TuristiÄki sektor grada Šibenika u prvih osam mjeseci bilježi iznimno dobre rezultate, pri Äemu prednjaÄi sam grad. Naime, do kraja kolovoza ostvareno je 858.191 noćenje, što je 14 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ukupnom broju noćenja domaći turisti bilježe 30 posto više noćenja, a strani 12 posto više noćenja u odnosu na 2012. godinu.
Grad Šibenik, koji je, inaÄe, godinama slovio kao mrtav grad u turistiÄkoj sezoni, zbog znaÄajnijeg povećanja smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, bilježi porast noćenja od Äak 48 posto. UoÄljivo je da se i gosti duže zadržavaju u gradu, u prosjeku 5,3 dana, što je osjetno iznad prosjeka. A to je bila rak-rana Šibenika.
Duži boravak turista u Krešimirovu gradu može se objasniti time što je grad napokon dobio gradsku plažu, pa su turistiÄki oživjele i Äetvrti poput Crnice, koja prije nije mogla ni sanjati o tome da će zgrabiti dio turistiÄkog kolaÄa. InaÄe, sve kategorije bilježe rast turistiÄkog prometa. Tako hotelski i hostelski smještaj ima povećanje od Äetiri posto, kampovi bilježe 33 posto, pri Äemu najveći porast u ovom segmentu bilježi kamp “Solaris”, koji je ostvario 34 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani.
Ovo je, inaÄe, i najveći kamp po smještajnim kapacitetima na ovom dijelu Jadrana. Kada je u pitanju turistiÄki promet koji ostvaruju domaći gosti, valja istaknuti da je takav rast noćenja kod domaćih gostiju generirao boravak velikog broja radnika koji su proljetos radili na obnovi hotela “Ivan”, u koji je, zajedno s okolišem i wellness centrom, uloženo oko 20 milijuna eura. Ti radnici su tom prigodom zabilježili više od 21 tisuće noćenja.
Kada je u pitanju struktura gostiju koji su ovog ljeta boravili na šibenskom podruÄju, najviše su noćenja ostvarili Nijemci, s udjelom od 15,88 posto u ukupnom broju noćenja, zatim slijede ÄŒesi s udjelom od 8,94 posto, te Francuzi s 8,90 posto. Do kraja ove godine ukupni rezultati bi mogli biti i bolji jer je kolovoz iznimno dobar, a sliÄno teÄe i rujan.
Tako je u kolovozu ostvareno 303.035 noćenja, ili 10 posto više u odnosu na prošlu godinu. Hoteli i hosteli su ostvarili 105.962 noćenja, što je na razini prošlogodišnjih rezultata, kampovi imaju povećanje od 17 posto, dok je u privatnom smještaju ostvareno 87.136 noćenja, što je povećanje od 14 posto, a tu se posebno istiÄe sam grad Šibenik u kojem je ostvareno 35 posto više noćenja.
Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su Nijemci s udjelom od 16,91 posto. Slijede Talijani s udjelom od 10,44 posto, te ÄŒesi s udjelom od 8,57 posto.
Dalmacija je, kažu eksperti, spasila turistiÄku sezonu, a svoj obol u tome je uvelike dao Split. Prema podacima koje nam je dostavio Jovo Grkinić, djelatnik splitske TuristiÄke zajednice, samo u kolovozu u Split je došlo toÄno 72.225 gostiju, koji su ostvarili 245.104 noćenja.
U usporedbi s prošlom, do sada najboljom turistiÄkom godinom, to je više od 12.000 više gostiju i skoro 50.000 više noćenja. Osim toga, od poÄetka tekuće godine u Splitu je bilo 243.880 gostiju i 713.625 noćenja, a i to su pokazatelji koji uvelike nadmašuju lanjske, kada je u gradu, prema službenim statistikama, bilo 210.492 registrirana dolaska i 587.169 noćenja.
- Do kraja godine, sad je to sasvim sigurno, imat ćemo 300.000 gostiju i 800.000 noćenja. Nadam se zato da ćemo i ove godine zadržati titulu šampiona hrvatskog turizma u kategoriji mjesta s više od 20 tisuća stanovnika. Mi smo to zaslužili, jer bilježimo najveći porast broja gostiju i noćenja - istaknuo je Vedran Matošić, direktor splitskog HTZ-a.
Dakle, Split je potvrdio status top-destinacije gradskog turizma, no koliko će novca ostati od sve te sile turista koji su nam ove godine prošli i još uvijek dolaze u grad? Prema našoj krajnje gruboj raÄunici (s kojom se složila i dr. Sanda ÄŒorak, ravnateljica Instituta za turizam - jedinog znanstvenog javnog instituta u Hrvatskoj specijaliziranog za istraživanje i konzalting u turizmu ) u Splitu su od poÄetka godine do sada turisti ostavili više od 85 milijuna eura. Do kraja kraja godine, bude li sve po planu, ostavit će još 11 milijuna.
To znaÄi da bi cijela 2013. godina donijela Splitu turistiÄkih 96 milijuna eura! RijeÄ je o preko 728 milijuna kuna, dakle nešto manje od gradskog proraÄuna, koji iznosi 814 milijuna kuna. Do te smo raÄunice došli množeći prosjeÄnu dnevnu potrošnju turista s brojem noćenja, no valja napomenuti da smo se koristili pokazateljima iz 2010. godine.
Naime, prema rijeÄima ravnateljice Instituta za turizam, u 2013. godini nije provedeno planirano istraživanje Stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj zbog nedostatka financijskih sredstava Ministarstva turizma. No, dodaje ona, prema rezultatima istraživanja i posebnom izvješÄ‡u za Splitsko- dalmatinsku županiju u 2010. godini, naši su gosti dnevno trošili prosjeÄno 121 euro. Od toga su 100 eura dnevno trošili za smještaj, hranu i piće, osam eura se trošilo u trgovini, a 13 eura za ostale izdatke, poput sporta, kulturu, izlete...
- Općenito možemo reći da se u Splitu, s obzirom na to da se radi o gradskom turizmu više nego ljetnom, odmorišnom, radi o prosjeÄno većoj potrošnji nego u drugim primorskim mjestima - istiÄe ÄŒorak.
Usporedbe radi, baš te 2010. godine, Splitu je bilo 218.458 turista i 610.202 noćenja. Ako su te godine prosjeÄno dnevno trošili 121 euro, znaÄi da su u Splitu ostavili 74 milijuna eura, odnosno 22 milijuna manje nego što se predviÄ‘a ove godine. Prema tvrdnjama Vedrana Matošića, ta svota od oko 120 eura potrošnje dnevno je ostalo na istoj razini kao i prije tri godine, s tim da sada turist, zbog veće konkurencije privatnih iznajmljivaÄa, manje plaća smještaj, a više troši na ostale izdatke.
- Sada gost otprilike dnevno potroši oko 50 eura za smještaj, a 70 za ostale usluge - tvrdi Matošić.
Osim toga, kako napominje dr. ÄŒorak, u ovu našu raÄunicu nismo ubrojili zaradu od jednodnevnih posjetitelja Splita, te onih s kruzera, Äija je potrošnja znatno manja, ali i oni ostave koju kunu, odnosno euro, pa je sasvim jasno da je turistiÄki promet još i veći. A od njega, bez obzira što svi vole kukakti, koristi imaju mnogi u gradu. Od vlasnika luksuznih apartmana, pa do zadnje sobarice ili pralje u nekoj od sve brojnijih praonica rublja, koje s porastom broja turistiÄkih postelja takoÄ‘er bilježe procvat.
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
