O iznimnoj važnosti pravovremene i precizne vremenske prognoze za pomorce i nautiÄare ne treba trošiti puno rijeÄi. Pouzdana vremenska predviÄ‘anja Äuvaju ljudske živote i materijalna dobra, a nerijetko mogu sprijeÄitii ili bar umanjiti posljedice velikih katastrofa. A kada se one dogode, sve rasprave o visokim troškovima ulaganja u meteorološke sustave za pravovremeno predviÄ‘anje vremenskih nepogoda doslovno postaju besmislene.
Hrvatska se, kao tradicionalno pomorska zemlja, posljednjih nekoliko desetljeća intenzivno okrenula nautiÄarima i razvoju nautiÄkog turizma kao važnog izvora prihoda. Upravo zbog te Äinjenice još nevjerojatnije zvuÄi podatak da naša zemlja na podruÄju Jadrana nema niti jednog meteorološkog radara. Doduše, 2013. godine GraÄ‘evinski fakultet u Rijeci je, u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ), Institutom „RuÄ‘er Bošković“ i Kontrolom leta zraÄne luke na Krku, na podruÄju Rijeke postavio manji meteorološki radar dometa do 60 km, a postoje najave da bi jedan radar uskoro – već 2015. godine – mogao biti postavljen na podruÄju DubrovaÄko-neretvanske županije u sklopu meÄ‘unarodnog projekta ADRIARadNet. No ta dva sustava svojim dometom ni izdaleka neće pokriti cijelo podruÄje Jadrana, a ovome treba dodati i podatak da je od kraja sijeÄnja ove godine u kvaru i radarski centar na Bilogori (na slici), koji je jednim svojim dijelom pokrivao i podruÄje sjevernog Jadrana.
Uzevši, dakle, u obzir sve navedene Äinjenice, jasno je da je u narednim godinama potrebno iznaći dugoroÄnije rješenje ovoga problema kako bismo i domaćim nautiÄarima, ali i gostima omogućili sigurnost plovidbe i pravovremeno ih upozorili na moguće opasnosti od nevremena. Dobra je vijest da je Državni hidrometeorološki zavod već povukao odreÄ‘ene poteze kako bi se problem meteoroloških radara u narednih nekoliko godina doista kvalitetno riješio.
Podaci korisni kontroli pomorskog i zraÄnog prometa, Hrvatskim vodama, MORH-u, ali i nautiÄarima
„Radarska mjerenja imaju posebnu važnost na podruÄju Jadrana gdje nisu moguća klasiÄna prizemna meteorološka motrenja. Osim praćenja olujnih procesa u realnom vremenu, radarski podaci bi, uz upotrebu numeriÄkih prognostiÄkih modela novije generacije, omogućili veću toÄnosti prognoza“ kazali su nam u DHMZ-u kada smo se raspitali što je do sada poduzeto kako bi se problem nedostatka meteoroloških radara na Jadranu konaÄno riješio. Podaci s priobalnog dijela zemlje prikupljeni radarskim mjerenjima, osim Kontroli pomorskog prometa, koristili bi i Hrvatskim vodama,Ministarstvu obrane i Hrvatskoj kontroli zraÄne plovidbe, zbog Äega se i DHMZ, kako su nam kazali, već godinama zauzima za instalaciju dualno polariziranih dopler meteoroloških radara velikog dosega na jadranskoj obali. DHMZ je stoga u suradnji s MORH-om već odredio najpogodnije lokacije za instalaciju radara, pripremljen je i veći dio projektne dokumentacije i ishodovane lokacijske dozvole za buduće radare koji će biti postavljeni kod Pule, Zadra i na Visu. Prema procjenama DHMZ-a, za nabavu i instalaciju tri moderna meteorološka radara u priobalju trebalo bi uložiti oko 56 milijuna kuna.
Krajem 2011. godine Hrvatska je u sklopu Projekta ublažavanja i prilagodbe riziku katastrofa u Hrvatskoj, uz podršku Svjetske meteorološke organizacije i Svjetske banke, imala priliku nabaviti meteorološke radare, no projekt je obustavljen prije konaÄnog potpisivanja u Ministarstvu financija, potvrdili su nam u DHMZ-u, a razlog naprasnog odustajanja od već pokrenutog projekta nismo saznali. No u ovom trenutku DHMZ oÄekuje realizaciju projekta u sklopu strukturnih fondova EU-a, uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
„Obzirom da DHMZ već ima definiran projekt i projektnu dokumentaciju nije problem u odluci već u potrebnim financijskim sredstvima. DHMZ ne može donjeti odluku o instalaciji radara dok nisu osigurana sredstva za nabavu ili od strane Vlade prihvaćen Projekt izgradnje kao prioritet za investiciju iz fondova EU, iako je cijela podloga već pripremljena“ potvrdila nam je Kornelija Špoler ÄŒanić iz Službe za informiranje, strateško planiranje i korisnike DHMZ-a.
Predstavnici DHMZ-a dio su radne skupine koja, uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i prirode, radi na obnovi i modernizaciji postojeće mreže meteoroloških postaja u cijeloj Hrvatskoj, a tom je projektu pridružen i projekt nabave i instaliranja tri meteorološka radara na Jadranu. Budući da realizacija projekta ovisi o financiranju iz strukturnih fondova EU-a i zacrtana je u financijskim planovima za razdoblje od 2014. do 2020. godine, u DHMZ-u se nadaju da bi spomenuti radari na obali mogli biti instalirani u naredne dvije ili tri godine.
Svjetski jedriliÄarski savez objavio je sustav kvalifikacija za Olimpijske igre u Riu 2016. Broj sportaša je ostao isti, 380, meÄ‘utim promijenio se broj kvota po disciplinama, a najvažnija novina su kontinentalne kvote.
| HJS Press | |
| Srijeda, 12 VeljaÄa 2014 | |
|
Svjetski jedriliÄarski savez objavio je sustav kvalifikacija za Olimpijske igre u Riu 2016. Broj sportaša je ostao isti, 380, meÄ‘utim promijenio se broj kvota po disciplinama, a najvažnija novina su kontinentalne kvote.
 Prve kvalifikacije za OI nosi Svjetsko prvenstvo svih olimpijskih disciplina u Santanderu u rujnu ove godine. U Santanderu će se jedriti za 50 % normi. Svjetska prvenstva pojedinih disciplina 2015., na odvojenim lokacijama, nose daljnjih 30ak %, dok će se za zadnje olimpijske ulaznice jedriti na izlucnim kontinentalnim regatama tijekom 2015. i 2016. Koje će regate biti kvalifikacijske za kontinentalne kvote zasad jos nije odluÄeno. Najvjerojatnije će to biti regate Svjetskog kupa. Za europske nacije kontinentalne kvote nisu dobrodošla novina, jer to znaÄi da će Europljani izgubiti nekoliko mjesta, koja su sad prioritetno dodijeljena primjerice Africi i Aziji, kontinentima ciji jedriliÄari u prijašnjim olimpijskim ciklusima mahom nisu imali kvalitetu da bi se kvalificirali na OI.
S uvoÄ‘enjem novih disciplina došlo je do preraspodijele kvota unutar ukupne brojke. Po dva mjesta manje sad je na raspolaganju natjecateljima u muškom i ženskom samcu, teškom samcu, muškoj i ženskoj dasci, te jedno u muškom dvojcu. Jedino su muški skiff i ženski dvojac zadržali isti broj mjesta kao što je bilo u Londonu 2012.
Kvote OI 2016:
Muškarci:
Daska RS:X 36
Samac Laser: 46
Teški samac Finn: 23
Dvojac 470: 26
Skiff 49er: 20
Žene:
Daska RS:X: 26
Samac Laser Radial: 37
Dvojac 470: 20
Skiff 49fx: 20
Mješovito:
Katamaran Nacra 17: 20
|
|
|
Zadnja Promjena ( Srijeda, 12 VeljaÄa 2014 )
|
Grad Split će od 22. do 26. travnja 2020. biti domaćin sajma koji okuplja najznačajnija imena hrvatske i svjetske nautičke elite.
February.24.2020
Pristajanje u marinama gdje mjesta ima malo, a plovila puno, nije baš lagan zadatak čak i za iskusne nautičare u nekim situacijama
February.10.2020
Interes za izlaganje raste iz godine u godinu, a na sajmu će se predstaviti gotovo svi važniji domaći brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte
January.21.2020
