Ako se LuÄka uprava Split i Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), kao najveći vjerovnici “Splitske plovidbe”, do kraja ovog tjedna odreknu svojih hipoteka na starijim brodovima kompanije i time omoguće njihovu prodaju, mlaÄ‘i splitski brodar mogao bi biti spašen predsteÄajnom nagodbom.
Budući da “Splitska plovidba” spomenutim državnim ustanovama duguje oko 21 milijun kuna za neplaćene luÄke pristojbe i kamatama “pojaÄani” kredit iz 1999. godine, što predstavlja oko 60 posto ukupnih dubioza tvrtke, glasovi predstavnika LuÄke uprave i AUDIO-a imat će kljuÄnu ulogu na skorom predsteÄajnom roÄištu.
O njihovu odgovoru ovisi sudbina kompanije osnovane davne 1949. godine i njezinih 90-ak radnika meÄ‘u kojima je 60-ak pomoraca, ali i imovina vlasniÄkog dvojca, brokera Josipa Galinca i Jurice Peveca koji su prije nepunih pet godina preuzeli “Splitsku”. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li SDP-ovci koji imaju vodeće uloge u LuÄkoj upravi Split dati još jednu šansu brodaru kojem je još RaÄanova Vlada prije 10 godina otpisivala milijunski dug, a prošle godine i Upravno vijeće luÄke ustanove odgaÄ‘alo naplatu potraživanja.
SteÄaj kompanije nikome ne bi donio previše koristi, jer bi potencijalni kupci šest brodova, od kojih su tri već duže vrijeme na mrtvom vezu ispred tvornice cementa “Sveti Kajo”, tada mogli još više špekulirati njihovim cijenama, pa se od njihove prodaje zasigurno ne bi naplatili pomorci, brojne državne ustanove i tvrtke, te još 88 poduzeća, kreditora i udruga kojima “Splitska” ukupno duguje oko 12 milijuna kuna.
Brodarska tvrtka godinama je plovila kroz poslovne nevere i kratkotrajne bonace, ali stanje se pogoršalo tijekom proteklih pet godina kada je kriza urušila graÄ‘evinski sektor i smanjila potražnju za cementom u mediteranskim državama koje su glavno tržište jadranskih cementara, a time i splitske flote.
Dugovi su se poÄeli dodatno gomilati, pa je aktualna uprava kompanije sa Stjepanom RaÄićem na Äelu potražila spas u pokretanju predsteÄajne nagodbe i vjerovnicima ponudila plan po kojem bi se “Splitska plovidba” trebala oporaviti do 2017. godine.
ÄŒelništvo brodara smatra da bi se idućih godina pomorsko tržište trebalo oporavljati, a svoj optimizam temelje i na višegodišnjim ugovorima o prijevozu cementa za tvrtku “Cemex Hrvatska”, vrijednom 5,5 milijuna eura, te o transportu troske za “Holcimovu” cementaru u istarskom KoromaÄnu, koji im donosi prihod od 14 milijuna eura.
No, najvažniji uvjeti za ispunjavanje plana bit će odricanja vjerovnika od nagomilanih kamata i otpis dijela dugovanja ili dokapitalizacija tvrtke, dok bi kompanija zauzvrat osigurala dio “zdravog” novca od novih ugovora za prijevoz tereta, prodaje triju raspremljenih brodova - “Krke, “Orebića” i “Vranjica” - te kupnje jednog novijeg broda, vrijednog oko milijun eura, tijekom 2017. godine, dakle na kraju razdoblja restrukturiranja.
Koji vlasnik motornog broda ili pak jedrilice koja uz jedra koristi i vanbrodski ili klasiÄni unutarbrodski motor bar jednom nije pomislio kako bi bilo divno da svoju „makinu“ može svesti u pristojne okvire potrošnje goriva, da joj može nekim Äudom olakšati „posao“ kvalitetnijim sagorijevanjem unutar karburatora, smanjiti joj postotak gareži i olakšati podmazivanje klipova, a istovremeno joj povećati okretni moment i snagu.... ??? Jednom rijeÄju, san i želja velike većine zaljubljenika u brodove je uglavnom vrlo sliÄna: izvući maksimum iz svojeg brodskog motora, a pritom mu produžiti vijek trajanja i smanjiti habanje.
Sve do sada te su se želje mnogima Äinile kao nerealan san koji nema veze sa stvarnošÄ‡u. Kako, naime, oÄekivati od motora da daje više snage nego do sada, a da on u isto vrijeme traje duže, radi mirnije i pri tome još i troši manje goriva? Smiješno? Nije! Tehnologija ide naprijed i ono što se sve do juÄer Äinilo nemogućim, danas je sasvim realno i ostvarivo. I to uz pomoć izuma dvojice mladih hrvatskih inženjera, koji su doslovce u vlastitom podrumu stvorili generator koji je promijenio dosadašnji pogled na funkcioniranje benzinskih i dizelskih motora.
Petar JonÄić i Dinko Jakušić, kako sami kažu, nisu smislili ništa novo, već su samo dodatno usavršili i poboljšali izum HHO generatora bugarsko-australskog struÄnjaka dr. Yulla Browna iz 70-ih godina prošlog stoljeća, koji je već desetljećima u primjeni u cijelom svijetu. Nazvali su ga jednostavno „Genijator“. Sistem radi na principu elektrolize vode pri Äemu se stvara smjesa kisika i vodika poznata pod nazivom HHO, a nerijetko i kao „plin praskavac“. Struja za elektrolizu se uzima iz alternatora samo dok motor radi, a koliÄina proizvedene mješavine kisika i vodika relativno je mala u odnosu na koliÄinu goriva, ali izuzetno pospješuje potpuno izgaranje benzina, plina ili dizela. Na taj naÄin ostvaruju se uštede goriva od 15 do 60 posto. Zbog toga se ureÄ‘aj u svijetu naziva „booster“ (pojaÄivaÄ), dok je u EU njegov službeni naziv "Hydrogen on demand".
Do sada se najÄešÄ‡e koristila tehnologija na principu suhih ćelija, koja može biti vrlo nestabilna ako nije dobro projektirana, zbog Äega su se generatori znali previše zagrijavati i bio je potreban niz elektroniÄkih naprava i podešavanja kako bi u motoru radili stabilno. JonÄić i Jakušić taj su problem uspjeli riješiti stvaranjem generatora vodika treće generacije koji je stabilan i bez naknadnih elektronskih dodataka i podešavanja, te je jedini takve vrste na svijetu.
HHO plin je smjesa vodika i kisika koja je nastala elektrolizom vode u generatoru vodika. Kisik je plin koji omogućava gorenje, dok je vodik eksplozivan plin koji razvija visoke temperature i njegove jednostavne molekule vrlo brzo izgaraju, pa sav vodik izgori prije nego što klip doÄ‘e do gornje mrtve toÄke (GMT) i tako sudjeluje u procesu razbijanja dugaÄkih molekula benzina ili dizela. Na taj naÄin daleko veća koliÄina goriva izgara u samom cilindru i obavlja koristan rad potiskivanja klipa prema dolje. LogiÄno je da se upravo zbog toga može smanjiti dotok goriva u cilindar. Na taj naÄin postižu se uštede goriva koje se kreću od 15 do 60 posto, što ovisi o konstrukciji i podešenosti pojedinog motora.
Za svakih 1000 ccm zapremnine motora potrebna je proizvodnja od 1/4 do 1/2 litre mješavine kisika i vodika u minuti. Dobre uštede se mogu postići s relativno malim generatorom vodika uz minimalan utrošak elektriÄne energije potrebne za elektrolizu. „Genijator“ se može ugraditi praktiÄno na sve vrste motora s unutarnjim izgaranjem, dakle, na benzince, dizelaše i turbo dizele, kao i na benzince s ugraÄ‘enim plinom (LPG). Ostvarene uštede neće svuda biti jednake. Ako motor ima bolje izgaranje i veću efikasnost, uštede će biti manje.
No ušteda goriva nije jedina dobrobit kod ugradnje ovog generatora. Zbog potpunog izgaranja goriva, znaÄajno se smanjuje emisija štetnih ispušnih plinova i Äestica. Zbog potpunog izgaranja goriva ne dolazi do stvaranja naslaga ÄaÄ‘e i ugljikovih spojeva u cilindru i na klipu motora koji se ispiru u ulje motora, zbog Äega ulje traje duže, a motor je puno Äistiji, mirnije radi i manje se zagrijava. Prilikom rada uz pomoć „Genijatora“ sam motor poÄinje izbacivati sve nataložene naslage koje su se dotad skupljale u njemu i njegovom ispuhu te je nerijetko vidljivo da motor u prvim tjednima rada „u novom režimu“ izbacuje ÄaÄ‘u kroz ispuh, što znaÄi da se sam proÄišÄ‡ava. To, naravno, produljuje vijek trajanja motora i interval potrebne izmjene ulja. Ubacivanjem smjese kisika i vodika u cilindar dolazi i do promjene korisnosti motora. Posljedica toga je da se povećava okretni moment i snaga motora uz manji utrošak goriva, dok se istovremeno smanjuju troškovi održavanja motora.
Iako je generator vodika originalno smišljen za poboljšanje rada motora u cestovnim vozilima, pokazao se kao izvrstan i u brodskim motorima, posebno onima na dizel pogon, u kojima je moguće ostvariti još veće uštede nego u automobilima. Naime, motori koji pretežno rade u niskohodnom režimu, kao što su pogonski strojevi brodova, autobusa, kamiona i radnih strojeva ovaj sistem Äine još uÄinkovitijim. Na primjeru ugradnje dvostrukog sistema generatora vodika na brodski dizel motor Volvo 2 x 2400 ccm uoÄljivo je da je uz potrošnju od svega jednog decilitra vode na 10 sati rada broj okretaja motora povećan za 200 o/min, a u isto je vrijeme potrošnja goriva smanjena izmeÄ‘u 30 i 35 posto.
Ako vas je novi izum mladih hrvatskih inovatora zainteresirao, napominjemo da je „Genijator“ moguće ugraditi i na vaš brodski motor, bez obzira radi li se o benzinskom ili dizel motoru. Želite li dobiti više informacija o toj mogućnosti, posjetite:
http://genijator.com/nautica/
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
