radovi na izgradnji putničke zgrade za 30 milijuna eura. Radovi su povjereni Zajednici ponuditelja Strabag, koja je kvalitetno napravila i prve dvije faze luke.
U ograđenom dijelu lučkog područja strojevi „praše", a obzirom na prostranost lučkog područja, suživot gradilišta i lučkog područja odvijaju se neometano.
Rok završetka je 14 mjeseci. Do tada će Lučka uprava raspisati natječaj i Štambuk vjeruje, izabrati koncesionara koji će upravljati dijelom te putničke zgrade. O koncesionaru će ovisiti hoće li se još graditi i leteći most koji bi bio izravni spoj između putničke zgrade i putničkih brodova.
Krajem kolovoza završen je natječaj za 20-godišnju koncesiju na komercijalnu zgradu koja će se po već postojećem idejnom rješenju graditi na prostoru koji je dan u koncesiju za parkiralište.
Radi se o prostoru od 9 949 metara četvornih za što je određena početna cijena od 20 kuna po kvadratu.
U Lučkoj upravi doznajemo kako su dobili ponude. Koliko? Na to pitanje nismo dobili odgovor.
Za sada ostaje tajna i tko je dao ponudu za koncesiju na tzv. suhu marinu. Prostor od 27 metara četvornih uz planiranu ribarsku luku daje se u koncesiju za skladištenje i popravak brodova. Poznato je kako je na toj lokaciji Crodux dobio koncesiju za gradnju benzinske trgovine.
Jedino što Lučkoj upravi za sada nije pošlo za rukom je koncesija za ribarsku luku. O njoj se govori već godinama, ribari je ističu kao nužnost, ali po svemu sudeći njima odgovora ovakvo stanje u Gaženici.
U Lučkoj upravi Zadar ipak uviđaju da se budi privatna inicijativa za korištenje potencijala nove luke koja se gradi kao državni projekt.
Od 1. siječnja 2017. liberalizira se tržište pomorskog prometa u Hrvatskoj.
Svim dosadašnjim koncesionarima istječu ugovori za koncesije u domaćem linijskom prometu, a u konkurenciju odsad mogu ući i strani brodari.
Svi će se moći javiti pod nacionalnim zastavama, a članovi posade će morati obvezno govoriti hrvatski jezik. Već sada ima zainteresiranih, to su očekivano Grci, Talijani, Skandinavci, a upita ima i iz Beograda, kaže Ivan Franičević Aga, ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet.
Koncesije će se dodjeljivati po principu tko ponudi više, ima prednost, a o svemu će odlučivati stručno povjerenstvo čije će odluke provesti Upravno vijeće, odnosno ravnatelj Agencije. No, obvezujući rokovi mogli bi doći u pitanje zbog političkih razloga.
– S brodarima imamo ugovore koji istječu zadnjeg dana ove godine. Nisam baš siguran da ćemo uspjeti raspisati natječaje na vrijeme zbog kratkoće rokova i parlamentarnih izbora, odnosno formiranja nove Vlade – otvoreno govori Ivan Franičević.
Pripreme za koncesijske natječaje, koji još nisu pripremljeni, već su počele jer u "Jadroliniji" ne kane olako izgubiti desetljetne pozicije, pa i nakon novih koncesijskih natječaja žele zadržati vodeću poziciju na Jadranu. Zato su baš sad najavili gradnju broda za udaljene otoke poput Korčule, Visa i Lastova, vrijedan čak 50 milijuna eura. Izrada projektne dokumentacije povjerena je poljskom "Remontowu".
Propast malih brodara
Riječ je očito o taktičkom potezu nacionalnog brodara.
Natječaj će realizirati u dvije faze, a isporuka broda trebala bi biti u roku od najmanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora o gradnji.
Brod će se, opet, naručiti u poslovno najpovoljnijem trenutku, a on svakako ovisi o uvjetima koji će vladati tijekom idućeg koncesijskog ciklusa.
Tajna je u tome da se koncesije koje će se u pravilu raspisivati na pet ili šest godina produžuju na deset pa i više godina u slučaju da se na natječaju pojavi brodar: s novogradnjom posebno namjenski građenom za određenu liniju.
Princip da jedan brodar drži liniju vrijedit će i dalje, a iz "Jadrolinije" su već najavili nabavu ukupno 26 brodova do 2027., od čega 23 nova. Obnova flote, kao osnova konkurentnosti, počela je još 2005., pa je do danas flota riječkoga brodara jača za 18 brodova, od čega 12 novogradnji.
Iako najveća, državna "Jadrolinija" nije, naravno, jedini koncesionar linijskog pomorskog prometa. Tim se poslom bavi i nekoliko manjih, privatnih tvrtki, koje se uglavnom žale na povlašteni status velike kompanije u državnom vlasništvu, ali i na druge probleme kao što su dampinške cijene "Jadrolinije", pogubno natjecanje države s privatnicima, Vladina pomoć u financiranju nabave novih brodova. Obvezujuću liberalizaciju pomorskog prometa smatraju političkom floskulom.
Neki od malih brodara gotovo su propali, a za svoje probleme optužuju "Jadroliniju".
Upozorava se na pogodovanje državnom brodaru na javnim natječajima i diskriminaciju malih. Malim brodarima nisu po mjeri ni restriktivni obračuni Agencije, u kojoj pak tvrde da nema privilegiranih.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
