Vraćam ti ime “Borac”. Želim ti mnogo sreće, mirno i dobro more. Želim ti da sudjeluješ na što više regata drvenih brodova i, naravno, da na njima pobjeÄ‘uješ – tim je rijeÄima, na juÄerašnjoj sveÄanosti završetka radova na obnovi jedinog preostalog korÄulanskg leuta u Kaštel Sućurcu, dr.
Roko Markovina sa splitskog FESB-a krstio potpuno preureÄ‘eni drveni brod koji je davne 1945. godine izgradio Vicko Sessa, jedan od najpoznatijih korÄulanskih brodograditelja, koji je u svom životnom vijeku stvorio više od 700 brodova, slikovitije kazano 3,5 kilometara brodova.
Cijela priÄa oko pokretanja ovog projekta poÄela je još prije dvije godine, a u nju su, uz dr. Markovinu, bili ukljuÄeni i njegovi studenti sa studija brodogradnje koji su na rekonstrukciji ovog drvenog ljepotana stekli praktiÄna znanja iz podruÄja brodogradnje.
– Nije bilo lako, krenuli smo u obnovu broda koji je bio u takvom stanju da ga se jedino moglo zapaliti. No, to nismo uÄinili, nego smo ga vratili u mladost. U mladost koju je živio šezdesetih godina prošloga stoljeća kada je služio za prijevoz svega i svaÄega, od hrane, ribe, vina, maslina pa do graÄ‘evinskog materijala. Uz ovaj brod sentimentalno sam vezan na tri naÄina.
 |
| Dr. Roko Markovina, inicijator obnove leuta, i Damir Višić, savjetnik za jedrilje u Sućurcu pored broda izgraÄ‘enog 1945. godine |
Prvo zbog toga što smo ista generacija, dakle 1945. godina, drugo zbog toga što ga je izgradio veliki korÄulanski graditelj koji mu je dao ime “Borac”, koje mu ja danas vraćam, i treće jer svi mi jednom umiremo, a veliki graditelji dvaput. Jednom kada oni odu, a drugi put kada ode njihova graÄ‘evina – kazao je dr. Markovina, te napomenuo kako su za ponovni život “Borca” zaslužni studenti, udruga “BašÄ‡ina” iz Lumbarde, “Barka” d.o.o., a pomogli su i plemeniti ljudi diljem Hrvatske.
“Borac” će, kako je potvrdio dr. Markovina, već idućega ljeta biti u funkciji turizma, a njegova obnova stajat će oko 130 tisuća kuna.
– Do sada je potrošeno oko 100 tisuća, a još 30 bit će u preostalih pet posto posla koji se odnosi na završno “šminkanje”. Studenti su na obnovi ovoga broda nauÄili puno, što je to timski rad, detektirali su svoje vještine, doznali su kako opipati ljepotu forme broda – kazao je Markovina, napominjući kako će “Borac” u ovakvom stanju kakav je sada, morem moći ploviti i sljedećih 50 godina.
Studenti su, rekoše nam, nauÄili puno, a dekan FESB-a prof. SrÄ‘an Podrug kaže kako je ovo “najbolji naÄin da se studente kroz praktiÄan rad nauÄi poslu”, te je najavio kako će “napokon i Split dobiti diplomski studij male brodogradnje”.
Leut “Borac” kreće na KorÄulu, gdje će ga se do kraja urediti, a nakon toga od vale do vale, od porta do porta.
Neka mu je mirno more.
Velikoj većini jedriliÄara koji redovno ili bar povremeno sudjeluju na amaterskim regatama dobro je poznato da je Hrvatski jedriliÄarski savez (HJS) nedavno, nakon višegodišnjeg dvoumljenja, konaÄno prihvatio Nacionalni hendikep premjer (NHP). Kako je Nautica Portal već pisao, NHP bi konaÄno trebao uvesti pravedniji izraÄun regatnih rezultata, te bi trebao pomiriti razlike meÄ‘u brodovima-natjecateljima i svima dati priliku da na regatama ostvare zapaženije rezultate.
NHP je u protekla dva mjeseca, odnosno od trenutka kada ga je poÄetkom listopada HJS odabrao meÄ‘u tri pristigla prijedloga, eksperimentalno primijenjen na dijelu krstaša koji su sudjelovali na Viškoj i Trogirskoj regati, na kojima je uz službeni ORC premjer jedrila i skupina brodova u razredu OPEN, te na ORCi kupu Hrvatske. Zamolili smo stoga novog voditelja Ureda Odbora krstaša Marka Mišuru (koji je tu funkciju preuzeo nedavno, nakon što je dotadašnji predsjednik Odbora Sani Delić podnio ostavku pravdajući se poslovnim i privatnim obvezama) i samog autora NHP-a Gorana Martinovića da nam kažu nešto više o samom sustavu premjera, njegovoj primjeni i tehniÄkim pojedinostima, te da nam ukratko objasne na kojim se parametrima zasniva NHP, odnosno koje sve koeficijente uzima u obzir i kako ih preraÄunava.
- NHP premjer se temelji na 20 parametara koji se preraÄunavaju u Äetiri glavna koeficijenta koji se zbrajaju i dobije se NHP koeficijent. Korigirano vrijeme se dobije na naÄin da se NHP koeficijent pomnoži sa jedrenim vremenom, isto kao i kod IRC premjera, a pritom se uzimaju u obzir i uvjeti koji su vladali na regatnom polju, smjer jedrenja s obzirom na smjer vjetra i jaÄina vjetra.
o NHP je eksperimentalno korišten na tri regate do sada i to na ograniÄenom broju brodova. Možete li precizirati na temelju kojih parametara su izabrani brodovi na kojima je primijenjen NHP, odnosno jesu li se vlasnici javili dobrovoljno ili ih je odredio autor premjera ili pak regatni odbor?
- Gotovo svi vlasnici brodova ubaÄenih u NHP premjer za prve dvije regate su se javili dobrovoljno što govori da nije bilo nikakvih parametara po kojima su brodovi odreÄ‘ivani, već potpuno sluÄajan uzorak. Za Državno prvenstvo uzeti su gotovo svi brodovi koji su nastupali na njemu, a podaci su uzeti iz njihovih ORC svjedodžbi.
o Kako premjer funkcionira u praksi? Što su pokazale tri do sada odraÄ‘ene regate, koliko su se rezultati i poredak brodova po NHP-u razlikovali od ORC premjera, koji je korišten kao službeni premjer na spomenutim natjecanjima, ili pak od rezultata u razredu OPEN i jeste li zadovoljni usporednim rezultatima?
- Na tri obuhvaćene regate imali smo sasvim razliÄite vremenske uvjete. Od bonace i juriša sa vjetrom u pola boka na Viškoj do relativno stabilnih uvjeta i razliÄitih smjerova jedrenja na Trogirskoj regati, do štap jedrenja na Državnom prvenstvu. Rezultati su jako razliÄiti na prve dvije regate, što je bilo za oÄekivati jer svaki brod ima nekakve svoje uvjete po kojima najbolje jedri. S obzirom da je premjer relativno jednostavan to nije bilo iznenaÄ‘ujuće. Primijetio sam da neki brodovi ponešto odskaÄu i da su na neki naÄin favorizirani, te će se u budućnosti poraditi na naÄinu kako ih uklopiti meÄ‘u ostale brodove.
Rezultati se u odreÄ‘enoj mjeri razlikuju od ORC premjera, ima tu i netoÄnosti jer su uglavnom prijavljivani podaci sa ORC svjedodžbi, a parametri koji se nisu znali su procijenjeni ili su uzeti od sliÄnog broda, tako da rezultate treba uzeti sa malom rezervom, ali u konaÄnici samo nekolicina brodova se ponešto razlikuje od ORC premjera. Usporedba sa OPEN-om nije raÄ‘ena jer se ova dva sustava u potpunosti razlikuju u svojim definicijama. U OPEN-u se uzima samo jedreno vrijeme kao rezultat bez analize kako se do njega došlo, dok se kod premjera primjenom matematike obaÄunavaju rezultati uz pomoć karakteristika broda.
o Što će, po Vašem mišljenju, trebati doraditi i izmijeniti?
- Formula po kojoj se odreÄ‘uju koeficijenti će biti živa, što znaÄi da će se tokom vremena, ukoliko se pojavi neki brod koji odskaÄe u pozitivnom ili negativnom smjeru, pokušati uklopiti u većinu. 'Kralježnica' formule je tu, no trebat će je dodatno 'peglati', što će se postići kako vrijeme bude odmicalo i kako se bude povećavao broj brodova na temelju mjerljivih i nemjerljivih podataka.
o Ono što sudionike regata najviše zanima jest pitanje kako je predviÄ‘eno izraÄunavanje koeficijenata, odnosno uzimanje preciznih podataka o brodu? PredviÄ‘a li NHP da podatke za izraÄun koeficijenata daje sam vlasnik broda ili ih uzimaju (preraÄunavaju) ovlašteni premjeraÄi? Ako podatke uzimaju premjeraÄi, tko će financirati njhov rad? Je li HJS spreman preuzeti taj trošak na sebe, hoće li se oni financirati iz onih 300 kuna Älanarine koja je nedavno uvedena, ili će pak svaki premjer zasebno morati platiti vlasnik broda koji zatraži upis broda u bazu podataka NHP-a?
- Za ovaj problem još nemamo gotovo rješenje. Naša je zamisao da se oko NHP-a udruže zainteresirani vlasnici krstaša, koji bi potom ponudili svoje prijedloge vezane uz tehniÄka i ostala pitanja.
o Zanima nas i hoće li postojati javno dostupna baza premjerenih brodova s pripadajućim NHP brojevima (koeficijentima)?
- Ona već postoji i može se naći na linku: http://www.hjs.hr/images/stories/NHP/Obradjeni%20brodovi%20do%2004112013.pdf U njoj se trenutno nalaze 23 broda koja su do sada premjerena po NHP-u.
o Nekolicina Älanova foruma Nautica Portala postavila je pitanje i hoće li biti moguće na nekoj zasebno forimranoj web stranici NHP-a ispuniti interaktivni obrazac i na maksimalno jednostavan naÄin dobiti, odnosno izraÄunati barem neformalni NHP broj, bez pretjeranog administriranja?
- Naša je ideja i bila da se sav proces može odraditi putem web aplikacije i na tome ćemo sigurno raditi.
o Što su na regatama koje će se jedriti po NHP-u zadaci i ovlasti regatnog odbora? Razlikuju li se njihovi zadaci od dosadašnjih, uobiÄajenih zadataka RO, odnosno jesu li regate po NHP-u po neÄemu zahtjevnije za regatni odbor?
- U testnoj fazi zadatak regatnog odbora je bio uzimati smjer i jaÄinu vjetra u pojedinim fazama regate kako je propisano eksperimentalnim pravilima NHP-a. Regate koje će se jedriti po NHP-u će biti utoliko zahtjevnije što će regatni odbor morati znati što se dogaÄ‘a na regatnom polju i gdje se većina flote nalazi, te u kakvim uvjetima jedri. To se može postići izravnim mjerenjima, uz upotrebu anemometra i kompasa, ili intervjuom sa kormilarima koji se natjeÄu. Danas gotovo svi imaju mjerne instrumente na svojim brodovima. Ovi podaci, a posebno posebno kod duljih odobalnih regata, se potom korigiraju sa prognoziranim smjerom i jaÄinom vjetra. Osim toga, potrebno je kasnije sve podatke ubaciti na raÄunalo i izraÄunati rezultate.
o Koliko će, po Vašem mišljenju, trebati 'odraditi' regata po NHP-u da bi on mogao biti prihvaćen kao službeni premjer i hoće li on i dalje biti podložan izmjenama i doradama i nakon službenog prihvaćanja, odnosno nakon završetka eksperimentalne faze?
- Što više regata odjedrimo po NHP-u, to bolje, jer ćemo imati veći broj podataka, što će na kraju dati i kvalitetnije rješenje!
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
