Od 1. siječnja 2017. liberalizira se tržište pomorskog prometa u Hrvatskoj.
Svim dosadašnjim koncesionarima istječu ugovori za koncesije u domaćem linijskom prometu, a
u konkurenciju odsad mogu ući i strani brodari.Svi će se moći javiti pod nacionalnim zastavama, a članovi posade će morati obvezno govoriti hrvatski jezik. Već sada ima zainteresiranih, to su očekivano Grci, Talijani, Skandinavci, a upita ima i iz Beograda, kaže Ivan Franičević Aga, ravnatelj
Agencije za obalni linijski pomorski promet.Koncesije će se dodjeljivati po principu tko ponudi više, ima prednost, a o svemu će odlučivati stručno povjerenstvo čije će odluke provesti
Upravno vijeće, odnosno ravnatelj Agencije. No, obvezujući rokovi mogli bi doći u pitanje zbog političkih razloga.
– S
brodarima imamo ugovore koji istječu zadnjeg dana ove godine. Nisam baš siguran da ćemo uspjeti raspisati natječaje na vrijeme zbog kratkoće rokova i parlamentarnih izbora, odnosno formiranja nove Vlade – otvoreno govori Ivan Franičević.
Pripreme za koncesijske natječaje, koji još nisu pripremljeni, već su počele jer u "Jadroliniji" ne kane olako izgubiti desetljetne pozicije, pa i nakon novih koncesijskih natječaja žele zadržati vodeću poziciju na Jadranu. Zato su baš sad najavili gradnju broda za udaljene otoke poput Korčule, Visa i Lastova, vrijedan čak 50 milijuna eura. Izrada projektne dokumentacije povjerena je poljskom "Remontowu".
Propast malih brodara
Riječ je očito o taktičkom potezu nacionalnog
brodara.Natječaj će realizirati u dvije faze, a isporuka
broda trebala bi biti u roku od najmanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora o gradnji.
Brod će se, opet, naručiti u poslovno najpovoljnijem trenutku, a on svakako ovisi o uvjetima koji će vladati tijekom idućeg koncesijskog ciklusa.
Tajna je u tome da se koncesije koje će se u pravilu raspisivati na pet ili šest godina produžuju na deset pa i više godina u slučaju da se na natječaju pojavi
brodar: s novogradnjom posebno namjenski građenom za određenu liniju.
Princip da jedan
brodar drži liniju vrijedit će i dalje, a
iz "Jadrolinije" su već najavili nabavu ukupno 26 brodova do 2027., od čega 23 nova. Obnova flote, kao osnova konkurentnosti, počela je još 2005., pa je do danas flota riječkoga brodara jača za 18
brodova, od čega 12 novogradnji.
Iako najveća, državna "
Jadrolinija" nije, naravno, jedini koncesionar linijskog pomorskog prometa. Tim se poslom bavi i nekoliko manjih, privatnih tvrtki, koje se uglavnom žale na povlašteni status velike kompanije u državnom vlasništvu, ali i na druge probleme kao što su dampinške cijene "
Jadrolinije", pogubno natjecanje države s privatnicima, Vladina pomoć u financiranju nabave novih
brodova. Obvezujuću liberalizaciju pomorskog prometa smatraju političkom floskulom.
Neki od malih brodara gotovo su propali, a za svoje probleme optužuju "Jadroliniju".
Upozorava se na pogodovanje državnom brodaru na javnim natječajima i diskriminaciju malih. Malim brodarima nisu po mjeri ni restriktivni obračuni Agencije, u kojoj pak tvrde da nema privilegiranih.
